Ovaj serijal se piše od 2017. godine kada je krenula konsolidacija u Europi i evo je dobio već 17. nastavak. Velike kompanije u Europi još uvijek nisu obnovila sukobe koje su imale prije Covida-19, no nije da se baš ništa ne dešava i da svako toliko nekome ne opali pokoji šamar, pa čak koji puta i šaku u glavu.

Budite sigurno da će od ljeta iduće godine sve ponovo krenuti izuzetno jako i da će opet biti krvi do koljena.

Ono što je specifično svim kompanijama Europe je da su u prošlih šest mjeseci zapošljavali radnike. Nakon više mjeseci masovnih otpuštanja sada su kompanije počele ponovo zapošljavati. Čak štoviše najave za proljeće i ljeto 2022. su izuzetno optimistične. Kompanije će zaposliti desetke tisuća radnika.

Još jedan trend je uveden u europske kompanije ovog ljeta. Niz kompanija zahtjeva od svojih radnika da se cijepe protiv Covida-19. Neke čak prijete otkazima ako radnici to ne učine do kraja ove godine.

Lufthansa vratila sav novac

Najveća vijest polugodišta je da je Lufthansa prvo objavila da je u trećem kvartalu profitabilna (17 milijuna EUR), a potom je objavila da je vratila svih 9 milijardi EUR kojim je Njemačka pomogla kompaniji. Iako je pozajmica bila do 2025. godine Lufthansa ju je vratila nakon godine i pol. Njemačka je bila „tihi partner“ u Lufthansi, no Lufthansina uprava nije dobro gledala na Vladine predstavnika u Upravnom odboru Lufthanse. CEO Lufthanse Carsten Spohr je čak rađe htio da Lufthansa ide u bankrot nego da Njemačka uđe u upravljačke strukture. Isplatom pozajmice Njemačka je izašla iz svih tijela Lufthanse.

Istim Lufthansa Grupa ulazi u restrukturaciju od kraja 2021. do 2024. u kojoj planira uštedjeti 3,5 milijardi EUR. Kompanija planira reducirati izdatke za zaposlenike, što je već djelomično učinila otpuštanjem 26.000 zaposlenih. Druga mjera je pojednostavljenje operacija. I ovdje je kompanija već učinila neke mjere ukidanjem Germanwingsa i SunExpressa te pokretanjem Eurowings Discaveria. Treća mjera je modernizacija i standardizacija flote. U ovoj mjeri se planira osjetno smanjenje potrošnje goriva uporabom novijih i štedljivijih aviona. Unifikacijom flote smanjit će se troškovi osoblja, maintenance i trening posada.

Heinz Hermann Thiele je do smrti (23.2.2021.) povećavao udio u Lufthansi, te je sa 15% postao najveći dioničar kompanije. No, njegova obitelj je odlučila smanjiti broj dionica na samo 4,5%. Obitelj je dionice dobila čak 323,4 milijuna EUR.

Lufthansa Cargo je iz flote izbacila i posljednji MD-11. Uz to obnavlja 80% svojih cargo skladišta na aerodromu Frankfurt. Kompanija je otvorila i ArtCube, posebno skladište za umjetničke radove. Lufthansa Cargo je pretvorila i dva svoja A321 u freightere (P2F).

Austrian je pak ovog ljeta iz flote izbacio i posljednje Dash 8-400. Ipak kompanija, kao i Swiss i Brussels ozbiljno stagnira. Zapravo, ako ćemo pošteno cijela Lufthansa Grupa ozbiljno stagnira i evidentno je da joj je prvi cilj bio namaknuti sredstva za povrat novaca Njemačkoj.

I Eurowings ide putovima Ryanaira i Wizz Aira. Od 31.8. u Basic tarifi moći ćete unijeti samo ručnu prtljagu dimenzija 40x30x25 cm (manji ruksak, torba za laptop, manja ručna torbica). Za prtljagu 55x40x23 mora se nadoplatiti 10 EUR. Eurowings uvodi i opciju predane prtljage do 12 kg za što će naplaćivati od 10 EUR.

Eurowings uz to radi svašta nešto. Prvo je kompanija otvorila bazu u Pragu gdje je bazirala dva Airbusa A320. Još je veći šok po strukovnu javnost bila vijest da je Eurowings postigao code-share sa Smartwingsom iz baze u Pragu. Eurowings do sada nije imao code-share ugovore sa europskim prijevoznika izvan Lufthansa Grupe, uz izuzetak TUI-a. Evidentno će Eurowings pomoći Smartwingsu da preživi, pošto je kompanija prilično uzdrmana.

