Zamaaero je već pisao o novom megaaerodromu u Addis Ababi, točnije Bishoftu. Ethiopian je objavio da su radovi krenuli. Projekt će koštati 12,5 milijardi USD i I. faza bi trebala biti gotova do 2030. 30% novaca je osigurao Ethiopian, dok će preostali novac osigurati African Development Bank, te ostali investitori iz Bliskog Istoka, Europe, Kine i SAD-a.
Aerodrom će biti najveći u Africi. Kada se potpuno dovrši imat će kapacitet od 110 milijuna putnika, 270 aviona i imat će 4 uzletno-sletne staze. U I. fazi aerodrom će imati dvije uzletno-sletne staze, dva putnička terminala sa kapacitetom od 60 milijuna putnika, 180 parkirnih pozicija za avione, cargo terminal za 1,5 milijuna tona robe i hotel. Aerodrom će biti povezan sa Addis Ababom sa autoputom i brzom željeznicom. Sadašnji Addis Ababa Bole aerodrom je imao oko 12 milijuna putnika u 2025, dok Ethiopian ima flotu od 167 aviona, te ima 87 naručenih aviona.
analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Ethiopian
Evo Palawan ovdje nije puno 12 plus miljardi za jednu od najsiromasnijih zemalja svijeta za ovakvu investiciju, a za aerodrom Dalmacija i 2 je puno. Jos kad bi mogli vidjeti na kojim stvarnim financijskim brojkama posluje Ethiopian (evo samo im pogledajte broj putnika na broj aviona) i kolika je tu korupcija i mito prisutno i kada ce se ovo vratiti ili nece mogli bi svakakve zakljucke izvuci iz ovoga. Uzgred receno trosak radne snage (da i pilota i mehanicara i cabin crew) je smijesan u usporedbi evo samo sa susjednom Kenijom.
Da to je ogromna (i istinski nepotrebna) investicija. Mogli su sa 1/3 tog iznosa nparaviti zračnu luku za 20 miljuna putnika, pa ju onda širiti kad se do tog broja dođe.
I onda takva glupost opravdava još veću glupost kao što je Aerodrom Dalmacija. O moj bože.
Etiopija jeste nešto ispod afričkog prosjeka po BDP i slično, ali Adis Abeba je opet jedan od najbogatijih i najsigurnijih afričkih gradova.
@anon 18.27: nastave li pametno dalje, a sva je prilika da hoće, ADD bi se mogao razviti u SIN Afrike..
Bi.
Neka ste mi korisničko ime zazvali 🙂
Dakle, ovo nije glupost, već pravi osjećaj za stratešku priliku. Nije to prvi put u etiopijskoj povijesti. Samo ću kratko podsjetiti na prugu Adis Abeba – Džibuti. Govorilo se – glupost… Rapidno raste teret i Etiopiju koja nema izlaz na more čini sposobnom izaći u svijet.
Govorilo se o GERD-u (Grand Ethiopian Renaissance Dam) da je “bijeli slon”, no evo je, operativna. Najveća hidrocentrala u Africi. Donijela Etiopiji elektroenergetsku samodostatnost i to usprkos čak i ratnim pokličima iz Egipta…
Zračna luka Bishoftu nije bijeli slon, nije pretjerivanje… Ethiopian Airlines nema pandana po snazi i učinkovitosti u Africi. Ovaj zrakoplovni prijevoznik je već nadmašio nacionalne granice i postao je pan-afrički… Zračna luka Adis Abeba raste po cca 10 postotnih bodova godišnje i već je sada ne destinacijska zračna luka, već hub.
Ako samo malo ekstrapoliramo brojke kojima smo do sada svjedočili u Adis Abebi, dobijamo jednostavan podatak da će zračna luka dosegnuti 60 milijuna putnika oko 2038. godine… Ipak, to će se dogoditi ranije, točnije oko 2035. ili godinu ranije… Ethiopian je, kao što sam rekao pan-afrički, gospodarski rast u Africi je solidan, generirati će potražnjom za letovima, a demografija će sa sadašnjih 1,2 milijarde dići subsaharsko stanovništvo na 2,1 milijarde do 2050. godine. Genijalni ljudi iz Ethiopiana su sve dobro uočili i shvatili su da imaju sve karte u rukama, sukno i škare što bi naš narod rekao. Svaki im je detalj na mjestu, nigdje se i ništa ne pretjeruje. Oni su čak i realniji od Dubaija i Istanbula jer ovo dvoje nije imalo opravdanje za svoje ambicije u postojećem prometu u trenutku odluke. No, dogodilo se.
