Ovaj članak sam namjerno planirao za sredinu VIII. mjeseca kako bi se podsjetili što nam je ova opaka bolest napravila i kako je osakatila zrakoplovstvo najgore u povijesti. Aviokompanije i aerodromi su preživjeli, nažalost, uz ogromne pomoći i kredite država koje će još godinama vraćati.
Covid-19 je neosporno teška bolest od koje je preminuo velik broj ljudi i koja je imala posljedice na cijelo čovječanstvo, posljedice koje ćemo osjećati još godinama. Teška bolest na koju je planeta morala reagirati da ne bi posljedice bile još teže, da mrtvih ne bi bilo još daleko više. To nije sporno. Ali da su vlasnici planete (Rockeffeler i bratija) puno pretjerali, da su efikasne metode zamijenili masovnom histerijom koja je unazadila planetu, osiromašila stanovništvo, koja je ljudima uzela dvije godine života i napravila od njih zombije koji se još dan danas ne smiju buniti, to također nije sporno. Nažalost, vlasnici planete su ovu bolest iskoristiti (možda čak i instalirali) da bi bili još daleko bogatiji jer su im prometi i profiti otišli u nebesa (Amazon, Microsoft, Pfizer…). Političari su pak (i opet u svrhu ovih vlasnika planete) bolest iskoristili da ukinu demokraciju, da troje ili pet ljudi odlučuje o svemu, da je ljudima zabranjeno protestirati. I pritom su pendračili ljude na ulicama Malebournea i drugih gradova samo zato što na otvorenom nisu imali maskice.
A što će biti sa zrakoplovstvom? Ukratko najveći i najbogatiji će i opet profitirati i još više uništiti one male, slabe i nemoćne. Covid-19 je samo ubrzao konsolidaciju (kako lijepa riječ za porobljavanje) aviokompanija Europe. No, o tome će više ostatak članka.
Kako je Covid-19 uništio zrakoplovstvo
Na samom početku pandemije nitko se nije dobro snašao. Covid-19 se otkrio u Wuhanu u Kini u XI. mjesecu 2019. Samo desetak dana prije bio sam sa svojom grupom na samo 200 km do Wuhana u Nanchangu. Ni riječi o novoj zarazi bilo nije. Kada smo došli u Zagreb i o tome se krenulo pričati, nazvao sam Institut za javno zdravstvo i rekli su mi “ma nije to ništa bitno, malo jača gripa, ne brinite”.
Aviokompanije zbog svog profita nisu prekinule letove prema Kini kada se pokazalo da je bolest ozbiljna. Letjelo se i dalje. Letjelo se za Kinu još 3 mjeseca nakon početka zaraze. I time su bolest ekstremno brzo i efikasno proširili svijetom. I onda odjednom mrtvi kaos. Sjećam se da smo još u nedjelju 8.3. imali Regionalno prvenstvo na kojem nismo morali ni ruke prati, nije bilo ni najmanjih mjera protiv Covida-19. Dan kasnije u ponedjeljak počelo se pričati o Covidu-19, u utorak su nam iz BiH otkazali turneju radi Covida-19, u srijedu su proglasili epidemiju i najavljene su ozbiljne mjere protiv pandemije, u četvrtak se govorilo o ekstremno teškoj bolesti, u petak je bolest postala planetarno opasna, a u subotu 14.3. smo dobili lock-down i otkazali smo sve aktivnosti. Iz ničega do potpunog lock-downa u samo 6 dana?!?!?! Hm, hm, hm!
Lock-down je bio opak. Bilo je zabranjeno doslovce sve. Nismo se družili sa prijateljima i rodbinom, nismo izlazili, u trgovine smo išli rijetko, a i one su bile ili zatvorene ili ozbiljno skraćenog radnog vremena uz ogromne redove ispred jel je ulazio limitiran broj ljudi, ukinule su se autobusne linije unutar gradova, zabranio se odlazak čak i u susjednu županiju, ukinule su se međugradske autobusne, željezničke i avionske veze, radilo se od kuće, dobar dio poduzeća su skratila radno vrijeme na pola (20 radnih sati tjedno), neke države regije uvele su čak i policijski sat, te na ulice izbacili policiju i vojsku sa dugim cijevima. Psihoza je bila odvratna. Živjeli smo u malom krugu svojih malih obitelji unutar svoja četiri zida. I tako dva puna mjeseca.
U III. mjesecu 2022. aviokompanije su krenule masovno otkazivati linija i frekvencije, prizemljivati flote i otpuštati djelatnike. Najprije su prizemljeni A380, kao i stariji žedniji i manje isplativi avioni. A380 i 747 se još dugo neće vračati u promet (krenuli su sa letovima tek prije par mjeseci), niz ovih aviona nikada. A340 i neki stariji tipovi aviona se više nikada neće vratiti na nebo.
Kada je krenuo lock-down kompanije su prizemljile ogromnu većinu flote, većina i preko 95%, dobar dio kompanija prizemljio i 100% flota jer nisu imali ni jedan jedini let. Problem koji je nastao bio je gdje sa svim tim avionima. Deponiji u pustinjama su se vrlo brzo napunili. Pa su aerodromi zatvorili cijele terminale i aprone ispred terminala pretvorili u parkirališta gdje su avioni doslovce slagani kao sardelice.
