Od početka Covid-19 pandemije, dao sam dvije Covid-19 procjene. Prvu u III. mjesecu 2020, a drugu u II. mjesecu 2021. I u obije sam bio u pravu u tim procjenama. Te procjene sam davao aerodromima i avion kompanijama sa kojima imamo ugovore, čak štoviše radio sam i prezentacije za direktore i management zračnih luka diljem regije u V. i VI. mjesecu 2020, a objavljivao sam ih i na zamaaero.
Kako se razvijao promet u Covidu-19
Da će se nešto desiti sa zračnim prometom bilo je vidljivo u II. mjesecu 2020. kada su krenula smanjenja letova za Kinu, pa čak i prekidi letenja iz pojedinih država. U početku III. mjeseca 2020. broj letova je počeo padati, neka tržišta su se zatvorila. Da bi sredinom III. mjeseca naglo krenuo potpuni kaos. Neke države su potpuno zatvorile zračni promet i nisu uopće imale letova, dobar dio država je imao samo domaće letove, a ono države koje su ostale otvorene su imale tek par tjednih letova.
U regiji su u IV. mjesecu bili zatvoreni baš svi aerodromi osim Zagreba koji je jedini imao letove i to samo za Frankfurt, uz par letove Eurowingsa. Nekih 10-tak dana u IV. mjesecu Zagreb je imao samo jedan dnevni let za Frankfurt, no u prosjeku je u IV. mjesecu Zagreb imao dva dnevna leta. Početkom V. mjeseca regija se počela otvarati, a u drugoj polovici V. mjeseca već je bio otvoren i Beograd, ali i niz drugih aerodroma.
Od sredine III. do sredine V. mjeseca na planeti je bilo samo 20 velikih hubova koji su imali značajniji promet. U Europi to su bili Frankfurt, London LHR, Paris CDG, Amsterdam i Madrid. U Sjevernoj Americi je bilo 7 hubova: New York, Boston, Chicago, Miami, Los Angeles, San Francisco i Toronto. U Aziji hubovi su bili Doha, Singapur, Hong Kong, Seoul i Tokyo. Po jedan hub su imali Latinska Amerika (Sao Paulo), Afrika (Addis Ababa) i Australija (Sydney). Na ovim hubovima bilo je tek 30-90 dnevnih letova, a oni su bili relativno dobro međusobno povezani, čak i ne svi međusobno. Više-manje aerodromi su se povezivali po alijansama, no desilo se i nešto što je bio potpuni šok, najveći konkurenti su bili prisiljeni surađivati radi malog broja frekvencija između aerodroma. Pojedine interkontinentalne linije su imale samo 2 ili 3 tjedna polaska, a bilo je vrlo malo interkontinentalnih letova koji su imali svakodnevne letove. Ostali veći aerodromi Europe su imali do 10 dnevnih letova, neki i bitno manje od toga. Dobar dio aerodroma, pa i velikih, bio je potpuno zatvoren. U gradovima koji su imali više aerodroma su zatvoreni oni manji, dok je ostao otvoren tek onaj najveći. Aerodromi su zatvorili svoje terminale i ostavili otvoren tek jedan terminal, a u njemu tek 1-2 ugostiteljska objekta i trgovine.
Tijekom VI. mjeseca 2020. otvorili su se svi aerodromi u Europi i u regiji, da bi tijekom VII. i VIII. mjeseca broj letova krenuo rapidno rasti. Situacija nije bila loša ni u IX. mjesecu, no od X. mjeseca stanje je naglo krenulo padati.
Sve do kraja IX. mjeseca dominantan prijevoznik u regiji bila je Croatia Airlines, a nakon toga dominaciju jer rapidno krenula preuzimati Air Serbia. 25.12.2020. bankrotirao je i sve letove prekinuo Air Montenegro.
Čitatelji će se sjetiti da sam u III. i IV. mjesecu 2020. govorio da će se promet otvoriti u VI. mjesecu i da će tijekom ljeta broj letova biti 40-45% iz 2019, a broj putnika biti oko 25 do 30% iz 2019. I bio sam u pravu. Tada sam iznio i procjenu američkih službi da će Covid-19 imati tri vala i trajati će 18 mjeseci. OK, omanuli su za pola godine, Covid će, eto, trajati dvije godine.
Za zimu 2020/21. sam jasno rekao da će biti ekstremno loša, čak bitno lošija od ljeta. I bila je. Zima je bila ekstremno loša, broj linija i frekvencija je bio doslovce desetkovan, zapravo se promet sveo na esencijalno letenje.