Adis Abeba itekako ima računicu, itekako je ovo projekt koji ima budućnost. Uostalom, pogledajte ključne strukture iz SAD-a kako su se uzvrtili znajući da na etiopskoj visoravni izniče projekt globalnog značaja.
Usudili su se za prugu – pogodak, usudili su se za GERD – pogodak… Treća sreća? Ne, treći pogodak s punim znanjem i dobrim predviđanjem i uz puno hrabrosti. Hrabri se pamte, hrabri postižu uspjehe. Etiopija se s ovim projektom uzdiže ne samo na afričkoj, već i na globalnoj pozornici. Treba vremena, ali nitko nije baš postigao uspjeh preko noći.
Da, ovo jest usporedivo sa zračnom lukom Dalmacija, samo je ova zadnja sitna i tako lako provediva čak i za hrvatske prilike. Pitanje je hrabrosti, ništa više. Uspjeh bi bio zajamčen.
Zračna luka Dalmacija, to je tako suluda ideja da nemam volje ni komentirati taj nonsens.
Neću vas gnjaviti sa zračnom Lukom Dalmacija, nismo tu na istoj valnoj dužini.
Što se Adis Abebe tiče, ludi bi bili ne investirati u ono što će im zemlju staviti na svjetsku kartu zrakoplovne povezivosti, a k tome i uzdići Ethiopian Airlines na razine kakve su se u Africi mogle samo sanjati. Uostalom, Ethiopian je i do sada pokazao kako se vodi tvrtka na pravi način i kako se može kroz kvalitetan odabir kadra poslovati izuzetno učinkovito.
Ethiopian ne samo da će prevoziti tolike desetke milijuna putnika, već će prevoziti i impresivne količine tereta. Neka nitko ne sumnja, nova zračna luka Adis Abeba će postati i hub za terete. Jednostavno, Etiopija će kroz ovo ulaganje dobiti koku koja nese doslovno zlata jaja.
Koliko se ovo dobro i precizno radi svjedoči činjenica da zračna luka Adis Abeba trenutačno ima kapacitet, kada se zategnu šavovi oko 25 milijuna, a što znakovito ukazuje na pravilan tajming ove priče u Bishoftu. Naime, aktualan kapacitet je dostatan da apsorbira rastove koji su u tijeku i koji će se povećavati, a kada 1. faza bude gotova za 5 godina, taman će “staroj” zračnoj luci pucati šavovi… Cjelokupna će se priča tada preseliti na Bishoftu kako bi se svjedočilo o impresivnom afričkom uspjehu.
Ono što me se najviše doima jest da će Ethiopian sam od sebe sudjelovati u izgradnji zračne luke s čak 30%. Kada to navodi profitabilna i ispravno vođeni zrakoplovni prijevoznik, a zar zaista trebamo sumnjati u ispravnost projekta? Ljudi vode priču uspješnicu i to već duže vremena. Da priča nije afričko pretjerivanje, kako neki forumaši to ovdje vide, gledajući iz perspektive kao tamo nekog Europljanina, uočava se strahoviti interes na svim zemljopisnim širinama i dužinama. Afrička razvojna banka – AfDB osigurati će prvigh 500 milijuna USD, a onda će uslijediti roj investitora… Oni koji sumnjaju neka prate ovu priču i neka se posrame kada vide kako će se ovi novci lijepo skupiti na hrpu…
Odlična tema. Znam, nije prvi put da pišete o Etiopiji s naglaskom na Ethiopian Airlines, a vjerujte, neka zdravlja i malo sreće, pisati ćete i o 60 – milijuntom putniku u Adis Abebi 2035. godine, ako ne i prije. Do tada se treba popratiti kretanje broja putnika kako u režiji Ethiopiana, tako i kroz zračnu luku Adis Abeba… On će se zasigurno ubrzati i već ćemo za dvije do tri godine govoriti, oho, ona predviđanja nisu bila “afrička megalomanija”… Osobno to držim kao zajamčeno.