No, i to nije bilo dosta, pa su aerodromi zatvarali svoje uzletno-sletne staze i pretvarali ih u parkirališta a avione su tu slagali također kao sardelice u dva reda. Aerodromi koji su imali 5 uzletno-sletnih staza ostavili su otvorenu jednu, a četiri su pretvarali u parkirališta. Sve rulnice do tih uzletno-sletnih staza također su postale parkirališta. Najviše posla su imali mehaničari. Da bi se jedan avion uspješno konzervirao za dugotrajno prizemljene trebalo je 7 radnih dana.
Neke kompanije su imale i originalna rješenje. Pa je linija iz Francuske Polinezije do matice, Papete-Los Angeles-Paris postala nonstop linija Papete-Paris, kako bi izbjegla slijetanje u SAD. Istim je ovaj let postao najduži na svijetu, dugačak 15.715 km (skoro 400 km duži od do sada najdužeg Singapore-Newark), koji je trajao 16 sati i 30 minuta. Da kuriozitet bude veći ova linija je de facto domaća obzirom da je Francuska Polinezija francuska kolonija.
Air Greenland je prekinuo sve međunarodne i domaće operacije, no ipak je pod pritiskom javnosti i političara otvorio zračni most sa Danskom na liniji Nuuk-Copenhagen. No, kako nema dostatno putnika za ovu liniju radi koronavirusa, odlučili su liniju umjesto sa A330 letjeti sa Dash 8-200. Let sa Dash 8-200 traje 8 sati sa stopom u Reykjaviku, i prevozi prvenstveno cargo i tek pokojeg putnika. Maksimalni kapacitet avion je 37 putnika.
I jedna nevjerojatna crtica koja najbolje opisuje tadašnje stanje. Naime ljudi su panično tražili zaštitne maskice i dezinfikatore jer ih jednostavno nije bilo dovoljno na tržištu. Stoga je u samom početku pandemije od Deltine isporuke 500.000 zaštitnih maski za lice koje su bile namijenjene zaposlenicima ukradeno tijekom dostave njih pola, 250.000. Nekada se krao novac, pa podaci putnika, tada su se krale maske za lice.
Najveći nonsens napravila je Europska unija. Naime, na aerodromima Europske unije obveza je kompanija bila da moraju obaviti najmanje 80% operacija po jednom slotu, u protivnom gube slotove. Kako su kompanije masovno otkazivale linije i frekvencije na pojedinim linijama zbog koronavirusa u strahu da ne izgube slotove letjele su takozvane “letove za duhove” tj. sa praznim avionima su letjele ili pojedine linije ili čak fantomske nepostojeće linije. Tako je British letio između Heathrowa i Gatwicka, let od samo 39 kilometara. Ovo je krajnje neprihvatljivo. Em na ovaj način kompanije gube dodatan velik novac u vrijeme najveće krize zrakoplovstva, em nepotrebno zagađuju okolinu. Nevjerojatno je da su Europskoj uniji puna usta brige za okoliš, radi toga uvodi drakonske poreze na zračni promet, ali nije odmah ukinula pravilo 80%. Henkrik Holei, glavni direktor Generalnog direktorata za mobilnost i transport Europske Komisije izjavio da nema konkretnih podataka, a da nekoliko grafikona IATA-e nisu dovoljan argument za ukidanje slotova. Nevjerojatno, da glavni direktor za transport nema podatke i ne vidi ono što svi vide, pa i neuka javnost, da ne vidi koliko se otkazuje linija, koliko je manje putnika i u kojoj je krizi globalno zrakoplovstvo. Tisuće članaka i podataka dnevno su se objavljivali, ali glavni direktor “nema podataka”. Na koncu je Europska komisija nakon pola mjeseca objavila privremeno ukidanje obveze od 80% i najavilo da će kompanije zadržati svoje slotove neovisno o broju obavljenih letova na pojedinoj liniji.
Ryanair je svakodnevno obavljao desetke kratkih letova oko aerodroma sukladno EASA regulativi i Boeingovim zahtjevima kako bi avioni u svakom momentu bili operativni, te mogli nastaviti letove po prekidu pandemije. Ryanair je prizemljio većinu svojih aviona, a tek par aviona je letjelo na nekoliko linija.
Kompanije su dobile milijarde EUR pomoći i kredita da preživa krizu. I zato je broj bankrotiralih kompanija 2020. i 2021. bio jako malen. No, 2022. su krenuli bankroti, a toga će biti daleko više od jeseni i zime 2022.
Ryanair nije želio novac vlada (iako nije odbio britanskih 700 milijuna GBP). Jer vlade pomoć uvjetuju (osim ove britanske koja se odnosi na zadržavanje radnih mjesta i plaće djelatnika) ili sudjelovanje u vlasništvu (a što Ryanair nikako ne želi prihvatiti), ili zadržavanjem prometa na postojećim aerodromima odakle kompanije operiraju, što Ryanair ne želi prihvatiti jer mu je modus operandi ucjenjivanje aerodroma odlaskom sa istih. Ogroman je broj primjera gdje se Ryanair pokupio sa zračne luke u samo par dana jer djelatnici ili aerodromi nisu pristali na ucjenu. No, zato je Ryanair nastojao svim snagama spriječiti pomoć vlada prijevoznicima. Pa je tako Ryanair do sada tužio ogroman broj država i kompanija koje su primile pomoć. Sa vrlo slabim uspjehom.