No, u II. mjesecu 2021. sam prognozirao da će ljeto 2021. biti velik oporavak tržišta. Tada sam procijenio da će se broj letova popeti na 60-65% iz 2019, a broj putnika na 45-50% iz 2019. Čak štoviše, ove brojke letova su došle i na 70-75% krajem godine. Na razini cijele 2021. broj putnika je bio 32,4% broja iz 2019, dok su kapacitet iznosili 56% iz 2019. Naravno druga polovica godine je imala daleko bolje rezultate nego prva. U XII. mjesecu broj putnika Europe je bio 58,5% broja iz XII. mjeseca 2019. Najveći broj putnika imao je Istanbul koji je ostvario čak 71% putnika iz 2019, a velik broj putnika imala je i Moskva koja je ostvarila 61% putnika iz 2019. Inače su u Covidu-19 zračne luke izvan EU imale neusporedivo više putnika nego one u EU.
No, tada se desio Omikron i brojke su ponovo počele padati od I. mjeseca 2022. Broj putnika u XI. mjesecu je skočio na čak 62% iz 2019, no u XII. mjesecu on je ponovo pao na 58,5% iz 2019. U I. i II. mjesecu te brojke su nastavile padati. Broj letova je pao sa 79% u XI. mjesecu i 75% u XII. mjesecu na samo 63% u I. mjesecu spram istih mjeseci 2019.
Prosječan load faktor je u Europi u 2019. bio 85%, dok je u 2020. bio tek 58%. Ipak u 2021. se on popeo na 65%, a u drugoj polovici godine je skočio i bitno preko 70%. U X. mjesecu 2021. load faktor se u Europi popeo na čak 74,3%, iako je krajem godine i početkom 2022. isto ponovo pao.
Cargo promet i promet poslovnih aviona je tijekom Covida-19 porastao. Iako je u 2020. cargo promet Europe pao 11,8% u usporedbi sa 2019, u svijetu je u 2021. cargo porastao 9,4%, a u Europi je taj postotak rasta cargo postigao tek krajem 2021. Iako još nisu objavljeni precizni rezultati carga za 2021. on će na razini cijele godine za Europu imati porast oko 4% spram 2019. Broj poslovnih letova je u 2021. porastao oko 12% spram 2019. Tijekom ljeta 2021. broj business letova je bio 20-25% viši nego u 2019.
U članku iz III. mjeseca 2020. rekao sam da će Europska Unija zažmiriti na oba oka i da će dozvoliti enormna financiranja i pomoći avio kompanijama. Nešto što je žestoko zabranjivala do 2020. I to se desilo. Puste milijarde su date kompanijama, nešto kao pomoć, dobar dio kao vrlo povoljne pozajmice. Kompanija će ove pozajmice teškom mukom vraćati još godinama. Europska Unije je ovaj puta prekršila sve svoje principe i u jednom momentu se doslovce „predala“. Neke kompanije poput Air France-KLM i TAP-a dobile su toliko velika sredstva da se iskreno moramo pitati gdje je tu logika.
Pozitivan efekt Covida-19 se desio u činjenici da su na proljeće 2020. kompanije iz flota izbacile svoje najstarije i najžednije avione, no u isto vrijeme ti avioni su bili i najveći zagađivači. Kako kompanije u međuvremenu dobivaju nove aviona od proizvođača, poglavito će se to dešavati 2022. i 2023. za očekivati je da se dobar dio tih starih raga više neće vračati u promet. I to je svakako dobro za planetu.
Što možemo očekivati u 2022.
Trenutne procjene govore da će 2022. biti neusporedivo bolja od 2021, a enormno bolja od 2020. Ono što velik broj znanstvenika naglašava je da će Omikron soj Covida-19 napraviti ono što mi nismo uspjeli sa cjepivima, a to je da će zaraziti većinu stanovništva i da će se istim bolest prekinuti razvijati jer više neće imati gdje sa zarazom. Evidentno je da nakon prvog nesnalaženja sa Omikronom, vlade više ne stvaraju dodatne restrikcije, lock-downove i mjere iako je količina zaraženih 5 do 6 puta veća nego za vrijeme Delta soja Covida-19 kada smo imali bitno veće restrikcije. Mjere su sada više nego blage iako je broj zaraženih neusporedivo veći nego i u najgore vrijeme pandemije 2020. i 2021. Omirkon soj je vrlo zarazan, bitno zarazniji nego i bilo koji soj prije njega, ali posljedice su izuzetno slabe, tek na razni jače prehlade. Smrtnost je daleko manja od Omikrona.
