SAS je bio respektabilna kompanija. No, ipak kompanija godinama leti na rubu egzistencije. Do sada su pomagale države suvlasnice Danska, Švedska i Norveška. Švedska je u zadnjih 20 godina dala SAS-u 834 milijuna USD pomoći i izjavila je da više neće davati novac, tj. da ovaj puta kompaniji pomoći neće.

Danska je izjavila da će još jednom pomoći kompaniji. I to znači da će sada Danska imati više dionica od Švedske. No, SAS treba dvije milijarde USD koje bi htio pretvoriti u dionice, te još 969 milijuna USD da bi preživio. Tri milijarde USD. Ogroman novac. kompanije ove veličine propadaju sa milijardu USD duga (Air Berlin, Kingfisher, bmi, Alitalia…). Norveška je prva koja je odlučila konvertirati svojih 153 milijuna USD u vlasništvo kompanije, te ponovo postati dioničar kompanije (od 2018. to više nije). Norveška je objavila da na duge vode na planira ostati suvlasnikom SAS-a. Priča se da postoji neki konzorcij stranih investitora koji bi investirao u kompaniju. No, tek treba vidjeti jel to istina ili je to samo spin kompanije kojim nastoji preživjeti. Kompanija je u Covidu-19 dobila 356 milijuna USD od Švedske i Danske.

Kako god kompanija je očajna. Trenutno je u kompaniji štrajk, novaca nema, pomoć nije dostatna, kompanija treba tri milijarde. SAS je poduzeo očajnički korak i kupio je malo vremena proglašavanjem predstečajne zaštite po članku 11 u SAD-u. Hoće li to spasiti SAS? Naravno da neće. Ali je agoniju bar malo prolongiralo.

Tko je SAS?

SAS-Scandinavian Airlines je nacionalni prijevoznik Danske, Švedske i Norveške. Najveća baza kompanije je Copenhagen (85 linija), pa Stockholm (76 linija) i Oslo (56 linija). Kompanija još ima hubove u Bergenu, Gothenburgu, Stavangeru, Trondheimu. SAS ima fokus aerodrom i u Tromsu. Kompanija ima velik broj chartera i leisure linija iz Skandinavije prema turističkim odredištima u Južnoj Europi.

SAS je nastao 1946. spajanjem manjih danskih, švedskih i norveških kompanija. 2001. struktura kompanije se mijenja, te vlada Švedske ima 21,4% vlasništva, Norveške 14,3% i Danske 14,3%, dok je preostalih 50% vlasništva prodano privatnim investitorima. 2009. kompanija je ušla u veliku restrukturaciju i prodala svoje udjele u bmi, airBaltic i Spanairu. 2018. iz vlasništva kompanije izlazi Norveška.

Kompanija je 2019. imala promet od 4,3 milijardi EUR, najveći u svojoj povijesti. U deset godina prije toga imala je promet od 3,1 do 4,0 milijardi EUR. U 12 godina od 2009. do 2020. SAS je bio čak 4 puta ozbiljno negativan, tj. stvarao je gubitak. 2020. kompanija je stvorila čak 953 milijuna EUR gubitka. U tom periodu kompanija je akumulirala 262 milijuna EUR gubitka. Ipak u ovom momentu kompaniji nedostaje preko 3 milijarde EUR.

SAS je najviše prevezenih putnika imao 2018, njih 36,5 milijuna, da bi 2019. imao 35,9 milijuna putnika. 2020. SAS je prevezao 8,8 milijuna putnika, a 2021. 9,9 milijuna. Najbolji load faktor SAS je imao 2014. godine, 76,9%, a 2019. je imao load faktor od 75,2%. 2020. faktor je pao na samo 60,5%.

SAS ima sestrinske kompanije SAS Connect (baza u London Heathrowu, 14 A320), SAS Cargo, SAS Ground Hendling i SAS Technical, a kompanija ima i 37,5% vlasništva u Air Greenlandu. Kompanija je upravo otvorila i regionalnu kompaniju SAS Link koja leti sa Embraerima E195. Kompanija je 2019. imala 10.445 zaposlenika, a brojku je 2020. ekstremno smanjila na samo 7568 zaposlenika.