Panika sa cargom
Vrlo brzo ustanovilo se da nema dovoljno kapaciteta za prijevoz tereta, tj. da nakon što je ukinuto 99% letova avioni cargo više ne prevoze u svojim prtljažnicima. I tu su cargo kompanije profitirale. Do neba! Cijene su vrtoglavo porasle. Cargo kompanije su digle sve svoje avione, pa čak i one koje su prizemljile prije par godina. Iako su neke cargo kompanije bile pred bankrotom, vratile su se iz mrtvih u samo mjesec-dva. Britanski Cargo Logic Air je tako bio prizemljen i izgubio AOC u I. mjesecu 2020, no već u IV. mjesecu je ponovo dobio AOC krenuo letjeti i već te 2020. vratio sve dugove i postao profitabilan.
No i sve to nije bilo dovoljno. Pa su velike kompanije počele svoje najveće aviona slati bez putnika da bi samo u prtljažnom prostoru prevozile cargo. Prvi takav let napravio je Cathay Pacific. Neke kompanije koje se 30 i više godina nisu bavile cargom su reaktivirale svoje cargo divizije poput Americana (zadnji cargo let imao je 1984). Vrlo brzo kompanije su počele na sjedala kabine stavljati manje kutije, pa su putnički avionu postali cargo-avioni.
I potom su kompanije postale kreativne i već u V. mjesecu, samo mjesec i pola po lock-downu su smislile nešto što se zvalo preighter, pretvaranje putničkog aviona u cargo aviona. Naime, kompanije su iz putničkog aviona vadile sjedalice, galley, pregrade… na dno vezale uzice i cijele mreže, te tako od putničke kabine napravile cargo avione. Jedan 777-300 koji u cargo varijanti prevozi 102 tona carga, dok samo u prtljažnom prostoru prevozi 30 tona, ovako je mogao prevesti oko 50 tona carga. Preko 200 aviona na planeti je pretvoreno u preightere. Većina je operirala do V. mjeseca 2021, a neki i do proljeće 2022. U to vrijeme kompanije su prevozile oko 61% robe u freighterima, oko 14% u preighterima i oko 25% u putničkim avionima. Na koncu su EU i DOT prije par dana zabranili preightere jer više nema potrebe za njima, a putnički zračni promet se oporavio oko 90% zbog čega ponovo treba putničkih aviona.
Konverzije putničkih aviona u teretne su abnormalno porasle. Počeli su se konvertirati i avioni koji se prije nisu konvertirali. Otvorio se velik broj kompanija koje su počele konvertirati ove aviona. Cargo kompanija su masovno kupovale starije putničke avione, poglavito 767, 777, A330, A320 i 737 te ih konvertirale u cargo avione kako bi što prije ušli u flotu i krenuli prevoziti cargo. Čak su se i model koji su prije bili nepojmljivi kao cargo avioni (Embraer E195 i Dash 8-400) počeli konvertirati u cargo avione.
Abnormalno je porastao broj business letova. Naime, nije bilo putničkih linija, a bogatiji poslovnjaci su tražili brze veze, uz manje mrcvarenje sa Covid-19 mjerama. Privatni business letovi za to su dušu dali. Broj proizvedenih business aviona je naglo porastao, tržište prodaje rabljenih aviona je nestalo (jednostavno nitko nije prodavao svoje stare avione), piloti koji su ostali bez posla u aviokompanijama krenuli su letjeti business letove.
Gorivo je bilo ekstremno niske cijene, nikada niže. Naime, kako nije bilo letova, autobusnih vožnji, čak se nisu koristili ni automobili, gomilale su se zalihe goriva. Rafinerije mogu donekle smanjiti proizvodnju, ali je ne mogu ukinuti, jer ponovo pokretanje proizvodnje znači trošak od više milijuna EUR.
Samo 5 hubova u Europi
Od sredine III. do sredine V. mjeseca u Europi su postojalo samo 5 hubova: Amsterdam i Paris CDG (Sky Team), London i Madrid (oneworld), te Frankfurt (Star Alliance). Europa se još konektirala i preko Dohe (Qatar).
Primjerice iz Frankfurta su postojal long-haul linije samo za New Jork JFK i Newark, Chicago, Toronto, Montreal, Tenerife Jug, Beiruth, Dohu, Bahrain, Shanghai, Bangkok, Singapore, Tokyo, Addis Ababu i Sao Paulo. Frankfurt je povezan sa europskim destinacijama: London LHR, Barcelona, Paris CDG, Geneva, Zurich, Bruxelles, Copenhagen, Stockholm, Helsinki, Beč, Sofiju, Rim FCO, Milan MPX i Zagreb, od kojih dobar dio ima po dva dnevna leta, dok po tri dnevna leta ima Berlin, Minhen, Hamburg i Amsterdam. Frankfurt ima i odličnu željezničku povezanost super-brzim vlakovima sa čak 50 dnevnih polazaka iz aerodroma prema gradovima koji su na par stotina kilometara poput Dusseldorfa, Colognea, Bonna, Stuttgarta idr.
Ostali aerodromi imali su tek par letova, čak i oni najveći. Primjerice Minhen je imao tek petnaestak letova dnevno prema Frankfurtu i nekim drugim aerodromima. TAP je imao tek 25 međunarodnih letova tjedno, te letio samo 4 domaće linije (3 na udaljene atlantske otoke). Letovi su bili sa manjim avionima.