Prema znanstvenicima za očekivati je da će zaraženost Omikronom krenuti padati od kraja II. mjeseca, te da će sredinom III. mjeseca ona biti već prilično niska. I sam Omikron će onemoćati do kraja IV. mjeseca, poglavito što toplim vremenom i sama pandemija jenjava (tako je bilo i 2020. i 2021.). Tako da od V. mjeseca možemo očekivati potpunu anulitranje pandemije. Omikron soj će svakako i dalje mutirati no iduća mutacija će biti još zaraznija, ali sa još slabijim posljedicama, pa nakon jeseni možemo očekivati da će pandemija pasti na razinu gripe i drugih zaraznih bolesti te više neće biti prijetnja za čovječanstvo. Naravno inertne i od farmaceutskih industrija podmićene vlade će još neko vrijeme silovati planetu i prolongirati ukidanje svih restrikcija poglavito na putovanja, te forsirati cijepljenja. Ali do ljeta će se planeta svakako otvoriti.
Stoga je za očekivati da će ovog ljeta zračni promet doći na razinu 70-80% prometa iz 2019. Pritom će legacy carrieri imati obnovu prometa od 60-70%, a LCC 90-100%. Wizz Air prognozira promet od oko 108% iz 2019, a Ryanair 114% iz 2019.
Obnovit će se gotovo sve linije iz 2019. no ipak sa još uvijek manje frekvencija nego 2019. Posebno će se povratiti turizam, obzirom na nestrpljivost stanovništva da ponovo krene putovati. Stoga je očekivati bitno jača obnova prometa prema turističkim destinacijama nego onima u unutrašnjosti.
Također je važno za napomenuti da će neEU zemlje i dalje imati promet veći nego one unutar EU, iako će se ta razlika rapidno smanjiti u ovoj godini i više neće biti toliko velika razlika kao 2020. i 2021. u korist neEU zemalja.
Za očekivati je da će load faktor porasti na oko 75%, a kod LCC na 90%. Stoga je za očekivati da ćemo imati oko 60-65% broja putnika iz 2019. godine.
Iduća zima će biti još bolja nego ljeto i promet će biti oko 75-85% iz 2019. godine. Promet iduće zime biti će daleko bolji nego 2021. godine, a poglavito nego u I. i II. mjesecu 2022.
Kada će se avio promet potpuno obnoviti?
U 2023. je za očekivati promet od 90-95% iz 2019. godine, dok bi se aviopromet u potpunosti mogao vratiti na razinu 2019. u zimi 2023. Već 2024. očekuje se nešto veći promet nego 2019. godine i to oko 103-105% prometa iz 2019.
Tijekom 2023. za očekivati je i značajna obnova long-haul prometa koji se daleko teže obnavlja. Što je i logično. Ljudi se još uvijek boje Covida-19, boje se duljih putovanja i možebitnih problema sa povratkom ukoliko se pandemija ponovo otme kontroli. Konačno, putnici imaju i daleko manje novaca nego 2019. Putniku nije teško izdvojiti 50-200 EUR za letove unutar Europe, ali za interkontinentalne letove koji su skuplji od 1000 EUR to je ipak daleko veći problem i taj novac planeta trenutno nema.
Iako su poslovni putnici naučili funkcionirati online i preko Zooma (i drugih alata) broj poslovnih putnika polako se vraća u normalnu. Iskreno, on se neće obnoviti ni 2023, a teško će se i 2024. vratiti na brojke iz 2019. ali će se tim brojkama vrlo približiti.
Cargo će i dalje rasti iako više ne tolikim intenzitetom kao 2021. Za očekivati je da će cargo i dalje rasti spram brojki iz 2021. i da će taj rast biti konstanta, te da cargo više neće biti u krizi u kojoj je bio 2019. godine.
I broj poslovnih letova će u 2022. rasti ali ni izblizu kao 2020. i 2021. Što će biti više redovnih letova to će business avijacija manje rasti, obzirom da je ista zapravo kompenzirala nedostatak redovnih veza, pa su poslovnjaci kada nisu mogli koristiti redovne letove posezali za privatnim poslovnim avionima. Stoga je za očekivati da će taj broj stagnirati ili tek neznatno porasti 2023. godine, ali da će od 2024. godine broj poslovnih letova krenuti i padati ili ostati na razini iz 2022. i 2023.
