zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Novosti iz regije

Zagreb instalirao 4 punionice za električna vozila

MZL Zagreb je investirala u četiri punionice za električna vozila. Prva je postavljena kod terminala generalne avijacije na starom putničkom terminalu, druga na komercijalnom parkiralištu ispred novog putničkog terminala, treća na parkiralištu za zaposlenike ispred novog putničkog terminala, te četvrta na rent’a’car parkiralištu.

Iznenađujuće i vrlo pohvalno da su punionice postavljene na čak četiri lokacije, te su time pokrivene baš sve kategorije potencijalnih korisnika MZL Zagreb kao što su redovni putnici, najviši poslovni putnici na privatnim avionima, zaposlenici, te rent’a’car.

autor: Alen Šćuric, analitičar (Zagreb), foto: MZL Zagreb

40 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Kako god nas pokušavali uvjeriti da je budućnost u električnim automobilima, istina je da je taj plan teško ostvariv. Znate li, kada bi samo u Hrvatskoj sve automobile pogonjene motorima sa unutarnjim sagorijevanjem zamijenili onim električnim, koliko više električne energije bi trebalo proizvesti da ih se sve može puniti? Da, nuklearke ne emitiraju stakleničke plinove i one su “neutralne za klimu”, ali neprijeporno su rizične za okoliš zbog potrebe zbrinjavanja ogromnih količina nuklearnog otpada. U Europi nuklerane elektrane posustaju i sve manja je njihova raspoloživost za proizvodnju električne energije. HE zbog klimatskih promjena često stoje zaustavljene ispod svojih praznih akumulacija. Kotlovi u TE lože se na ugljen, mazut, ELLU, plin … Čime ćemo ih u budućnosti ložiti? LNG-om koji nam Amerikanci ili Arapi prodaju i dovoze brodovima na LNG terminale? Jako skupo bi to bilo i neisplativo. Sadašnja organizacija i razvoj elektroenergetskog sustava ne može biti temeljena na obnovljivim izvorima energije. Sunčane elektrane proizvode struju samo danju i kada je vedro, a vjetroelektrane povremeno i to samo kada ima vjetra. Ukupno je to vrlo simbolična proizvodnja.

Kapacitet baterije i nadalje je središnji nedostatak električnih automobila baš kao i visoka cijena proizvodnje ovakovih vozila. U Europi trenutno nema industrijske proizvodnje baterija za pogon električnih automobila. Povećanje proizvodnje baterija uzrokovat će drastično povećanje potražnje ne samo za litijem već i za kobaltom, niklom, manganom i grafitom. Električna i hibridna vozila imaju velike prednosti za promet u urbanim sredinama, ali potrebno je analizirati cjeloviti životni ciklus takovih vozila, od proizvodnje sirovina, same proizvodnje vozila, pogona do gospodarenja otpadnim vozilom. Proizvodnja sirovina za baterije ima ogroman i negativan učinak na okoliš, posebno kod proizvodnje litija i kobalta. Švedski Institut za istraživanje okoliša 2017. godine je Studijom, koju je naručio Berliner Thinktanks Agora Verkehrswende, ukazao da za proizvodnju litij-ionskih baterija treba i mnogo električne energije. Baterije nakon nekog vremena izgube kapacitet potreban za pogon automobila, ali imaju mogućnost još deset godina koristiti se za skladištenje trenutnih viškova električne energije. Na taj način iskorištene baterije za pogon automobila postaju “novi izvor”. Takvo korištenje baterija “2nd-Life” odnosno “2nd-Use” usko povezuje tvrtke koje proizvode automobile sa tvrtkama iz energetskog područja. Kada se cjelovito analizira ekološke učinke, pokazuje se da električni automobil također uzrokuje štetne emisije za okoliš. U naseljima mjestima to je doista hvalevrijedno, međutim energiju potrebnu za pogon uzimaju iz elektroenergetskog sustava pa su tako izravno povezani sa povećanim emisijama CO2 ili pak ugrozama uslijed zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

Za podmirivanje potreba punjenja baterija tolikog broja vozila, posebno u urbanim sredinama, bilo bi potrebno izvoditi brojne radove iskopa i prijekopa zbog postavljanja novih kabela, graditi i dograđivati lokalne trafostanice i rasklopna postrojenja, tražiti prikladna i slobodna mjesta za izgradnju punionica na kojima se automobili duže zadržavaju negoli na benzinskim crpkama pa bi i broj mjesta u punionicama trebao biti znatno veći kao i površine na koju bi se one smještale…to bi zahtjevalo izmjene urbanističkih planova i prostornog uređenja.