Na planeti je bilo ukupno tek 20 velikih hubova preko kojih se vršio ozbiljan konektirani promet. Jedini način za putovanje je bio da ste odletjeli do jednog od tih hubova i od tamo odletjeli na destinaciju u Europi ili do nekog od hubova izvan Europe i od tamo na destinaciju na kontinentu.
|
Kontinent |
Br |
Interkontinentalni hubovi |
|
Europa |
5 |
London LHR, Paris CDG, Amsterdam, Frankfurt, Madrid |
| Sjeverna Amerika |
7 |
New York, Boston, Chicago, Miami, Los Angeles, San Francisco, Toronto |
|
Latinska Amerika |
1 |
Sao Paulo |
|
Afrika |
1 |
Addis Ababa |
|
Azija |
5 |
Doha, Singapur, Hong Kong, Seoul, Tokyo |
|
Australija i Oceanija |
1 |
Sydney |
Kompanije su u početku Covida-19 morale surađivati jel je jednostavno letova bilo premalo. Tako su se glavni prijevoznici u SAD-u obratili DOT-u (Department of Transportation) te su predložili konsolidaciju linija kako bi smanjili troškove tijekom krize koronavirusa. Sve tri USB3 su interkontinentalne linije koncentrirale na samo tri aerodroma, po jedan aerodrom na zapadnoj obali (za Aziju), na jugoistoku za Srednju i Južnu Ameriku, te na istočnoj obali za Europu i Bliski Istok. U Australiji Qantas, Virgin Australia i Regional Express su već postigle dogovor oko pokrivanja letova unutar države, te su koordinirale redove letenja.
Lufthansa je koristila samo 10% svojih kapaciteta, a potpuno je prizemljila Austrian, Brussels i Air Dolomite. Jedina kompanija koja je u to vrijeme koristila situaciju bio je Qatar. Qatar je surađivao sa veleposlanstvima i letio 75 linija te masovno vraćao kući ljude koji su se našli u inozemstvu.
Joint venture su prestali postojati, ali su se suradnje alijansi i code-share ugovori maksimalno pojačali. Naravno sve ovo je trajalo jako kratko tek malo više od godine dana, nakon čega su ponovo krenuli joint venture, a počeli su slabiti code-share.
Čak i one kompanije koje su bile potpuno prizemljene i nisu imale ni jednog jedinog leta letjele su cargo letove i repatrijacijske letove, tj. vraćale su državljane svojim zemljama. Wizz Air je tako obavio dva “domaća leta” u SAD-u, pa preko Reykjavika došao u Mađarsku sa četiristotinjak mađarskih državljana.
One kompanije koje su letjele su potpuno ukinule bilo kakvo posluživanja na letovima, interkontinentalni letovi su imali posluženje u kartonskim kutijama koje su se dijelile putnicima. Razmak među putnicima je bio najmanje jedno prazno sjedalo. Avioni su se dezinficirali nakon svakog leta. Masovno su se ugrađivali HEPA filteri koji uništavaju 99,97% virusa.
Kompanije su ustupila svoje kabince da rade u bolnicama koje su imale ekstreman manjak radnika, poglavito onih koji su znali raditi sa ljudima, sa kriznim situacijama i bili školovani za osnovne medicinske i sigurnosne procedure.
Proizvođači aviona su prekinuli proizvodnje i zatvorili linije. I kad se proizvodnja ponovo otvorila radili su sa bitno manjim kapacitetima. Kompanije su masovno otkazivale narudžbe, no kada se u ljeto 2021. vidjelo da situacija ide nabolje kompanije su ponovo krenule sa narudžbama. Pa se dešavalo da su kompanije otkazale narudžbu aviona u VI. mjesecu 2020, a ponovo naručile avione kod istog proizvođača u XII. mjesecu 2021. Neke kompanije su prolongirale isporuke, no tijekom 2022. neke su kompanija ponovo ubrzale isporuke jer vide da kriza ide kraju.
No, u svoj ovoj katastrofi i tragediji, postoji i jedna dobra strana. Zagađenje planete je naglo opalo. I dok smo planetu abnormalno uništavali, sada smanjeni broj letova, autobusnih i željezničkih linija, ukidanje javnog gradskog prijevoza i međugradskih putovanja, zatvaranje ugostiteljskih objekata, niza uslužnih djelatnosti, škola i institucija, potpuni prekid turizma, te niza djelatnosti rezultirao je da se kvaliteta zraka naglo poboljšava. Bar neka pozitivna stvar ove tragedije.
Krenulo nabolje
Sredinom V. mjeseca 2020. krenule su se ponovo otvarati zračne luke i povećavati broj linija. Hubovi su ponovo došli na preko 100 letova. Sredinom VI. mjeseca velika većina zračnih luka, čak i onih najmanjih krenula se otvarati, a broj linija se bitno povećao.
Sredinom VI. mjeseca krenula je ekstremna ekspanzija Wizz Aira. Kompanija je u drugoj polovici godine pokrenula 250 novih linija i 15 novih baza, tri puta više nego 2019. I pritom je Wizz Air krenuo puno prerano i izgubila 1,5 milijardu USD akumuliranog gubitka. Za razliku od toga Ryanair je krenuo godinu dana kasnije, u V. mjesecu 2022. U zadnjem kvartalu Wizz Air je imao gubitak od 452,5 milijuna EUR, dok je Ryanair bio pozitivna 170 milijuna EUR. Razlika je u 622 milijuna EUR.