Nemojmo zaboraviti da je 2019. bila ogromna kriza broja pilota koja je gušila zrakoplovstvo. To znači da će 85% prometa iz 2019. koje se predviđa u 2022. rastegnuti planetarno zrakoplovstvo spram broja pilota na krajnje granice. Već 2021. smo imali ogromnih poremećaja u prometu, poglavito u SAD-u, radi manjka pilota. A što će biti 2022. poglavito što su u 2020. i u prvoj polovici 2021. avio kompanije zanemarile školovanja za pilote? Ta politika kompanija će i te kako utjecati na probleme sa pilotskom populacijom u 2022. i još više 2023. godini. Niz pilota koji su dobili otkaze 2020. promijenio je zanimanje, neki su otišli u prijevremenu mirovinu. Svi oni neće se vratiti. Kompanije nisu školovale nove pilote više od godine dana. Ovo će morati imati posljedice po zrakoplovstvo u udarnim mjesecima 2022. i 2023. Kompanije su vrlo kratkoročno razmišljale kada su otpustile tisuće pilota. I tu će profitirati kompanije poput Ryanaira i Lufthanse koje nisu otpustile svoje pilote, već su im samo privremeno smanjile plaće, a sve ostale će imati i te kakvih problema.
Kako god najgore je iza nas. Niz kompanija je već prošlog ljeta iskazalo profit, a 2022. će i sa pozicije broja putnika i sa pozicije financijskih pokazatelja biti neusporedivo bolja od prethodne dvije godine. Stoga možemo više nego optimistično gledati u budućnost.
Pozdrav čitateljima iz Podgorice, Kotora i Tivta gdje je ovaj članak pisan.
KLM Royal Dutch Airlines donio je odluku iz predostrožnosti da obustavi svoje letove za Ukrajinu i izbjegava zračni prostor do daljnjeg.
Ova odluka utiče na njegovu rutu dva puta dnevno između Amsterdama i glavnog grada Ukrajine Kijeva. U Subotu uveče, avio-kompanija je rekla da ” prati prilagođene savjete o putovanju da kodira crveno i opsežnu bezbednosnu analizu “.
Vijest dolazi usred sigurnosnih upozorenja da bi Ruska vojska mogla napasti tu istočnoevropsku zemlju “u bilo kojem trenutku”. Holandsko ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je građane da ne putuju u Ukrajinu i napuste zemlju što je prije moguće. KLM je sada prva evropska aviokompanija koja je iz tog razloga obustavila letove.
Da,znamo.
Bravo Mirza i hvala na informaciji. Uvijek nas obavijestis o vaznim desavanjima.
E da…
Ide Covid prema dolje. To je jasno. I konacno ce sve doc na svoje. Hvala bogu vise.
Da, konačno. Dvije godine života nam je uzeo Covid-19. Malo li je?
Neka vam nije uzeo nesto jos bitnije. Zivot, naprimjer.
Bogu hvala da nije.
“Putniku nije teško izdvojiti 50-200 EUR za letove unutar Europe, ali za interkontinentalne letove koji su skuplji od 1000 EUR to je ipak daleko veći problem i taj novac planeta trenutno nema.”
Ovo ne razumijem. Zar letovi unutar Europe nisu interkontinentalni letovi?
Interkontinentalnim letovima se smatraju letovi između dva kontinenta.
Ja sam mislio da su to letovi unutar jednog kontineta posto rijec ‘inter’ i ‘interno’ znaci unutar.
Nop. U zrakoplovstvu interkontinentalno se koristi za long-haul letove između dva kontinenta.
Ne bih se slozio s vama. Interkontinentalno znaci unutar jednog kontinenta pa su zato i interkontinentalni letovi oni letovi izmedju dva aerodroma koja se nalaze na istom kontinentu, naprimjer: Zagreb – Amsterdam je interkontinentalni let.