Ipak najveća vijest je da je Lufthansa grupa žestoko udariti na SAS. Naime, Eurowings će od 27.3.2022. stacionirati čak 5 Airbusa A320 na Stockholm Arlandi. Ovo je direktan napad Lufthansa Grupe na SAS. Lufthansa grupa nije odabrala najjaču SAS-ovu bazu, u Copenhagenu, nego onu u Stockholmu za prvu udar. Lufthansa već godinama naglašava da želi preuzeti SAS. Evidentno sada kreće u preuzimanje, po staroj, uhodanoj i provjerenoj taktici Lufhanse: sve kompanije LH grupe i puleni pokrenu ekstremno velik broj letova prema bazama kompanije koju žele preuzeti. Nakon 2-3 godine takvog presinga, dumpinga, dupliranja linija i marketinških aktivnosti domicilna kompanija posustane, a onda Lufthansa dolazi kao „spasilac“ i preuzima ju za malu svotu novaca. U tom kontekstu treba gledati i povećanje letova Croatie prema Copenhagenu sa 5 na 7, ali u vrlo skoro vrijeme vidjet ćemo povećanje i Lufthanse, Swiss-a, Brusselsa, Austriana… Kako je i Finnari pokrenuo niz long-haul linija iz Stockholm Arlande, a na aerodromu je bazu pokrenuo i Ryanair, te obnovio Norwegian, a bazu će vrlo brzo pokrenuti i Norse Atlantic, očito je da su svi navalili na posrnuli SAS.

Na kraju i jedna velika najava. TAP Portugal i Lufthansa pregovaraju oko preuzimanja dijela dionica TAP-a od strane Lufthanse.

IAG udara na Air France-KLM

Od najvećih udaraca ovog globalnog sukoba u posljednjih pola godine je udarac IAG-a na Air France-KLM. Naime, nakon što se LEVEL povukao iz Orlya gdje se ozbiljno trudio udariti na Air France-KLM, sada je na njegovo mjesto došao Vueling. I to nije došao simbolično. Vueling je na Orlyu preuzeo slotove Air Francea, koje je ova kompanija morala ustupiti radi ogromne pomoći Francuske kompaniji, te je otvorio čak 32 nove linije. Vueling je dobio 18 dnevnih slotova. Sada Vueling sa Orlya ima ukupno 48 linija i druga su najveća kompanija na Orlyu, odmah nakon Transavie. Istim je Orly postao jedan od najvećih baza Vuelinga.

Aer Lingus je konačno počeo letjeti long-haul linije iz Manchestera koje je više puta prolongirao, te je time povećao prisutnost IAG-a na Manchesteru. Prva linija ima svakodnevne letova iz Manchestera za New York sa A321LR, a od 11.12. pokreću se letovi i za Orlando. Aer Lingus je od DOT-a zatražio da bude dio Atlantic Joint Business Agreementa, tj. joint venutrea u kojem  su American, British, Iberia i Finnair. DOT je odobrio da se Aer Lingus pridruži ovom savezu pa su samim time i letovi iz Dublina, Shannona i Manchestera za SAD postali dio ovog tala.

No, Aer Lingus je ovog ljeta imao jedan ogroman problem. Naime, njegov regionalni feeder Stobart je bankrotirao. Stoga je Aer Lingus dio linija preuzeo sam, nešto je za njega preuzeo CityFlyer, dok je neke linije ostavio bez letova. Naravno, lešinari su odmah krenuli, pa je vrlo brzo na nekim linijama letove pokrenuo Ryaniar, easyJet i Loganair.

Zbog toga se Emerald Airlines, koji je dobio ugovor za regionalne linije Aer Lingusa od 1.1.2023. požurio pokrenuti linije za Aer Lingus od 1.1.2022. Kompanija je već nabavila i prvih šest ATR 72-600, te je zaposlila i prve djelatnike.

Loganair i British su dogovorili code-share na letovima iz Teessidea preko London Heathrowa na 180 linija u 84 zemlje. Ovaj deal je više nego interesantan jer otvara perspektivu suradnje najvećeg regionalnog prijevoznika Velike Britanije i britanskog nacionalnog prijevoznika. Loganair je u prošlosti bio franšizer Britisha no deal je prekinuo.