U ljeto 2020. Covid je naglo splasnuo, pa je broj letova u VII. i VIII. mjesecu bio ozbiljno veći nego u četiri mjeseca prije toga. No, potom sredinom IX. mjeseca Covid-19 ponovo počinje rasti, a linije se rapidno zatvarati i smanjivati frekvencije. Zima 2021/22 bila je tragična. Kompanije su maksimalno smanjile broj linija i letova, neki aerodromi nisu imali letova, neki tek 1-2 leta dnevno. Naravno, sve to je bilo daleko bolje nego u III. i IV. mjesecu, ali još uvijek daleko od zadovoljavajućeg.
Ljeto 2021. već je imalo ozbiljne brojeve letova, sve je krenulo daleko bolje. I dobro se držalo do sredine I. mjeseca 2022. kada je krenuo ekstremno zarazan Omikron. Brojevi linija i frekvencija su i opet ozbiljno pali. Broj letova je bio i 20 postotnih bodova manji od procjena.
No, u IV. mjesecu broj letova je naglo krenuo rasti. U V. mjesecu broj je već bio ogroman. Procjena za ljeto 2022. bio je 70-75% putnika legacy carriera i 90-95% LCC spram 2019. No, na kraju su legacy skočili na 90%, a LCC na 110%, dvadesetak postotnih bodova više od prognoza.
No, ovakav rast je iznenadio sve, pa se već u V. mjesecu pokazalo da aerodromi i aviokompanije imaju ogroman manjak zaposlenika. Stoga se krenula masovna otkazivanja letova, te enormna kašnjenja. Najgore stanje je u London Heathrowu, London Gatwicku, Manchesteru, Dublinu, Amsterdamu, Frankfurtu, Varšavi i Stockholmu, no i stotine drugih aerodroma imaju ogromnih problema. Među kompanijama u najgorem stanju su British Airways, Lufthansa, easyJet, Wizz Air, KLM, Swiss, Eurowings, Transavia i Austrian. Na koncu su neki aerodromi naredili kompanijama da smanje broj putnika i letova, što je izazvalo revolt kompanija.
Ova zima biti će daleko bolja blizu 100% (osim ako Covid ponovo ne podivlja), a iduće 2023. promet će sigurno biti veći nego 2019. Pitanje je sam kako će aerodromi, pa i aviokompanije reagirati na ove brojeve i hoće li iduće godine kaos u zrakoplovstvu biti i veći nego ovog ljeta.
Što dalje
Hoće li se Covid-19 vratiti najesen? Nije nevjerojatno. Prvo brojevi zaraženih ovog ljeta su ogromni, što nije bila praksa prošlih ljeta kada je broj zaraženih bio vrlo malen. Drugo, jel stvarno moguće da su tolike kompanije i aerodromi toliko pogriješili sa brojem zaposlenih. Isti oni kojima su hiperplaćeni stručnjaci toliko dobro procjenjivali situaciju tijekom Covida-19. Ili možda nisu promašili? Što ako oni znaju da će Covid-19 još jednom eskalirati na jesen i iduće zime, pa stoga nisu htjeli školovati zaposlenike i zapošljavati ih kako bi ih potom otpuštali za samo dva-tri mjeseca.
Nedaj bože ali, moglo bi nam se desiti još pola godine Covida-19. Kako god bilo za deset godina će nam vlasnici planeta osigurati neku novu krizu. 1990. smo rušili komunizam, 2001. smo imali terorističke napad na twinse, 2010. su nas izvijestili da imamo recesiju, a eto 2020. smo dobili pandemiju. Budite sigurni da će 2030. i opet biti neki cirkus.
Ryanair će nakon ove krize biti i još veći nego što je bio prije nje. Kriza će natjerati Wizz Air i easyJet da se ujedine u jednu kompaniju i onda će biti istinska konkurencija Ryanairu. A tri najveća Lufthansa Grupa, IAG i Air France-KLM će biti još veći. Niz malih kompanije će propasti, one interesantnije će kupiti ova tri velika igrača i preuzet će njihova tržišta. Već sada Lufthansa intenzivno radi na kupnji SAS-a, a nakon toga će joj meta biti Norwegian. Air France-KLM ili Lufthansa će kupiti ITA-u, a IAG kupuje Air Europa-u. Jači nego prije će biti i Turkish. Ova kriza je istinski uništila zrakoplovstvo, osim onih najvećih. Oni imaju i novaca i resursa da budu još veći.
U idućem nastavku čitajte kako je bilo u Covidu-19 u regiji.
Pozdrav svim čitateljima iz Drača, Tirane (Albanija), Kotora (Crna Gora) i Nina (Hrvatska), gdje je ovaj članak pisan.
He he. Kovid naprasno nestao leta 2020, a ovog leta mnogo zarazenih. Bas cudno. Pre ce biti da su vlade malo lagile o kovidu leta 2020. (i 2021) znog turisticke sezone.
Nije nemoguće
Ha ha ha ha ha ha
???
2020. je bio tvrdi lockdown do šestom mjeseca. Ove godine ništa od toga ni oko Uskrsa.
Stoji.
Има још један фактор који није узет у обзир. Количина људске глупости на свим нивоима у сви земљама постаје запањујућа и биће још већа. И онда дате крајње неспособнима да воде друштво у тако тешко тренутку.
Када гледам вести, често се држим за главу и не верујем шта све видим. Нису баш за све криви господари света.
Stoji.
,,Političari su pak (i opet u svrhu ovih vlasnika planete) bolest iskoristili da ukinu demokraciju, da troje ili pet ljudi…”
Molim vas da se suzdržite ovakvih subjektivnih komentara jer ne dijelimo svi isto mišljenje, niti isto kao zajednica, a kako vi ne radite u struci, nemate nikakvo pravo govoriti negativno o odlukama i pravilima donesenim od strane struke da se očuva nacionalno zdravlje.