Zanimljivo će biti pratiti i tržište rabljenih električnih automobila; naime, ljudi će brzo naučiti da će, kada dođe vrijeme zamjene baterije na njihovu vozilu, to značiti rastaviti pola automobila, a baterija će koštati valjda kao trećina ili četvrtina novog automobila. To je puno skuplji i složeniji posao nego npr. zamijenit brtvu na glavi motora. A propos nabavne cijene novog električnog automobila … (vrlo) skup sport, al’ tko voli nek’ izvoli.

… niz je razloga zašto se broj električnih i hibridnih voziila na svijetu neće povećavati onom dinamikom kakva se najavljuje i očekuje, a u kojem smjeru će se nadalje ta priča razvijati puno će ovisiti i o potražnji. Mnogi od onih, do jučer još duboko uvjerenih da su električni automobili naša budućnost, već su shvatili da je to neizvjestan put, put za nigdje, pogotovo kada govorimo o masovnoj proizvodnji, korištenju i zbrinjavanju električnih automobila. Naša umorna, ranjena, iscrpljena i uništena planeta Zemlja niti može donijeti na ovaj svijet niti sahraniti beskonačan broj električnih vozila.

Ako je pak cilj cijele agende u dogledno vrijeme što manji broj ljudi ostaviti / učiniti mobilnima i tako ih lakše kontrolirati na jednome mjestu, a cijelu priču sa elektrifikacijom auto-industrije financiraju elite, onda sve sjeda na svoje mjesto i postaje jasnije. Bojim se da je baš to …

Mario

Poštovanje Mario, u principu imate pravo u gotovo svemu što ste napisali. U jednome ali nemate pravo. U Europi nuklearne centrale nipošto ne posustaju, čak štoviše tendencija je da se grade nove. Samo Francuska je najavila do 2035. sagraditi šest novih, u Švicarskoj planiraju jednako tako graditi najmanje jednu NE, Poljska i Baltičke republike te Slovačka i Češka razmišljaju o novim te produžuju vijek trajanja postojećim.
Ostatak potpisujem, pogotovo zadnji pasus!
Srdačan pozdrav iz Austrije!

Svatko ce na krovu imati solar

Sve sto ste napisali stoji ali ima još par argumenata koje ste preskočili

Hrvatska, Srbija i BiH imaju reverezibilne hidroelektrane gde se visak energije može skladištiti za razliku od baterijskog
Nuklearne elektrane su realno najčistije za okolis jer imaju samo radioaktivno i toplotno zagadjenje i lifecycle cele elektrane ima najmanji CO2 footprint u odnosu na kwh koje proizvede

Kao sto rekoste, većina instalacija u zonama stanovanja nisu dizajnirane da omogući punjenje velikog broja automobila noću a i znatni kapaciteti za proizvodnju elek energije će biti potrebni za punjenje istih

Niko ne priča o momentnoj inerciji sistema sto se dobija kada imate rotirajuću proizvodnju hidro ili Temo elektrana sto nemaju solarne ili vjetro. Taj faktor je bitan kada se dešavaju pikovi u potraznji da se ispegla sistem i da ne dodje do raspada dok dodatni kapaciteti ne uskoče ( zato je mix proizvodnih kapaciteta bitan )

Opet FR kasni iz Zagreba, juce samo jedan let otisao na vreme. Evo jutros vidim i FKB kasnio 21 minut sto znaci da ce taj vazduhoplov kasniti dalje celog dana. Preostaje da vidimo sta ce biti sa CRL i AGP.

@anon 07.48: JU let koji ode ili dođe sa 21 minutom kašnjenja, je po trenutačnom stanju u JU i na BEG ne samo točan nego i prijevremen… Ponavljam što sam već danas u jednoj drugoj temi napisao: nešto se grdo valja iza brda kada su botovi toliko aktivni!

Alene, da li vi kao pripadnik zagrebačke i hrvatske poslovne elite, dakle najviši poslovni putnik, koristite terminal generalne avijacije za poslovna putovanja?

i?