Deal Loganaira i Britisha je to važniji radi vrlo skorog ponovnog pokretanja regionalnog prijevoznika flybea. Što se više približava ponovno pokretanja flybe-a, konkurencija radi sve jače korake kako bi umanjili potencijale obnovljene kompanije. Pretpostavlja se da će flybe krenuti krajem III. mjeseca sa flotom Dash 8-400. Stoga ne treba čuditi da su se tri najveća regionalna prijevoznika Velike Britanije Loganair (Škotska), Aurigny (Guernsey) i Blue Island (Jersey) ujedinili u jako partnerstvo koje kreće od 2022. Partnerstvo će putnicima pružiti daleko više opcija, letova i benefita. Kompanije će imati i zajednički frequent flyer program, a pomagati će si i u održavanju aviona, te svim tehničkim pitanjima. Kompanije zajedno imaju čak 54 aviona. Ozbiljna konkurencija flybe-u koji je upravo preuzeo prvi od 12 planiranih Dash 8-400 u svoju prvu bazu u Birmingham. Vrlo je vjerojatno da će flybe blisko surađivati sa Virgin Atlanticom, Deltom i Air France-KLM.

Preuzimanje Air Europe od strane IAG-a istinski ne ide dobro. Iako za sada obije kompanije i dalje ističu volju da se ovo preuzimanje desi, ono je sve dalje i dalje. Naime, IAG je smanjio ponuđenu cijenu za pola, na 500 milijuna EUR, no želi i dalje smanjivati cijenu. Samo preuzimanje istražuje i Europska Komisija. No, IAG je zadnjih par dana skeptičan prema ovom preuzimanju i sve češće ističe kako je sve manja šansa da se ono i desi. Strategija smanjenja cijene ili izlazna strategija za skupi i rizičan deal u teška Covid-19 vremena?

U isto vrijeme IAG ima ogromnih problema sa svojom glavnom bazom u Heathrowu. Naime, IAG je izjavio da će prekinuti investicije na Heathrowu ako aerodrom poveća naknade. IAG naglašava da je Heathrow već sada 44% skuplji nego konkurencija u Europi, pa bi svako povećanje naknada značilo nepodnošljiv financijski pritisak. Heathrow je zatražio povećanje taksi na 43 do 57 USD po putniku. British je izgubio 4,5 milijardi USD i smatra krajnje neprimjerenim da u vrijeme Covida-19 Heathrow povećava naknade. IAG smatra da bi Heathrow zbog Covida-19 trebao spustiti naknade, a ne povećati ih. Poglavito što većina kompanija ne uspijeva ispuniti slotove na aerodromu.

Ovog ljeta Iberia i British su potpisali code-share sa Alaskom, novim članom Oneworlda. Alaska se ozbiljno trudi potpisati code-share ugovore sa svim članovima Oneworlda koji imaju interkontinentalne letove, te time anulirati svoj nedostatak širokotrupnih aviona.

Na kraju i jedna ogromna vijest. British je odlučio pokrenuti novi LCC imena EuroFlyer koji će od proljeća letjeti sa London Gatwicka umjesto Britisha. U ovoj kompaniji British će imati 75% vlasništva. Ovo će biti 4. LCC u IAG-u, nakon Vuelinga, Iberie Expressa i long-haul LCC Levela. Iskreno nije jasno zašto British otvara još jedan LCC, umjesto da je letove iz Gatwicka pokrenuo sa već etabliranim i kvalitetnim LCC brendom Vuelingom.

Air France-KLM ne talasa

I dok su Lufthansa Grupa (udar na SAS i baza u Pragu), te IAG (Vuelingov udar na Orly) ponovo krenuli sa globalnim sukobom, Air France-KLM se drži po strani i ne talasa. Iako je Air France-KLM dobio daleko najveći iznos novaca u Covidu-19, ipak kompanija funkcionira vrlo oprezno i još uvijek ne pokreće nikakve nepotrebne sukobe. To je i logično Air France-KLM je najmanji od tri velika igrača, te je i najranjiviji.

Ipak jedan manji udarac se desio. Naime, Air France-KLM-ov LCC Transavia je pokrenuo letove iz Bruxellesa. Ovo je direktan udarac na Lufthansa Grupu i Brussels Airlines.

Air France je dobio i zabranu letova na linijama do 250 km, pa je kompanija sa francuskom željeznicama (SNCF) potpisala deal za sedam novih linija programa vlak + avion. Putnici sada mogu putovati na čak 18 domaćih linija superbrzim TGV vlakovima.

Britanski partner Air France-KLM-a i Delte Virgin Atlantic je pokrenuo long-haul letove iz Škotske. Prvo je 5.12. krenuo sa dva tjedna leta za Barbados, da bi 2022. krenuo sa letovima za Orlando u SAD-u.

