Nakon vrlo optimističnog VIII. mjeseca i hladnog tuša u IX. mjesecu, početak zimskog reda letenja pokazao je koliko je stanje teško. Ljubljana ima tek dva dnevna leta, velika većina zračnih ima vrlo lošu konektiranost, dobar dio njih je veći dio dana u tjednu zatvoren ostatak tek jedan do dva dnevna leta, samo pokoja zračna luka više od toga.

Ova analiza pokazuje nam stanje prvog tjedna u XI. mjesecu (2-8.11.), tj. sa početka zimskog reda letenja. Stanje je više nego loše, ono je tragično. No, ostatak zime će biti još gore. Niz kompanija već je najavio dalja rezanja, Lufthansa iz Zagreba, Sarajeva, Splita, Dubrovnika, Air France iz Ljubljane, Wizz Air iz cijele regije… Nešto više letova biti će oko nove godine, no to nikako neće poboljšati depresivnu sliku ove zime. A putnici će morati biti istinski čarobnjaci da ove zime doputuju na destinaciju bez puno sati, ili čak dana putovanja i velikog broja presjedanja. O konkurenciji i kompariranju cijena, te „povoljnijim“ putovanjima nema ni govora, osim iz Zagreba, Beograda i Prištine, a i tamo je tako što vrlo limitirano.

Evidentno je da su kompanije samo par dana po objavi zimskog reda letenja drastično smanjili broj frekvencija (primjerice Air France je za Zagreb ostvario samo 3 leta od 5 najavljenih), pa je iskreno bilo kakva najava duža od 15 dana upitna jer je pitanje što će se desiti i kako će kompanije reagirati. Nažalost, kompanije se prilagođavaju i mijenjaju planove doslovce svakodnevno.

Od ljeta regija je prepolovila broj letova, spram sredine IX. mjeseca izgubila je 354 leta. Regija sada ima u prosjeku tek 90-tak letova dnevno. Više od pola ukupnog broja letova imaju Beograd i Zagreb.

Svi aerodromi su opako pali

Apsolutno svi aerodromi su sa zimskim redom vrlo mnogo pali kako u broju frekvencija, tako i u broju linija. Niz prijevoznika je otkazao linije. Ni jedan tjedni let ove zime nemaju Maribor, Lošinj, Brač, Kraljevo i Mostar, dok je veći dio tjedna zatvorena Rijeka (letove ima tek 2 dana u tjednu), Banja luka (3 dana tjedno) i Ohrid (1 dan u tjednu). Niš nema ni jednog leta dva dana u tjednu, Osijek isto toliko, a po jedan dan u tjednu ni jedan jedini let nemaj čak i Ljubljana. Većina zračnih luka regije ima tek jedan, dva ili najviše tri dnevna leta.

U regiji samo Priština ima više letova nego je imala u IX. mjesecu, ali ima manje nego je imala u VIII. Skopje ima tek neznatno više letova sada nego u IX. mjesecu, ali isto tako manje nego u VIII. Beograd pak ima više letova nego u VIII. mjesecu, ali manje nego u IX. Svi ostali imaju bitno manje letova nego u 3. kvartalu ove godine.

Priština ovako ogroman skok u prvom redu može zahvaliti otvaranju Švicarske. U IX. mjesecu broj letova prema Švicarskoj je bio samo simboličan, tek 11 letova 5 kompanija (2 za Zurich, 2 za Genevu i 7 za Basel), dok je sada 48 tjednih letova čak 8 kompanija (20 za Zurich, 5 za Genevu i 23 za Basel).

Turistički aerodromi su doživjeli daleko najveći pad u usporedbi sa ljetom, no isto je bila praksa sezonalnosti i svih prethodnih godina, sada je ovaj trend samo još više istaknut. Sarajevo ima jedan let više nego u IX. mjesecu, što je u prvom redu zbog dolaska Lufthanse, koja, nažalost, liniju ukida 1.12.

U regiji je sve zajedno bilo 203 linije u prvom tjednu XI. mjeseca. Od toga je najviše imao Beograd, njih 53, pa Priština njih 30, te je 3. Zagreb sa njih 27. Evidentan je značajan pad broj linija na svim aerodromima regije osim Priština (porast od čak 10 linija). Pad je ekstremno velik na Jadranskim zračnim lukama, čak bitno veći nego sezonski prošlih godina. Ističe se ogroman pad broja linija u Ljubljani, te neuobičajen pad u Tuzli, Ohridu i Nišu.

Po broju prijevoznika koji operiraju iz aerodroma regije, uvjerljivo je prvi Beograd, dok je Priština došla na isti broj prijevoznika kojeg ima i Zagreb. Sarajevo ima fascinantan broj prijevoznika za ovaj relativno mali aerodrom, njih čak 7, isti broj kao i Skopje, koje ima bitno više linija i putnika, no, većinu od toga i dalje drži Wizz Air. Relativno velik broj prijevoznika ima i Podgorica, dok svi ostali imaju vrlo skroman broj prijevoznika, samim time je i konkurencija, pa i konektiranost na vrlo niskoj razini.

Po prosječnom broju frekvencija po liniji na prvom mjestu su Zadar i Tivat, no oba imaju tek dvije linije. Od gradova koji imaju više linija na prvom mjestu je Zagreb, pa Beograd, i treće je Sarajevo. U kategoriji „neprihvatljivog“ broj frekvencija su Pula, Osijek, Skopje, Niš, Banja Luka, Rijeka, a poglavito Tuzla i Ohrid, što znači da u ovim gradovima prijevoznici imaju vrlo malo letova po linijama.