Da…MZLZ unatoc brojnim djecijim bolestima, ipak kad god putujem cak i u najvecoj guzvi uvijek se sve formalnosti obave jako brzo i tu im svaka cast.
Bude se nesto napravilo gore gdje je prije bila granica? Taj ogroman prostor sad zjapi prazan. Mislim da bi bilo vrlo korisno da se gore prosiri duty free, to bi trebalo biti lako izvedivo (po mogucnosti neki drugi, da nije samo aelia), te bi tako MZLZ imala vrlo korektan duty free shop.

Hmm.. mislite da li je neophodno da Zagreb ima dvije business lože? Aerodrom koji nema niti 4 mil. putnika godisnje da ima dvije business lože? Nije li ipak bolje proširit duty free? Što vi mislite o tome?

Zapravo, ako je postojeća business loža premala kako ste napisali kad ste recenzirali aerodrom, možda da se ta loža prenamijeni u nešto – mislim da bi bilo zgodno imati mcdonalds ili neki takav restotan brze hrane, a neka gore bude business loža.
Pa evo zanima me vaš stav o svemu tome..

To mi se sad vec jako sviđa. Hvala na informacijama..

Alen govori o brzini na terminalu generalne avijacije pošto ga on kao jedan od top poslovnjaka Zagreba i Hrvatske ima priliku često koristiti

bravo, zelenoj transformaciji nema alternative

Baš “zelenoj transformaciji”! Čak i ako idemo od pretpostavke da je struja kojom se E-auto napaja 100% proizvedena u hidrocentrali, vjetroelektrani ili solarnim panelima, sama baterija je toliko prljava u proizvodnji da mora proći 100.000 km samo da bi “vratila” ono što je u proizvodnji potrošeno. A današnje baterije još uvijek ne izdrže toliko. Uz to još nitko ni ne zna kako te baterije ekološki odstraniti…
Osim toga još uvijek je domet relativno mali. Umirem svaki puta od smijeha kada Tesla od 100.000 eura i više po autocesti vozi 80 km/h u zavjetrini kamiona da bi dalje stigao…

Ovo je odlika tipicnog balkanca. On se smije covjeku koji je dovoljno ekoloski osvijescen i dovoljno inteligentan i zeli uz sto manje potrosene energije da stigne iz tocke a u tocku b.
A balkanac voli da natoci do vrha svog dizelasa starog 20 godina i pritisne po gasu bez ikakvog razmisljanja o tudjoj sigurnosti a jos manje o nekom karbonskom otisku (sta je sad to, pita balkanac)

@anon 08.13: vaš post je odlika tipičnog balkanca koji ne razumije cijelu problematiku već mu je samo cilj omalovažiti nečije mišljenje. Da li vi išta znate o načinu dobivanja sirovina za proizvodnju baterija? Da li vi išta znate o tome koliko je samo vode potrebno da bi se te sirovine izdvojile od primjesa? O tome da je vrlo često u pitanju dječji rad, niti ne bih. Da li vi išta o tome znate koliko energije je potrebno da se takva baterija uopće proizvede? Da li vi uopće znate da još uvijek nitko nema pojma gdje i kako će se te baterije, koje su u biti otrovan otpad, odlagati? Moj balkanče: CO2 otisak jednog električnog automobila je daleko, daleko veći i dublji od bilo kojeg dizelaša i to prije nego je uopće napravio i jedan jedini kilometar. Što nas vodi do idućeg problema: proizvodnji struje za napajanje. Vi vjerojatno mislite da struja dolazi i utičnice, pa kako tu ne vidite nikakav dim ili ispušne pare, vjerujete da je sve čisto. A da pojma nemate o čemu baljezgate pokazuje i ova vaša tvrdnja:
“On se smije covjeku koji je dovoljno ekoloski osvijescen i dovoljno inteligentan i zeli uz sto manje potrosene energije da stigne iz tocke a u tocku b”.
Količina utrošene energije za pokretanje i držanje nekog tijela u pokretu nije ovisna o vrsti pogona već o težini tijela kojeg se pokreće. Stoga za recimo 1500 kg težak automobil treba potpuno jednaka količina energije bez obzira došla ona iz motora sa unutrašnjim sagorijevanjem ili elektro motora. Analogno tome i s obzirom da su baterije izuzetno teške te da su već zbog toga e-auti daleko teži od iste klase automobila opremljenog motorom na unutarnje sagorijevanje, za pokretanje i održavanje u kretanju e-auta treba više energije. To je građa fizike u 7. razredu osnovne škole! Ali valjda ste taj dan bili bolesni i niste nadoknadili gradivo!