Kao i u slučaju Britisha koji je ljut na Heathrow i Air France-KLM ima problem u svojoj drugoj najvećoj bazi, na Amsterdamu. Naime, Air France-KLM će tužiti amsterdamski Aerodrom Schiphol radi najave da će povećati aerodromske takse za 40% u idućih tri godine (9% iduće i po 14% u 2023. i 2024). Kompanija smatra da je to neprihvatljivo, nerazumno i nepošteno, poglavito što se kompanije još nisu oporavile od Covida-19. Air France-KLM naglašava da Schiphol koristi svoju monopolističku poziciju što smatraju krajnje nemoralnim. Schiphol pak ima logiku da su u Covid-19 izgubili enorman novac, ali i da će aerodrom 2023. biti ponovo prepun uz kroničan nedostatak slotova. Schiphol nakon Heathrowa u Europi ima najmanje raspoloživih slotova i najveći pritisak kompanija na povećanje kapaciteta. Kako isto nije moguće aerodrom je posegnuo za ovom metodom smanjenja pritiska kompanija.

Za kraj, Air France-KLM je održao tajni sastanak sa ITA-om u Rimu. Evidentno je da Air France-KLM i Delta žele zadržati odnose kakve su imali sa Alitaliom. ITA je ekspresno, nakon samo 15 dana, ušla u SkyTeam, iako se isto čeka desetak godina. Delta i KLM su već potpisali code-share sa ITA-om, a Delta je ponudila i investiciju u ITA-u, kako bi spriječila Lufthansin ulazak u kompaniju. Ovo pokazuje koliko je ITA bitna Air France-KLM-u i Delti.

I jedna zgodna crtica. German Airways koji je bio najbliži partner Eurowingsa, i kojem je kompanija iznajmljivala sve svoje Dash 8-400, a na zahtjev Eurowingsa zamijenila ove turboprope za Embraere E190, nakon što je Eurowings na početku Covida-19 bezdušno otkazao ugovor Germanu, zbog čega je kompanija skoro bankrotirala, sada radi sa glavnim konkurentima Lufthansa Grupe. Naime, German će svoje E190 iznajmljivati i Air France-KLM-u i Britishu.

Ryanair udara žestoko

Za razliku od tri najveća legacy carriera Ryaniar je odlučio žestoko udariti i preuzeti što više putnika tijekom Covida-19. Kompanija stoga ima daleko najviše letova u Europi i popela se na čak 5. mjesto po broju letova u svijetu (odmah nakon četiri najveća prijevoznika SAD-a, a ispred svih kineskih kompanija). Da bi u ovome uspio Ryanair je izdao obveznica u visini 1,2 milijardi EUR. Ryanari trenutno drži oko 15% tržišnog udjela u Europi, no planira u idućih pet godina isto povećati na 20 do 25%. Do 2025. kompanija planira imati 620 aviona u floti i prevesti 225 milijuna putnika. Kompanija planira iduće godine imati 165 milijuna putnika što je 10% više nego 2019. Ove zime kompanija planira letjeti više od 2000 linija.

Kompanija je ovog ljeta počela redovno dobivati Boeinga 737MAX8-200 i krenula je u ozbiljnu ekspanziju. Važnija je informacija da se Ryanair definitivno odlučio iz Lauda Europe izbaciti sve Airbuse A320 i zamijeniti ih za Boeinge 737-800 i 737MAX8-200. Kompanija će prve A320 iz flote izbacivati od zime 2022, te će ih potpuno izbaciti u roku od 3 do 4 godine. Lauda u ovom momentu ima 29 A320. Kompanija je potvrdila da još uvijek pregovara sa Boeingom oko 737MAX10, koji ako se nabave u flotu bi trebali ući od 2026.

Zbog dolaska novih aviona Ryaniar je u posljednjih pola godine otvorio baze u Zagrebu, Zadru, Manchesteru, Corku, Torinu, Veneciji, Agadiru (Maroko), te na Madeiri (Portugal). U zadnjih godinu dana Ryanair je otvorio čak 14 novih baza. Uz to kompanija i dalje žestoko udara na Lufthansa Grupu i Wizz Air u Beču gdje je bazirala dodatnih 5 aviona, te povećala bečku flotu na čak 19 aviona. Kompanija planira povećati broj letova u Beču za 50%. I u Rimu Ryaniar udara na novu i krhku ITA-u i Wizz Air jer je poduplao svoju prisutnost tamo. Ryaniar u Rimu ima baziranih čak 14 aviona te od tamo leti enormnih 78 linija. Ryanair je preuzeo i easyJetove napuštene slotove na London Stanstedu, njih čak 296 tjednih slotova (prosječno 42 dnevno).