Ja trenutno ne govorim o struci, nego o činjenici da su dva ministra i dva epidemiologa + premijer donosili sve odluke u Hrvatskoj i pritom ukinuli demokraciju na dvije godine. Donosili su i odluke koje nisu direktno bile povezane sa Covidom-19.
Da, to je definicija vanrednog stanja – nema demokratije. Piše u ustavu čak ne ni sitnim slovima.
Pa su se jedva dočekali da ukinu demokraciju. Ma vidi čuda. I sada to razvlače već preko dvije godine, i vjerojatno će još jednu zimu…
Vanredno stanje oko čega? Kolika je smrtnost u populaciji ispod 65 godina i bez komorbiditeta?
Izuzetno mala.
Niste u pravu. Govorimo o RH (što god te dvije riječi znače)…
Zabranu kretanja je donio tzv. Stožer koji po Zakonu na o civilnoj zaštiti na to nije imao pravo. Pravo mu je dato ad hoc novelom od 18. ožujka 2020.
Ako ste čitali Ustav (to je ustvari otirač za noge trenutnoj političkoj kleptokraciji) u njemu piše da se odluke o ograničavaju građanskih prava donose 2/3 većinom glasova.
Spomenutom novelom su se ovlasti SVIH tijela iz SVIH zakona prenijele na tzv. Stožer…. Totalitarna diktatura
Upravo tako.
A što je struka nego ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ,,Dr. Fran Mihaljević” Alemka Markotić i ministar zdravstva Vili Beroš te njihovi zamjenici i suradnici? Iako su imali loših odluka i propusta, netko je trebao postojati na njihovom mjestu. Ja to ne bih nazvao ukidanjem demokracije, uvijek treba biti netko sposoban na vrhu provoditi pravila, pa tako i u COVID-u.
Slažem se. Sve što dovodi u pitanje opstanak čoveka kao vrste mora da bude svetski, nacionalni i lični prioritet broj 1.
Da… sva sreća što su nas obranili. Da nisu već bi svi izumrli, nebi nas bilo na planetu.
Hahaha vala baš tako
Opstanak čovjeka????? Jesi ti pijan? Kolika je smrtnost u populaciji ispod 65????
Ma da. Evo izumrijesmo svi. A ovih par što nije umrlo samo što nije.
Zašto ne obrišete komentar (2) nekulturnom korisniku koji krši pravila komentiranja koja ste sami propisali i objavili na stranici? Svaki put kad se netko obrati s ,,ti” nekome žestoko odgovorite, međutim sada kršite vlastita pravila jer vas nekulturni korisnik podržava. Patetično.
Mene podržava? Ma dajte ne pričajte glupsti. Iskreno ne znam ni što znači to što je napisao. Pazit to, mene podržava. Majko mila kojih gluposti se čovijek ovdje načita.
Nisam primjetio da vam se obratio sa ti. Da jesam i te kako bi ga upozorio. Mi ne brišemo čitatelja koji se obrate sa ti nego ih upozoravamo. Ako nastavi tako onda ga brišemo ili banamo. To se do sada desilo samo jednom.
Dobro. Nije se on meni obraćao u ovom komentaru, već trećem čitatelju. Malo pripazite što netko piše ubuduće.
Pazim, ali stotine komentara svaki da, sorry ali nešto i promakne.
VI ste patetični. Ti stručnjaci o kojima pričate su 2009. bacali iste floskule o nedostatku respiratora jer dolazi…. što li je bilo tada? Da. Sigurni kraj civilizacije.
A u osnovi kraj su donijeli upravo ovo koji su je htjeli zaštititi. Najvažnije im je bilo pri tome da budu u fokusu pažnje i da imaju moć upravljati tuđim egzistencijama, a odličan posao su (STE) odradili.
Da eto došao je kraj civilizacije. Svi smo pomrli.
To nije ukidanje demokracije kada pet ljudi odlučuje o svemu?
Ukidanje demokratije nije najgora stvar koja može da se dogodi nekom društvu nego ukidanje solidarnosti.
Stoji. Ali ukidanje demokracije je ogromna stvar.
Jeste, i definisano je ustavom. Pokrenite inicijativu za referendum ako vam se ne dopada pa promenite.
Nakraj pameti mi nije. Nemam ja vremena za takve stvari.
Nije, pa to sam i napisao.
Čestitam!
To si bijednici i politikanti. A ova ravnateljica živi s mamom. Ha ha ha ha. Pretili Beroš…. Pitajte kolege kako su ga zvali na odjelu? Komična plejada likova.
???
Da, da, najbolje da vas stavimo na njihovo mjesto, doktore.
Koliki je rizik u KVANTITATIVNOM smislu. Recite mi točan broj za osobu bez komorbiditeta ?
Ispod 0,5%?
Jel ovo neki bot? Ili stvaran čovjek? Koja struka? Pretpostavljam nedodirljiva i esencijalna zdravstvena. Uz tipičnu dozu arogancije. Ti ćeš nekome govoriti na što ima pravo,a što ne. Tko su ti?
Prvo, ja i vi nismo na ti, XXXX.
Drugo, ako su sposobni ljudi stavljeni na mjesto da donose odluke i pravila kojih se moramo pridržavati autor za to nema pravo kritizirati struku bez da sam on nije dovoljno kompetentan da bude na njihovom mjestu.