Gisp. Foglar, na pogresnu ste se osobu namjerili jer je ta osoba mnogo tehnicki obrazovanija od vas i citav svoj dosadasnji radni vijek je provela na zahtjevnim poslovima za koje vi sigurno ne znate i da postoje.
Dobro znam i kako se proizvodi el. energija i godine svog zivota sam proveo izucavajuci znanost koja stoji iza tog procesa. Zivim i radim u drzavi koja je neke faze tog procesa dovela gotovo do savrsenstva i vjerovali vi to ili ne dostigla skoro fossil free proizvodnju!
Znam da vi to niste mogli znati i zato vam vase neumjesne komentare na moju malenkost mogu oprostiti.
O vasim pokusajima da mi dijelite lekcije o karbonskom otisku i njegovom proracunu, molim vas da prestanete jer zaista ne znate osnovne stvari o tome i za nekoga ko je godine svog zivota posvetio toj tematici sve je jako smijesno.
Zato, nastavite puniti svog starog dizelasa i ostanite u uvjerenju da ste mnogo pametniji od stanovnika EU koji je osim drzavljanstva dobio i mogucnost da se obrazuje i usvoji napredne ideje i tehnoloska znanja jedne napredne europske drzave. Austrija koja je od 2. svj. rata ruski privjesak i utociste zatucanih balkanaca nije ta napredna europska drzava.

@anon 08.14 osim vrlo rječitog opisa da se navodno time bavite, niste odgovorili niti na jedno moje pitanje i argument, već opet idete na vrijeđanje! Kada usporedim vaš odgovor sa komentarom onog primitivca od 08.35, onda se prepoznaje ista shema samo što ste vi nešto viša razina. Stoga ste obojica obični botovi koji po službenoj dužnosti i na svim temama pišu protiv mene pokušavajući me ušutkati. Ništa nova ovdje. A da ste običan bot, pokazuje i vaša zadnja rečenica. Stoga ili dajte argumentirani komentar ili prestanite trolati!
P.S. od kuda znate da ja vozim “starog dizelaša”? Zato jer je to vaš podređeni bot izvalio?

Oba odgovora su moja i tu nema nikakvog skrivanja. Drugi odgovor je samo kratak i konkretan prikaz koliko povrsno pristupate nekoj svojoj “analizi” i sve pakirate u kvazi znanstveni omot.
A to da vozite dizelas je takodje proizvod znanstvene analize i sinteze ali ovaj puta one nemaju veze sa egzaktnom znanosti vec sa obrascima ponasanja balkanaca i njihovim sentimentima prema jakoj Rusiji.

@anon 06.46: vi i dalje osim floskula niste dali konkretan odgovor na moja pitanja. I opet vas zadnja rečenica odaje kao bota koji uporno pokušava mene i moju osobu omalovažavati i vrijeđati nadajući se nekoj neprimjerenoj reakciji kako bi dobili daljnji “štof” za vrijeđanje i “dokazivanje balkanštine” ili pak da odustanem od pisanja. U oba slučajeva ste kod mene na krivoj adresi.

Gosp. Foglar, na pogresno postavljena pitanja se ne moze dati smislen odgovor. Da bi se odgovorilo na vasa “pitanja” bilo bi potrebno prvo ih prepraviti. To sam uradio sa vasim opservacijama glede potrosnje vozila koje vozi iza drugog vozila.

Kolicina energije koju potrosi covjek vozeci 80 km/h u zavjetrini drugog vozila je manja od kolicine energije koju potrosi balkanac Foglar dok glasno smijuci se projuri brzinom od 150 km/h u svom starom dizelasu pored ovog prvog.
Ovaj proracun je znanstveni dokazan.

@anon 08.35: može još primitivnije?

Mislim da ne moze primitivnije od smijanja covjeku koji vozi iza kamiona 80 km/h.

@anon 12.46: kupiš auto od 100 i više tisuća eura i ne znaš da li ćeš stići tamo kamo si namjeravao te zbog toga voziš 80 na par metara iza kamiona… A što je to nego smiješno?

Balkancu je to smijesno, potpuno se slazem sa vama.
Ali je i primitivno.

Jel se zna koliko su kilovata? Dal su free ili se polaćaju i slično

Koliko je to ukupno mjesta za punjenje?
Koliko chargera su unstalirali po punionici?

Ako su to samo 4 mjesta za punjenje, to je smijesno. Pa ja ih skoro toliko imam u svom domu.

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!