Naravno, Ryaniar i dalje provodi svoju logiku ucjene aerodroma, te je zatvorio baze u Southendu (istim je ovaj londonski aerodrom ostao bez i jednog leta), Belfastu, a smanjuje i broj letova u Dublinu za 10 do 20% nezadovoljan odnosom ovih aerodroma prema njemu.

Glavna europska tužibaba je ovog ljeta tužila još brdo kompanija. I pritom nije bila previše uspješna. Ryanair je dobio spor protiv pomoći TAP-u, Condoru i KLM-u, no kompanije ne moraju vratiti novac nego moraju detaljnije objasniti argumente za pomoć. Kompanija je izgubila niz sporova, među kojima i onaj protiv Austriana. Ryanair naglašava da je do sada dato preko 30 milijardi EUR pomoći europskim prijevoznicima, nešto što Ryanair ne može koristiti, te svu tu pomoć Ryanair naziva diskriminatorskom. Ryanair je uložio 20 pritužbi Glavnom sudu Europske Unije. Ryanair je tako ovog ljeta tužio ITA-u, Aegean i LOT. No, Ryanair je tužio i Veliku Britaniju radi lošeg vođenja karantere i Covid-19 krize, te zbog nedosljednosti u provođenju kriterija zabrana ulazaka u Veliku Britaniju.

No, najveći sukob Ryanair je imao u Portugalu. Portugal je pokušao zarežati na Ryanair radi njegove prijave Generalnom sudu Europske Unije TAP Portugala. Portugal je optužio Ryanair za miješanje u unutarnje stvari Portugala, te za konstantne napade na TAP. Portugal je izjavio da je neovisna i suverena država koja ne mora primati packe i lekcije od strane aviokompanije, te da kao suverena država mogu donijeti odluku o pomoći TAP-u. Investicija u TAP je strateška odluka Portugala i to je investicija u portugalsku ekonomiju. Portugal naglašava da TAP dovozi najviše putnika u ovu turističku državu. Portugal je izjavio da Ryanair više ne može računati na kooperativnost Portugala, te da će od sada Portugal žestoko provoditi poštivanje radnih prava u Portugalu po čemu Ryanair i nije poznat. Ryanairov Michael O’Leary je na to pozvao Portugal da prestane rasipati novac poreznih obveznika na TAP. Ryanair naglašava da imaju 120 linija iz Portugala, što je skoro duplo više od TAP-ovih 70 linija.

Potom je Ryanair optužio TAP Portugal za nepošteno blokiranje slotova na Lisabonu. Naime, TAP je smanjio flotu za 20% ali je svejedno zadržao sve slotove i time onemogućio konkurenciju, pa i Ryanair širenje svojih linija iz Portugala. TAP trenutno koristi 50% slotova u Portugalu.

Na kraju je udarila i Vlada Portugala. Naime, Portugal je zabranio Ryanairu pokretanje tri linije za Maroko (Agadir, Fes i Marrakech). Ryanair optužuje Portugal za diskriminaciju, a Portugal tvrdi da su Ryanairu nedostajali dokumenti za ove linije. Ryanair tvrdi da leti ove letove već tri godine i da mu portugalska birokracija zagorčava život nepotrebnim papirima i formalizmima. Tko će pobijediti u ovom sukobu? Moj novac nekako nije na strani Vlade Portugala.

Ryaniar je prisiljen prodati dionice koje imaju državljani Velike Britanije, a radi Brexita. Ove dionice u Ryanair Holdingu (Ryanair, Malta Air, Buzz i Lauda Europe) moraju kupiti isključivo građani ili institucije Europske Unije. Ryanair mora spustiti broj dionica građana i institucija koji nisu iz Europske Unije na 49%. Na ovaj način Ryanair će zadržati status europske kompanije. Istim je Ryaniar prekinuo sa prometom dionica na Londonskoj burzi i sada dionice ima samo na Dublinskoj burzi.

Wizz Air povukao kočnicu

Wizz Air je pak pokušao parirati Ryaniaru sa preuzimanjem tržišta. I već u VI. mjesecu 2020. krenuo u žestoku ekspanziju. Od tada je otvorio preko 400 novih linija i više od 20 novih baza. No, kompanija se ozbiljno istrošila. Iako je tri puta manja od Ryanaria trošila je istu svotu novaca. Zbog toga od I. mjeseca 2022. Wizz Air povlači kočnicu i reže brdo linija i frekvencija. Wizz Airov load faktor je početkom ljeta bio samo 64%.