Kompanija je najviše aviona imala 2020. godine, njih 161. U ovom momentu SAS ima samo 94 svojih aviona u floti. Za SAS trenutno leti estonski Xfly (7 ATR 72-600 i 7 CRJ-900), irski CityJet (19 CRJ-900), a SAS Link u floti ima 6 Embraera E195. To znači da kompanija u ovom momentu oprira 127 aviona. SAS ima naručenih još 30 A320neo i 2 A350-900. SAS ima i 3 A321LR sa kojima leti prema SAD-u. Kompanija izbacuje iz flote sve 737-700 i 737-800, a preostalih 12 primjeraka planira izbaciti dolaskom preostalih A320neo.

SAS leti na 123 destinacija i ima 708 letova dnevno. SAS ima code-share ugovore sa 22 kompanije prvenstveno Star Alliancea, no i sa nekim kompanijama koje nisu u ovoj alijansi (Etihad, airBaltic, Icelandair, Luxair, Winderoe). SAS je osnivač Star Alliance (1997.).

Iako SAS više nama vlasništvo u norveškoj regionalnoj kompaniji Windroe (prodao je svih 100% vlasništva) i dalje tijesno surađuje sa kompanijom koja je feeda u Norveškoj, Švedskoj i Danskoj.

SAS je bio vlasnik i Blue1, kompanije sa kojom je SAS pokušao od Finnaira preuzeti dio finskog tržišta i time zaokružiti svoju priču u Skandinaviji. No, Blue1 je gubio ogroman novac kompaniji i konačno ga je 2015, nakon 17 godina operiranja od strane SAS-a, prodala CityJetu. Kompanija je pod kraj letjela sa Boeinzima 717, ATR 72 i Avro RJ85, na 28 destinacija prvenstveno iz Helsinkija. 2011. Blue1 je imao 1,7 milijuna putnika.

Kupuje li Lufthansa SAS?

Evidentno da. Lufthansi je SAS meta već više od deset godina. Lufthansa u to vrijeme konstantno i često ponavlja da želi kupiti SAS. I što ona čini? Isto što je činila sa Swissom, Brusselsom i Austrianom kada ih je željela preuzeti. Naglo je povećala broj frekvencija, isto traži i od svojih pulena, duplira kritične linije, dumpingira na paralelnim linijama i svime time ubrzava gubitak kompanije.

No, Lufthansa je otišla i korak dalje, pa je Eurowings svoju petu bazu u Europi izvan Njemačke (Beč, Palma de Mallorca, Priština i Prag) otvorio upravo u Stockholmu, drugoj najvećoj bazi SAS-a. Eurowings je Lufthansin alat kojim se riješila Etihada, udarila na Alitaliu, ali i na druga tržišta te na konkurentske kompanije (British, Air France-KLM, Ryanair, easyJet, Wizz Air…). Ona nije smišljena da donosi profit. I upravo tako funkcionira i u Stockholmu. Eurowings u Stockholmu ima svoj cilj, uništavanje SAS-a. Eurowings je u Stockholmu odmah otvorio 16 linija.

Uz to Lufthansi će nesvjesno pomoći i druge kompanije, obzirom da je Finnair otvorio 7 linija od čega 5 long-haul, Ryanair je otvorio 38 linija u bazi u Stockholmu, a Norwegian je otvorio bazu sa 55 linija. Uz to u Copenhagenu bazu ima Norwegian (49 linija) i Sunclass (16 linija). U Oslu najveću bazu ima Norwegian (90 linija), Flyr (40 linija) i Norse Atlantic (5 linija). U Bergenu, Stavangeru i Trondhemimu bazu ima Norwegian, dok u Gothenburgu baze imaju Norwegian, Ryanair, Sunclass i TUI. Takav žestok udar nitko ne može preživjeti, pa neće ni SAS.

Lufthansa je usporila planove za preuzimanje SAS-a od prije 10 i godina zbog rata sa Etihadom (2013-2017), preuzimanja Air Berlina što je uzelo ogromne resurse (2018-2019), te Covdia-19 (2020-2022). No, sada je krenula sa žestokim udarom. Odmah nakon Covida-19. Žestokim! I neće stati dok ne postigne što si je zacrtala i za kikiriki preuzme SAS.