Najbolju povezanost sa regijom ima Zagreb koji na 7 linija ima 64 polaska, potom Beograd sa 8 linija, ali bitno manje polazaka (45), te Split koji je povezan sa 5 destinacija i 30 tjednih polazaka.

Prijevoznici vrlo oprezni

Najviše letova je cijelo ljeto imala Croatia Airlines (čak i u IX. mjesecu), no sada je prvo mjesto zauzela Air Serbia. Treći je Wizz Air, četvrti Turkish, a peto mjesto dijele Lufthansa i Austrian.

Gotovo svi prijevoznici regije su izgubili značajan broj letova u usporedbi sa ljetom. Iako je easyJet uvijek bio vrlo sezonalan u regiji, ipak je ovolika razlika istinski ogromna (sa 161 na samo 7 letova tjedno),  a kompanija je doslovce desetkovala letove i iz Beograda i iz Prištine iz kojih je prošle godine imala značajan broj zimskih letova. I Ryanair ima ogroman pad, u prvom redu radi toga što je ostao tek simbolično prisutan u regiji (sa po 3 leta u Podgorici i 2 u Banja Luci na ukupno 3 linije). Neuobičajeno velika rezanja ima Eurowings, LOT, Austrian, Lufthansa, British i Air France, dok se Transavia potpuno povukla sa tržišta. Wizz Air je, za sebe vrlo netipično, prepolovio broj letova. Broj letova je prepolovila i Croatia, no to je uobičajena praksa sezonalnosti kompanije, poglavito na Jadranu, iako je ova godina, naravno, u tome još više naglašena.

Ipak ima i pozitivnih primjeraka. Tukish je povećao broj letova spram ljeta za 10%, isto toliko povećanja ima i Swiss/Edelweiss (u prvom redu zahvaljujući Prištini i Beogradu), a broj letova je povećao i Montenegro, u prvom redu zahvaljujući letovima prema Beogradu, dok je sve ostale linije maksimalno srezao.

U IX. mjesecu najveći postotak letova u regiji imala je Croatia sa 17,6%, no ona je sada pala na 16,1%. Istime je Air Serbia skočila sa 17,2% na 18,2%. Wizz Air je usprkos pola manjeg broja letova, povećao udio sa 12,6% na 13,9%.

Po broju linija koje operiraju i dalje je uvjerljivo najbolji Wizz Air, slijedi Air Serbia, a treća je Croatia. Najveći pad imaju easyJet i Ryanair (većinom radi svoje sezonalnosti u regiji, ali i zbog daleko većih rezanja nego inače), te LOT koji je ozbiljno osakatio broj linija u regiji, a uz to ovog ljeta je imao i velik broj sezonskih leisure linija prema Jadranu.

Wizz Air i dalje ima najviše tjednih polazaka iz Skopja, potom iz Beograda (u IX mjesecu bio je 3.), dok je po broju tjednih polazaka na 3. mjestu Priština, a po broju linija Tuzla (po oba kriterija u IX mjesecu Tuzla je bila 2.). Definitivno najveća rezanja Wizz Air je imao u Tuzli.

Croatia Airlines kao i svake zime maksimalno reže broj linija i frekvencija sa Jadrana, dok Zagreb rezanja ima u manjem opsegu. Ove godine to je i još izražajnije. I dok iz Zagreba kompanija leti 15 linija sa 94 tjedna leta, iz Splita leti samo 4 linije sa 23 leta, a iz Dubrovnika samo liniju prema Zagrebu sa 22 leta. Uz to kompanija ima trijangl liniju Zagreb-Zadar-Pula-Zagreb 6 puta tjedno.

Air Serbia ima 28 linija iz Beograda sa 112 tjednih letova, te 1 PSO liniju (Hahn) iz Niša sa 2 tjedna polaska. Air Serbia i dalje ne leti iz Kraljeva.

Montenegro leti 1 liniju sa 7 polazaka iz Tivta (Beograd), dok iz Podgorice ima 5 linija sa 19 tjednih polazaka (po jedan tjedni let za Zurich, Frankfurt i Paris CDG, te dva za Beč). I dok je linija za Beograd prihvatljiva, a i za Beč u code-share sa Austrianom (4 tjedna polaska), ostale frekvencije nisu prihvatljive. Iskreno, kompanija je trebala letjeti za Frankfurt bar 3 tjedna leta i to u dane dok ne lete Beč, te bar 2 tjedna leta za Zurich u dana kad Austrian leti za Beč. Time bi se broj frekvencija prema Lufthansa grupi povećao na više od svakodnevne (sada je nedostatnih 6 puta tjedno). Na ovaj način bi konektiranost bila zadovoljavajuće jer bi tri puta tjedno bila konektiranost preko Frankfurta, a 4 puta tjedno preko Beča, čija bi se osjetno slabija bečka konektiranost povećala sa Zurichom 2 puta tjedno. I za Paris CDG bi trebali letjeti bar 3 tjedna leta radi minimalne konektiranosti na ovog velikog prijevoznika, te konkurentnosti Lufthansa Grupi.

Najfrekventnija linija jednog prijevoznika je Croatijina Zagreb-Dubrovnik (22 tjedna polaska), pa Zagreb-Split (20), potom Zagreb-Frankfurt (17), slijedi Air Serbia na liniji Beograd-Zurich (16) i Montenegro na liniji Podgorica-Beograd (14). Najviše tjednih polazaka svih prijevoznika ima linija Beograd-Zurich (24 tjedno, 2 prijevoznika), pa Priština-Basel (23 tjedno, 5 prijevoznika) i Zagreb-Dubrovnik (22 tjedno, 1 prijevoznik).

A kakva je situacija u aerodromima regije, čitajte u nastavku ove analize idućeg utorka…