Zbog toga je Wizz Air odlučio ukinuti sve domaće linije iz Norveške, dvije od tri baze, te dobra dio međunarodnih linija. Wizz Air se doslovce povukao iz norveške avantura koju nije mogao nastaviti u prvom redu radi radnog prava na kojeg Wizz Air nije naviknut. Jednako tako Wizz Air se povukao i iz Njemačke ukinuvši bazu u Dortmundu. Wizz je zatvorio i bazu u Rigi.

Ipak, kompanija se zbog toga koncentrirala na dalje otvaranje baza, linija i frekvencija u Velikoj Britaniji i Italiji. U Italiji kompanija će uskoro imati čak 7 baza, a otvorila je Napulj i otvara Veneciju. Wizz Air je sa jordanskim ministarstvom turizma pokrenuo čak osam linija iz Europe prema Jordanu. Od toga četiri linije su za Amman i četiri za Aqabu. Letovi će krenuti 15.12. Kompanija planira u Jordan dovesti 167.000 turista. Na linijama postoji konkurencija Ryanaira.

Više nije samo Ryanaira europska tužibaba, nego je to i Wizz Air koji je tužio TAROM i Blue Air Glavnom sudu Europske Unije za „nepoštenu“ financijsku pomoć. TAROM je dobio 56 milijuna EUR, a Blue Air 62 milijuna. TAROM je sveukupno u Covidu-19 dobio čak 190 milijuna EUR.

Wizz Air i dalje forsira ukidanje suspenzije slotova (trenutno su slotovi 50:50), te traži uvođenje slotova u omjeru 80:20 kako je bilo i prije Covida-19. Sada je u ovoj borbi dobio i tri partnera, aerodrome Gatwick, Edinburgh i Belfast.

No, najveća vijest ovog polugodišta vezana uz Wizz Air je da je IndigoPartners naručio čak 255 Airbusa A321neo. Od toga Wizz Air će dobiti 102 nova aviona i to 75 A321neo i 27 A321XLR. Wizz Air u ovom momentu ima 145 aviona u floti, te 331 naručenih.

EasyJet na koljenima

Evidentno je da je easyJet na koljenima. Kompanija je dala ogroman broj svojih aviona u sale and lease back (vlasništvo aviona im je palo sa 70% na samo 50%), u promet pustila brdo obveznica, prodala je dionice, zadužila se. I ne može doći na zelenu granu. EasyJet je upravo objavio gubitak od čak 1,3 milijarde EUR. Usprkos toga kompanija je naručila 19 Airbusa A320neo koji bi u flotu trebali dolaziti od 2025. nadalje.

Zbog toga je najveći dioničar easyJeta obitelj Staliosa Haji-Ioannou odlučila da neće investirati dodatno u easyJet na poziv kompanije. Ioannou je rekao da neće više investirati u kompaniju koja nije raskinula ugovor sa Airbusom oko kupovine aviona iako je kriza u kompaniju vrlo ozbiljna. Obitelj je umjesto toga prodala svoje pravo da investira u dionice. Istim će se broj dionice Staliosa u kompaniji još jednom smanjiti, već četvrti puta u zadnjih godinu i pola. U ovom momentu obitelj Haji-Ioannou ima 25,3%, no pasti će na 15,2%.

Za razliku od svoja dva glavna konkurenta easyJet je otvorio samo sezonsku bazu u Faru gdje je bazirala tri aviona. EasyJet je otvorio i 12 novih linija zbog kolapsa Aer Lingusovog Stobarta.