Zato je bolje da u svom clanku koristite pojam ‘long-haul letovi’ umjesto ‘interkontinentalni letovi’ kako ne biste zbunjivali citatelje.
interkontinentalno znači između kontinenata
Da
Možete se vi samnom slagati ili ne ali tako zovu svi u zrakoplovstvu i šire.
niste u pravu. inter znaci izmedju a intra znaci unutar. ne koristi se cesto, ali intrakontinentalno bi znacilo unutar kontinenta. imate i pojam transkontinentalno, sto je u redovnoj upotrebi u sad, za letove izmedju zapadne i istocne obale.
znaci, zagreb-amsterdam je intraevropski let, mozete raci i intrakontinentalni, ali to se, iz raznih razloga ocigledno ne koristi puno, ponajvise jer nije precizno. recimo, eu prati intra-eu trgovinu, fedex ima “Intra-Canada Urgent Delivery”, tj. hitnu dostave unutar kanade, itd, itd.
Nije Vam baš neko objašnjenje. Dok sam ja učio latinski
Inter je značilo među, između, za vrijeme (npr. Inter arma silent musae)
Intra je značilo unutar, iznutra, među, prije isteka (npr. intravenozno)
Dakle svakako je logičnija uporaba riječi inter.
U hrvatskom jeziku uporablja se prefiks inter, kao npr. intereuropa, a ne intraeuropa.
A bogde koja nepotrebna rasprava. Svi za letove između dva kontinenta koriste interkotinentalno. The end rasprave, majko mila!
pa cesto ima nepotrebnih rasprava, jer postoje ljudi koji imaju misljenja za koje misle da su cinjenice…
Dobro to svakako jest istina
haha, pa eto sami ste sebi objasnili sve osim ovog “intereuropa”, za sta ne znam kako se “uporablja” i sta znaci 🙂
Bez obzira na to sto tvrdite, interkontinentalno znaci unutar jednog kontinenta a ne izmedju dva ili vise kontinenata. Znam da ce Alen sada da se ljuti, ali ja mislim da bi trebao napraviti ispravku u svom clanku i umjesto interkontinentalni letovi napisati nesto drugo.
Apsolutno svi u zrakoplovstvu koriste riječ interkontinentalni za linije između dva kontinenta. Zašto uopće o tome raspravljamo. TO SE U ZRAKOPLOVSTVU KORISTI TAKO VEĆ 50 GODINA!
Rista, taj bot te provocira. Pusti ga jer inače ne bu dobil sendvič!
Ma nema frke.
Gospon Foglar, nije bilo tomu davno kad ste “argumentirano” branili tezu da se za letove unutar zemalja bivse Jugoslavije moze koristiti pojam “interregionalni letovi”. Ako se dobro sjecam, vas argument je bio “rijec interno se koristi da onaci nesto sto se drzava unutar necega pa je zato ispravno reci interregionalni letovi kada govorimo, npr. o letu Zagreb-Podgorica”
Zašto mi i opet raspravljamo o toj potpuno nebitnoj stvari?
pa sve vam je dostupno na internetu… ovo je zaista vanredno haha…
ìnterkontinentālnī prid.
DEFINICIJA
koji se nalazi, događa i sl. između kontinenata [interkontinentalni letovi; prekooceanski, međukontinentalni
ETIMOLOGIJA
inter- 1 + v. kontinent, kontinentalan
https://jezikoslovac.com/word/kclr
Eto.
A bože, dosta više!
A da.
Prica o virusu prolazi…
Dolazi nova tema, a to je ekonomska kriza nevidjena od 1929. U 2022. mozda i bude rasta u odnosu na 2021. Medjutim od zime 22/23 krece veliki pad svjetske ekonomije, a tako i zrakoplovstva. To su uobicajeni poslovni ciklusi.
Jednostavno, stanovnici planete zemlje su previse trosili u zadnjih 20 godina. Dolazi period stednje, a tada turista ima malo, dijaspora dolazi svako 5 godina, a poslovnjaci se sve vise sastaju preko Skype-a.
Moje je misljenje da ce se zrakoplovna industrija regije, u periodu od 3-5 godina, svesti na konekcije samo prema osnovnim hubovima.
PS Dio o ekonomiji je opste poznat i ovo su izjave ekonomskih strucnjaka, a zadnji pasus je samo moje misljenje.
OK.
Ekonomska kriza će sigurno biti. Ali da će biti kao ona 1929. sigurno da neće.
Ne slažem se. Zrakoplovstvo će svakako rasti. I 2024. će doći na razinu iz 2019. Vaša pesimistična gledanja ipak nisu realna. Bila je i recesija 2009. pa je zrakoplovstvo to relativno dobro podnijelo.
A šta se biti sa cijenama goriva? Koliko je sada tona kere?