OK, potpuno ste u pravu da čitatelj sa vama ne može biti na ti. Ako će to nastavljati činiti dobit će ban. No, ova riječ koju sam vam obrisao je krajnje neprimjerena, i zapravo vas je smjestila još ispod kulture ophođenja čitatelja. WOW ovo je drugi put da vas upozoravam na vokabular. Nije vam 10 godina. Pripazite na rječnik i ne tjerajte me na mjere koje ne želim.
U redu, malo sam pretjerao. Ovo je prvi put da me upozoravate na vokobular.
Drugi, ali nema veze. Sve OK.
a s koliko ste direktora bolnica bili na sastanku? ako nije tajna
?
Ne razumijem kakve to ima veze s raspravom. Takve vas informacije nemaju zašto zanimati.
Stoji. A što bih ja trebao reči obzirom na stalnom dubinskom kopanju po mom privatnom životu?
Trebali bi reći isto.
I te kako da!
pa ako iz sastanaka s direktorima aerodroma proizlazi stručnost na polju avijacije, onda valjda is sastanaka s direktorima bolnica proizlazi stručnost na polju medicine? ili?
Netočno. Ne možete uspoređivati zrakoplovstvo i medicinu.
Ne sastanci sa direktorima zračnih luka ne stvaraju stručnost. Ali govore o tome koliko vas najviši ljudi zrakoplovstva regije poštuju.
Odlična je ta struka… Koji su rezultati?
Cjepivo koje pruža zaštitu od dva mjeseca?
Maske? Pogledajte i drugu znanost, zove se statistika (korelacija) kada su bili najveći skokovi u “slučajevima”? Prije ili nakon uvođenja nošenja? Koja je razlika između saveznih država u SAD koji su uveli fašističke mjere i onih koje nisu? Inverzno proporcionalna. I da …. Ja Bogu kažem TI kad mu se obraćam. A tko ste vi?
Sjećate se Srbija je uvela zabranu šetanja pasa, policijski sat, duge cijevi po gradu… i imala bitno više zaraženih i mrtvih nego Hrvatska koja sve to nije imaala. Švedska je ostavila otvorene kafiće, restorane i drugo i imala je jednak broj zaraženih kao i ostale zemlje.
Najveći slučajevi su bili nakon uvođenja maski, ali da ih se nije uvelo bilo bi još gore. Kakve fašističke mjere? Dajte ne pišite gluposti.
Da bi bio na njihovim mjestu morao bi biti partijski aparatčik de facto kriminalne skupine.
Što je da nacionalnim mentalnim zdravljem?
Ne znam sjećaTE li se pranja plaža sa hipokloritom?
Mentalno zdravlje nacije nije narušio Stožer i njihove odluke, već sam COVID.
O, da, mentalno zdravlje narušio je Stožer svojim pretjeranim i neučinkovitim mjerama.
Možda vama.
Meni i masu drugih ljudi oko mene.
Meni nije, a ni masi ljudi oko mene. Ljudi odradili svoj posao, spasavali živote, hvala im na tome.
Odlično za vas.
Da, isto je i kod mene, osim par ,,boraca za slobodu”.
Cijela priča je farsa.
Marginalna, zanemariva smrtnost u populaciji koja nema komorbiditete ili je mlađa od 65 godina …
Trebalo se fokusirati na tu populaciju a ne izvesti ovakve vandalizme. Divljaštvo.
Sad će krenuti borci za socijalnu pravdu sa svojom uspavankom o širem društvenom dobru ne videći disonantnost svojih riječi. Devastacija koja je nastala kao posljedica promašenih politika je nemjerljiva i šteta i konačno smrtnost koju će uzrokovati odgovor na ovu “strašnu” bolest će biti gori od bolesti same. Kulminacija idiotizma, kolaps racionalne misli….
Ma upravo tako. Trebali su napraviti slijedeće:
1. Potpuno izolirati staro i bolesno stanovništvo.
2. Angažirati vojsku da im nosi kod kuće sve potrepštine (trgovina, apoteka…).
3. Na samom početku sve ljude koji dolaze u državu staviti u samoizolaciju 10 dana u hotel sa 1*, 3*** ili 4**** koji su za tu nakanu otvoreni svakih 100-njak km i nemaju drugu funkiju (i ovako i onako nitko nije imao posla, ovako bi imali neke prihode)
4. Sve koji dobiju Covid ne stavljati u “smoizolaciju” koja se kršila, nego u izolaciju na račun države 10 dana. I to u sportske dvorane. Tamo dobiješ krevet, WC i tuš, priključak struje i internet gratis. A ako ti to nije dovoljno onda si plati hotel sa 3*** ili 4****, pa živi u boljem luksuzu.
5. Daleko veća kontrola bolesnih, veći angažman vojske (koja i ovako i onako ne radi ništa).
6. Maksimalna kontrola institucija koje imaju aktivnosti jel provode Covid mjere. Predložio sam Stožeru da svaki savez da određeni broj licenciranih ljud kao volontere koji bi bili educirani i kontrolirali provođenje mjere u ime država kao inspektori i to u društvima i organizacijam koje nisu u njihovom savezu (npr. mažoretkinje u folkloru, folklor u zborovima, zborovi u rukometu, rukomet u mažoretkinjama…). Tko ne poštuje pravila i to se ustanovi u nadzoru dobije zabranu rada mjesec dana.