Zbog evidentnih problema easyJeta Wizz Air je ponudio investiciju u kompaniju. EasyJet je uvijek kaskao za Ryanairom i zaostajao preko 100 aviona. Nakon Covida-19 easyJet je spao na 326 aviona. Wizz Air pak u floti ima 145 aviona. Zajedno to bi značilo 471 avion. Ryanair u ovom momentu u svim svojim kompanija ima 467 aviona. Uz to easyJet ima 108 naručenih aviona, a Wizz Air 331 avion. Što je zajedno 439 naručeni avion. Ryanair ima 193 naručenih aviona, a ima i bitno stariju flotu od Wizz Aira i easyJeta. EasyJet ima 24 baze u Zapadnoj Europi (Velika Britanija, Švicarska, Francuska, Italija, Španjolska, Portugal, Nizozemska, Njemačka) gdje Wizz Air ima tek par baza. Istovremeno easyJet nema baze u Istočnoj Europi gdje ogromnu većinu svojih baza ima Wizz Air. Wizz Air ima 44 baze u Albaniji, BiH, Bugarskoj, Cipru, Gruziji, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Moldovi, Makedoniji, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji, Srbiji, Ukrajini, Velikoj Britaniji, Austriji, Italiji, Norveškoj i Abu Dhabiu. Spajanjem kompanija dobile bi se baze po cijeloj Europi. Konačno obije kompanije imaju istu flotu. EasyJet u floti ima A319, A320, A320neo i A321neo. Wizz Air pak u floti ima A320, A320neo, A321 i A321neo. I da, takva kompanija bila bi veća od Ryanaira, imala bi velik broj baza diljem Europe i bila bi istinska protuteža Ryanairu. Hoće li easyJet to uvidjeti i pristati na investiciju tek ostaje za vidjeti. Bilo bi to pametno, no za sada easyJet to odbija. Michael O’Leary, CEO Ryanair Holdinga je izjavio da ili će se easyJet i Wizz Air spojiti ili će ih nakon Covida-19 preuzeti veći igrači. O’Leary smatra da bi IAG, Air France-KLM ili Lufthansa Grupa mogli preuzeti ove kompanije.

Bjeloruska kriza

Bjelorusija je prisilila Ryanairov avion da sleti u Minsk kako bi privela Romana Pratasevića, osnivača NEXTA novinskog kanala, koji je pomogao organizirati demonstracije protiv predsjednika Aleksandra Lukašenka. Ryanairov let FR4978 letio je na liniji Atena-Vilnijus, sa 171 putnikom, i dok je prelijetao bjeloruski zračni prostor javljena je lažna dojava da je u avionu bomba radi čega je isti prisilno i hitno sletio u Minsk. Avion je do slijetanja bio po pratnjom lovaca Mig-29 Bjeloruskog ratnog zrakoplovstva. Prema nekim izvorima avion je pokušao što prije doći do litvijskog zračnog prostora, no lovci Mig-29 su ga prisilili na U-okret i slijetanje u Minsku. Odmah po slijetanju agenti su priveli Pratasevića. Agenti bjeloruskog KGB-a su bili na letu još od Atene, te su imali pod nadzorom Pratasevića sve to prisilnog slijetanja u Minsk. Naravno, na avionu nije pronađena nikakva bomba.

Europska Unija je osudila ovaj čin i izjavila da je Bjelorusija izrežirala cijeli slučaj i sama izmislila prijetnju bombom. Europska Unija je jasno objavila da smatra Bjelorusiju odgovornom, te da je ova praksa krajnje neprimjerena. Krajnje neprimjereno je da Bjelorusija spusti avion koji leti između dviju zemalja Europske Unije. NATO je osudio ovaj čin te je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg objavio da se radi o „ozbiljnom i opasnom incidentu“. ICAO je pak objavio da se radi o kršenju Čikaške konvencije. Prataseviću prijeti kazna zatvora od 15 godina, a ako mu se „dokaže“ terorizam i smrtna kazna.

Europska Unija u samo par dana uvela je sankcije protiv Bjelorusije, među ostalim i zabranu letova Belavie i drugih bjeloruskih kompanija na području Europske Unije, te prelet Europske Unije. Ovoj zabrani pridružili su se SAD, Japan, Kanada, Ukrajina, Velika Britanija i niz drugih zemalja. Istim su i sve kompanija ovih države prekinule letove za Bjelorusiju. Žestoka reakcija Europske Unije, kakva se i očekivala. A Bjelorusija i Belavia će opako izgubiti na ovom potezu Lukašenka. Belavia je koristila svoj privilegirani položaj u kojem nije imala ograničenja za letove u Rusiju, te je prevozila velik broj putnika sa Zapada preko Minska u Rusiju i Ukrajinu. Sada to više neće biti moguće. Na koncu je Belavia bila prisiljena ukinuti 25 linija prema 17 zemalja, te 107 od 175 njenih letova, te otpustiti velik broj svojih djelatnika. Belavia je čin Europske unije proglasila „fašističkim“.

Potom je Lukašenko počeo sa masovnim dovođenjem izbjeglica avionima preko Minska, koje su potom upućivali prema Poljskoj, Litvi i Latviji. Zbog toga je Europska Unija izglasala niz novih sankcija među kojima i prekid lizinga Belavije. Belavia ima 21 od 30 aviona u lizingu, od čega je 17 od kompanija Europske Unije i SAD-a koje će morati vratiti. Kompanija je radi toga najavila pregovore sa ruskim proizvođačima i nabavku SSJ-100 i MS-21.