Neosporno je Ethiopian svjetska klasa. Ali ako imate 12 milijuna putnika onda radite novu zračnu luku za 20 milijuna, pa u drugoj fazi ju povećati na 30, pa na 50… A ne odmah 60 milijuna ili 5 puta više. Stoga potrošite 12,5 miljardi USD umjesto 5-6 milijardi koliko bi koštala manja zračna luka. A toliki novac potrošite za kapacitete koji će zjapiti prazni i trošiti novac.
60 milijuna do 2035. Dakle za 10 godina će povećati broj putnika za 500%, za pet puta?
Gledajte, nije to trošenje. To je ulaganje. Novac u uloženom ne propada ako je uložen u nešto što će se vratiti kroz poslovanje. Osim toga, važno je za shvatiti da se novac ulaže (uvjetno rečeno, troši) kroz 5 godina postupno, a ne odmah jer se ne mogu svi zahvati započeti odjednom, već slijede jedan iza drugog na organski način. Nema sumnje da Ethiopian neće odmah istovariti tih 30% koliko će biti njegov udio, već će to činiti u tranšama sukladno s planiranim napretkom radova.
Kada nova zračna luka bude gotova, aktualna (stara) zračna luka će otprilike pucati po šavovim na nekih 25 milijuna. Čak i da uzmemo konzervativne rastove koji su do sada karakterizirali zračnu luku, doći ćemo do 22 milijuna putnika 2030. godine, a što će reći, čak i nešto malo iznad 1/3 kapaciteta nove zračne luke. Budite sigurni, biti će to oko 25 milijuna jer su rastovi putnika prevezenih Ethiopianom u izuzetnom rastu, a sam prijevoznik na narudžbi ima 80-etak zrakoplova od kojih čak 36 širokotrupaca. Ne, nisu oni namijenjeni za Etiopljane (jesu manjim dijelom), već više za tržište od milijardu duša u subsaharskoj Africi.
U trenutku prebacivanja operacija sa stare na novu zračnu luku može se, mirne duše, uzeti da će malo više od 40% nove zračne luke Bishoftu već biti zauzeto. Dakle, trećina bi bila već zauzeta kada bi Ethiopian ostao na aktualnoj floti i aktualnim rastovima, no nema niti zrnca sumnje da će potegnuti puno snažnije s novim zrakoplovima, novim rutama i čistim efektom činjenice da kroz koju godinu nastaje nova zračna luka bez pandana u Africi, prvi pravi afrički aerotropolis. Osobno držim kako će i ova procjena biti dodatno nadmašena, no otom – potom…
Navedeno u potpunosti neutralizira potrebu postupne gradnje, baš kao što je to bio slučaj kod npr. nove istanbulske zračne luke koja je ušla u prvu godinu dana s prometom koji je zauzeo oko 45% kapaciteta zračne luke. Složiti ćemo se da je ishod kod nove istanbulske zračne luke bio dobar i da se nema nikome ništa zamjeriti po ovom pitanju, zar ne 🙂
Dalje, kada se dovrši, baš kao i u Istanbulu, ne zjapi to ništa prazno jer će godina za godinu donositi rastove koji će dovesti do popunjenja kapaciteta kroz cca 5 godina uz logičan rast, a nakon čega bi počela izgradnja i druge faze.
Nema dvojbe, brojke koliko god da izgledale astronomske, toliko će se i opravdati jer je tržište savršeno, a što bi stručnjaci rekli, skoro nedotaknuto. Prava bonanza rekli bi oni iz doba zlatne groznice. Potencijal je tu, novci će biti tu, projekt je pokrenuo, lopata je zabijena u zemlju i ne dvojim, hrabrost će se isplatiti – višestruko. Ovake projekte ne započinju konzervativni gospodarstvenici, već vizionari… Nešto slično je bilo i s istanbulskom zračnom lukom gdje je na pozitivnu studiju o isplativosti stizalo, što iz same Turske, što iz bijelog svijeta, a barem stotinu onih koji su predvođali crne dane i istovjetne oblake… Sada Turska ima svoj globalni zrakoplovni centar koji je možda propustila ostvariti npr. jedna Atena no prilike ove vrste ukazuju se jednom u generaciji i ne češće…
Uostalom, najbolje ćemo svjedočiti objektivnosti mojeg stava kroz nadolazeću fazu stvaranja financijske konstrukcije. Vjerujem da smo oboje suglasni kako će to ipak biti ključni i nedvojbeni indikator. Glasovanje novcem je uvijek najtemeljitije i najobjektvnije, a u ovom su slučaju ulozi ogromni… 12,5 milijardi USD je stvarno ogroman novac. Pogledajmo, biti ćemo svjedoci.