7. Svrsishodno funkcioniranja institucija. Znači notorna je glupost bila smanjivati vrijeme rada trgovina, upravo suprotno trebalo je produžiti rad trgovina kako bi bio što manji pritisak, tj. što manje ljudi u i ispred trgovina.
8. Maksimalno korištenje resursa. Znači uzeti sve ono što nije radilo (jer nije bilo posla), a država je davala novac za to da ne radi i to koristiti za borbu protiv Covida-19. To znači ljudi koji su prodavali zjake kod kuće (angažiraj ih u bolnicama, na kontroli Covid mjera, kao ispomoč Stožeru…), koristi infrastrukturu (prazne zgrade) i logistiku (vozila, oprema…) za borbu protiv Covida. Plačaš firmama milijune pa neka nešto i daju zauzvrat.
9. Maksimalno korištenje svih resursa države (vatrogasci, učitelji, inspekcije koje nisu imale posla na financijskom nadzoru, policija, komunalci koji nisu imali posla) za borbu protiv Covida-19. Doslovce mobiliziranje istih.
10. Jasno definiranje mjera i maksimalno provođenje istih. Ne šuma glupih i nepotrebnih propisa koje više nitko nije mogao pratiti, nego jednostavne i precizne mjere i 100% provođenje istih.
Da se sve to provodilo
Trebali su, ali nisu.
Kad svatite da je ovo jedna od najvecih podvala čoveka protiv čovečanstva onda ce vas manje boleti glava…
Zato manje analize, nego bolje se pripremite za reprizu ove jeseni… Na zalost.
Bojim se da je tako.
Ja sam to već odavno shvatio.
Znači i vi biste ukinuli demokratiju, ali bolje!
Zar sam ja to rekao ili napisao?
Jeste, u spisku mera: izolovati stare i bolesne. To je definicija ukidanja demokratije – nejednaka ljudska prava.
Pa to se i napravilo, zar ne?
Da, ja sam mislio da vi dajete spisak mera jer ne biste ukidali demokratiju kad ono međutim biste, ali ne za sebe nego za druge.
Kako potpuno izolirati staro stanovništvo? U Srbiji milion penzionera živi u porodičnoj zajednici sa mlađim članovima. Kako biste vi izolovali tačno određenih milion ljudi, molim za ideju.
Kod nas baš i nije tako. Kod nas ti ljudi u načelu žive sami. Izolirao bi ih, bar one koje mogu. Ostale motivirao da su u što manjem kontaktu.
Čime biste ih motivirali?
Pa motiviralo ih se i u Covidu zar ne?
Ne, nije bilo nagrade, samo kazna, to nije motiviranje, to je demotiviranje
Kako se vatrogasci bore protiv korone? I ko onda gasi požare?
Primjerice kod nas su vatrogasci kontolirali dozvole za ulaz u susjednu županiju (u nekim gradovima, ne svugdje).
Tačka 6 – o poštovanju kojih mera je reč? Maska?
Mjera je bilo jako puno. Različitih. Čak u nekim momentima puno previše. Bilo je mjera i za sprovode, i za treninge, i za manifestacije…
Vi biste uveli strogu kontrolu mera na sprovodima, a protiv ste mera? WTF
Tko kaže da sam ja bio protiv mjera?
Vi, u postu sa 10 svojih mera
Ne nije istina. U tim mjerama se stalno naglašava da se moraju provoditi Covid-19 mjere.
Samo u Zagreb stiže par stotina hiljada ljudi mesečno i to samo avionom, u celu Hrvatsku stigne još ljudi preko toga, gde biste ih smestili na 10 dana?
U to vrijeme je dolazilo jako malo ljudi, kao što se sječate. Konačno taj sustav su napravili kasnije Velika Britanija, Kina, Australija… ja sam to predlagao stožeru doslovce prvog dana lock downa.
U to vreme je dolazilo jako malo ljudi zbog mera koje kritikujete i predlažete nove mere. Da su sve države usvojile vaše mere, ne bi bilo tolike opstrukcije putovanja pa vas pitam: gde biste tokom 2020. godine smestili 15 miliona turista u izolaciju na 10 dana???
A ako turista ne bi bilo, onda su vaše mere i mere kriznog štaba iste.
Da bilo bi opstrukcije putovanja i to iz nekoliko razloga:
1. Putovalo se jako teško (bile su potrebne dozvole)
2. Vladao je strah od bolesti
3. Države nisu dozvoljavale liberalni ulazak
Malo je ljudi ulazilo iako nije bila obveza karantene od 10 dana. Sa obvezom bi ih dolazilo još i manje.
Koliko vojnika je potrebno da opsluži milion penzionera?
Vojsna ne radi doslovce ništa. Ali ništa! Lule u vojarnama i prodaju zjake. Zašto? Uz to imate brdo volontera koji bi se javili, ljudi koji su primali novac da ne rade koje se moglo angažirati…
U redu, koliko ljudi (ne vojnika) je potrebno da opsluži milion ljudi tokom dve godine?
Prilično. Ali nije nemoguće, zar ne?
Ali inspekcije i komunalci nisu imali posla jer ništa nije radilo. Vi biste da sve radi normalno, a da inspekcije nose kese penzionerima? Ako sam dobro razumeo.
Da oni nisu imali posla jer ništa nije radilo. Primjerice vozači autobusa i tramvaja nisu vozili tijekom lock downa. Sjedili su doma nezaposleni.
Potpisujem