U ovom momentu je barel preko 90 USD. Nije dobro!
Dosta analitičara procjenjuje da će biti pada cijena do kraja godine, navodno oko 80 $ po barelu (Brent), ali dosta toga ovisi i o dogovoru s Iranom koji po zadnjim informacijama ide dobro. Teško itko može reći kakva će biti ’22, a kamoli ’23 ili ’24.
Super ako to bude tako. Iako 80 USD po barelu je jako puno. Puno previše za avio kompanije.
Koliko kompanije plaćaju nameta po l/kg goriva. Nadam se da i oni ne izdvajaju za puteve, mostove … cijenu nafte više od pola čine fiskalni i parafiskalni nameti.
Cijena na oko 80 dolara je realna cijena koja drži u plusu sve u lancu proizvodnje.
Ali ne treba zaboraviti da je nafta u stvari kartelska roba. Što ne bi trebalo biti tako.
Sad za sad jedino Iran (od kojeg Srbija uvozi velike količine) balansira.
Nisam baš siguran da 80 USD može držati zrakoplovstvo u plusu. Jako teško.
trošak eksploatacije je u sad prosječno iznosio 23,35 dolara po barelu. trošak vađenja jednog barela nafte u saudijskoj arabiji košta oko 9 dolara, u rusiji oko 19 dolara. mnoge zemlje koji proizvode naftu poput saudijske arabije, kuvajta, mozambika, libije, irana, rusija… najveći dio svojih prihoda iz inostranstva ubiru od nafte. da bi ti prihodi zadovoljili državne troškove, trebalo bi da barel nafte košta 45 dolara, ali recimo bahreinu je potrebna cijena od čak 84 dolara.
e sad na ovo ugradite troškove prevoza distribucije…
Ma koma.
Cargo će sigurno rasti jer su se ljudi navikli na on Line kupovinu, ali će padati po kompanijama. Mada ga je JU povećao za 55%. Više će kompanija letjeti, biće više linija i neminovan je pad po avionu.
Najveći problem u oporavku avio saobraćaja biće enormna inflacija. Već polako uzima maha. Poskupljuju osnovne životne namirnice (što je najbolji znak inflacije), dok druge “bespotrebne” stvari pojeftinjuju što je znak deflacije u tom segmentu što je jednako tako pogubno.
Troškovi života u… npr Italiji su se popeli za nekih 300/400 eura na mesečnom nivou.
Govorim za četvero članu porodicu.
To je mnogo. Vidim da su i u Hrvatskoj masovna poskupljenja. U Srbiji sad za sad ne toliko, jer idu izbori, ali će biti. U BiH pored poskupljenja svih životnih namirnica opet se susreće i smanjivanjem ambalaže što je još veći pokazatelj bijede.
Neće biti para za turizam i putovanja.
Da, ovo za cargo ste u pravu. I za inflaciju, odnosno recesiju koja će se sigurno desiti.
Svakako će biti manje novaca za turizam i putovanja. Neosporno. To sam posebno rekao za long-haul. Ali tu ima dva benefita:
– ljudima je puna kapa Covid restrikcija i jedva čekaju da mogu putovati
– ljudi zbog nedostatka para neće na Kubu, Dominikansku Republiku, Sejšele, Maldive, Bahame… ali će u Europu, dakle k nama.
Hoće se putovati. Nesporno. Npr neću ići na more na 14 dana nego 10. ali ćemo svakako nas četvoro ići tamo i nazad. Broj putnika ostaje isti. I to će tako biti za ljeto.
Ali Generalno gledano mora doći do manje tražnje zbog neizbježne recesije. Neće se putovati jer se nam para, a onda neće se putovati jer će ljudi raditi malo više da poplaćaju osnovne račune pa neće ni imati vremena. da bi se vratilo na 2019 treba se polako vratiti i standard koji je u padu. Sad za sad ne drastično ali ide prema dole.
Stoji. Iako kažem prvo će stradati duge destinacija (Kuba, Dominikana, Maldivi, Sejšeli), a manje ove u Europi, posebno Hrvatska i Crna Gora koja su blizu.
Ja direktno pravac omiljena destinacija – Grcka!
Svaka čast. Ja bio u Grčkoj više puta i ono NE! Sigurno nikad više!
Trenutno su Sejseli i Maldivi jeftiniji nego Hrvatska 🙂
Da, ali kada uključite preskup prijevoz do tamo, Hrvatska ispada jeftinija.