12,5 milijardi u jednoj od najsiromašnijih država svijeta? Da ima terminal koji neće trebati u idućih 20 godina? Je jako logično. Pa što nisu odmah naprivli terminal za 200 milijuna putnika kad se već gradi.
Neka i dostignu duplo veći promet za 7 godina, to je još uvijek 35% kapaciteta novog terminala. Nonsens! I razbacivanje novaca.
Dosegnut će za 5 (pet) godina kapacitet od 40% novog terminala i to u prvoj godini rada istog. Nema velike razlike od istanbulskog koji je prvu godinu imao popunjenost od 45%…
Uglavnom, vi nikako shvatiti da neće Etiopija tu ulagati, a niti odvajati neke novce, ali Ethiopian Airlines hoće i to 3,75 milijardi dolara kroz razdoblje od 5 godina odnosno 750 milijuna dolara godišnje… 500 milijuna će namaknuti AfDB kao “otvarač vrata”, a ostatak od 8,25 milijardi će investirati zainteresirani iz cijelog svijeta. Tu su europski i SAD institucionalni investitori, arapske monarhije, Kina i oćenito istočna Azija… Bez brige, interes je već jako velik, a što možete pročitati u potpuno javnim i otvorenim izvorima… Konzervativniji ulagači neće ući u priču, no sasvim je dovoljno onih s viškovima koji čekaju na investiranje… Ući s razboritim ulogom u ovaj projekt će biti imperativ mnogima i konačna će se financijska konstrukcija zatvoriti vrlo brzo…
Hoćete jednu malu tajnu? Kako Kina nebi postala ključni invstitor i time stekla uporište u možda ključnoj afričkoj državi po pitanju zrakoplovnog prometa, Zapad će uzanstojati čak i uz dvojbe i škrgutanje zubima angažirati veći broj investitora “za svaki slučaj”… Nisu Etiopljani, s naglaskom na pametne i vizionarski nastrojene ljude iz Ethiopian Airlines-a od jučer, a niti iracionalni tipovi koji ulaze u nešto bez prethodno vrlo kvalitetno izrađenog modela. Ako se oni nisu dokazali u svijetu i to u uvjetima koji su sve samo ne ugodni, onda to nitko nije uspio.
Pomalo, osvjedočiti ćete se. Vidim ja da vama ti veliki, vizionarski projekti nekako ne leže, no pokazalo je vrijeme da su itekako isplativi i da donose promjene na bolje svojim posjednicima.
Oni će za 5 godina sa 12 milijuna doći na 24 milijuna, dakle poduplat će promet. Daj bože, ali bogami to bi bio opak rast.
Ne, to je tačmo kako treba, jer za još 7 godina biće na 75% kapaciteta.
Kako pobogu?
Ne znam kako stojite s matematikom, ali izračunajte za koliko se brojke dupliraju s povećanjem od 10% godišnje.
Ako imaju povećanje od 10%, treba im 8 godina da dođu do 25 milijuna. No zadnje godine to više nije 1,2 milijuna više nego 2 milijuna više u godinu dana.
Sa 12 milijuna putnika, aerodrom za 110 milijuna putnika. Afrička posla.
A da.
Samo 12 miliona putnika a lete na desetine destinacija. Imaju 167 aviona i ogroman broj irikotrupnih. Pa onda im je LF katastrofalan.
Od toga je 20 cargo aviona, no i 147 je jako puno. Oni su u 2024. imali 17,1 milijun putnika, no i to je jako malo za tolike avione.
sa LF od prosječno 70% bili su u fiskalnoj godini 2024/25 itekako pozitivni..