SAS je Lufthansi strateški bitna kompanija. On je na Lufthansinom prirodnom i ekstremno bitnom tržištu. Lufthansa tu kompaniju neće prepustiti konkurenciji. I da odmah razjasnimo, Lufthansa ovdje neće stati. Njen plijen je i Norwegian. Kada je British neprijateljski pokušavao preuzeti Norwegian (2017-2018), Lufthansa je dala sve od sebe da se isto ne desi. I nije se desilo. Evidentno je da će nakon preuzimanja SAS-a Lufthansa svim silama udariti i na Norwegian.

Ostaje samo pitanje može li Lufthansa koja je i te kako pogođena Covidom-19 i koja je u samo godinu dana isplatila 9 milijardi EUR Njemačkoj kako bi je istjerala iz upravljanja kompanijom, sposobna paralelno ratovati na dvije fronte. Naime, kompanija se trenutno bori sa MSC-om za ITA-u, gdje joj konkurira stari Alitalijin dugogodišnji i najbliži partner Delta sa Air France-KLM-om. Biti će to ozbiljan rat koji će Lufthansu koštati jako mnogo. Hoće li Lufthansa pritom imati snage i za borbu za SAS? Ili će se ovaj rat još jednom prolongirati? Lufthansa je to, oni imaju planove za sve. Vrlo vjerojatno su udarili na SAS, kompanija će malo prolongirati agoniju dok Lufthansa ne preuzme ITA-u, a onda će svim silama navaliti na SAS. Ako Lufhansa ne uspije u ITA-i, budite sigurni da će svu svoju energiju prebaciti na SAS.

Zašto SAS leti samo na more?

SAS je prije letio i za Zagreb, Sarajevo, te Prištinu, no, sada više nije tako. Kompanija sada leti brojne sezonske linije za more, ne i za kontinent, što je vrlo čudno poglavito radi velike dijaspore u Skandinaviji iz BiH, Hrvatske, Srbije i Kosova.

SAS ovo ljeta leti za Pulu iz Copenhagena, Gothenborga, Osla i Stockholma, za Split iz Bergena, Copenhagena, Gothenborga, Kristiansanda, Osla, Stavangera i Stockholma, za Dubrovnik iz Copenhagena i Stockholma, te za Tivat iz Copenhagena, Osla i Stockholma. Prošlih godina SAS je imao daleko više linija i frekvencija sa Jadrana, a letio je i za Zadar. SAS ima potpisan trogodišnji ugovor vrijedan 100 milijuna USD sa kompanijom Apollo za leisure letove prema Hrvatskoj, Grčkoj, Cipru, Albaniji i Turskoj.

Kompanija je prvotno planirala otkazati 4000 letova, ili 5% od ukupnog broja letova ovog ljeta. No, nakon štrajka i ogromnih problema ta brojka se značajno povećala.

Tijekom štrajka SAS je otkazao većinu letova za Split, te velik broj letova za Pulu, Dubrovnik i Tivat. No, već prije štrajka SAS je najavio reduciranje letova tijekom VII. mjeseca. Tako će kompanija smanjiti 9 letova na liniji Copenhagen-Pula, 5 na liniji Gothenborg-Pula, 4 na liniji Oslo-Pula, 4 na liniji Stockholm-Pula, 16 na liniji Copenhaten-Split, 8 na liniji Gothenborg-Split, 6 na liniji Oslo-Split i 1 na liniji Stockholm-Split. Ukupno 53 leta manje u mjesec dana. Kompanija je najavila dodatna rezanja za VIII. mjesec poglavito za Dubrovnik i Tivat.

U svakom slučaju nije dobro. Bankrotom SAS-a regija bi značajno izgubila, poglavito morske destinacije. Preuzimanjem od strane Lufthase ista bi prvenstveno feedala svoje hubove, smanjila bi broj baza na 2-3 (Copenhagen i Stockholm, možda Oslo), u ostalim bazama instalirala bi Eurowings i ozbiljno porezala linije prema Jadranu, a malo je vjerojatno da bi se ponovo obnovile linije za kontinent regije. Stoga regija i te kako treba držati fige da se isto ne desi. Lufthansa Grupa bi profitirala na sinergiji SAS-a sa Lufthansom, Austrianom, Swissom, Brusselsom i Eurowingsom (te eventulano sa ITA-om). Odlično za Grupu, no vrlo loše za našu regiju.

Pozdrav čitateljima iz Banja Luke gdje je ovaj članak pisan.