Druga mjera je utjecaj na kompanije koje lete za Minsk, u prvom redu Turkish (10 tjednih letova) i flydubai (7 tjednih letova) i zahtjev da prekinu letove prema Bjelorusiji. Sankcije kompanijama će imati nekoliko razina: zabrana točenja goriva u EU, zabrana održavanja (meintenance) u EU, ukidanje licenci i certifikata, zahtjev za vračanje aviona u lizingu lezorima, te zabrana svih letova u EU. Europska Unija sve sankcije radi sa SAD-om, Velikom Britanijom i Kanadom. Turska i Ujedinjeni Arapski Emirati su odmah zabranili putnicima iz Sirije, Afganistana i Jemena letove prema Bjelorusiji, kako bi prevenirali sankcije Europske Unije.

Krenula ITA

Jedna od glavnih vijesti prošlih pola godine je pokretanje ITA-e 15.10. I što se desilo? Ništa, Altialia je promijenila boje. Sve je ostalo po starom, Italija je mogla upucati dodatnih milijardu EUR u kompaniju, a Alitalija nastavlja živjeti kao mačka sa 9 života. To ni Chuck Norris ne može ubiti.

Talijanska vlada je zapela na pregovorima sa Bruxellesom zbog čega je projekt ITA-e nekoliko puta prolongiran. Nova kompanija ima 52 aviona, od čega 7 širokotrupaca, sve Airbusa. Kompanija će zapošljavati 2950 radnika. ITA ima 61 liniju na 45 destinacija, a do 2025. će operirati 89 linija na 74 destinacije. Linija sa najviše sjedala je Rim FCO-Milan Linate (129.888 sjedala). Kompanija leti iz dvije baze Rim FCO (295.712 sjedala) i Milano Linate (269.748 sjedala). Kompanija ima 68,9% sjedala na domaćim letovima i 31,1% sjedala na međunarodnim letovima. ITA je izgubila 15% Alitalijinih slova na Milan Linate i 57% slotova na Rimu.

ITA je od osnutka krenula u rapidno potpisivanje code-share ugovora. Te je u mjesec i pola od osnutka uspjela potpisati ove ugovore sa Deltom, KLM-om, Air Europom, Air Serbiaom, Bulgaria Airom, Air Maltom, TAROM-om i TAP-om.

ITA ima novaca, dala joj je Italija, pod blagoslovom Europske Unije. Naime, kupila je Alitalijin brend za 90 milijuna EUR. On joj zapravo i ne treba, ali ga je kupila samo zato da ga netko drugi ne bi koristio i time postao konkurencija kompaniji. Koje razbacivanje ogromnih novaca.

ITA je naručila i 28 Airbusovih aviona i to 7 A220, 11 A320neo i 10 A330neo. ITA u ovom momentu u floti ima 18 A319, 27 A320ceo i 7 A330 koje će i dalje operirati, a u lizing je uzela i 9 A350 od kojih prvi ovog ljeta dolaze u flotu. Ima se, može se!

ITA je rekordno brzo ušla u SkyTeam. Iako se za ulaz u alijansu čeka godinama, SkyTeam je smatrao da je ITA nasljednik Alitalie i da zapravo samo mijenja Alitaliu u alijansi. Stoga je ITA nakon samo petnaestak dana od osnivanja postala punopravan član SkyTeama. Istinski neuobičajen potez alijanse. I opet što je za Jupitera…

I da ne zaboravimo maksimalnu dvoličnost Europske Unije. Naime, Italija je Alitaliji tijekom ljeta upucala još 39,7 miljuna EUR. Italija je od 2017. dobila ukupno 5 financijskih pomoći vrijednosti oko 2 milijarde EUR. Italije je sveukupno u Alitaliju upucala preko 11 milijardi EUR. Nakon što je cijelih 4 godine Europska Unija razmatrala je li pomoć Alitaliji nelegalna, te joj je za to trebalo ekstremno puno vremena, daleko više nego u Mađarskoj (Malev), Cipru (Cyprus) i Estoniji (Estonian) gdje su taj postupak završili za samo jedan do tri mjeseca, taman je 20 dana prije ukidanja Alitalie rekla da je pomoć nelegalna. I vuk magare. Od koga će se sad vratit pomoć, od otpisane i zatvorene kompanije? Što je za Jupitera nije za bika! Stvarno mi nije jasno kako Europaska Unija ima obraza bilo kome više išta reći, kako ima obraza pokretati postupak legalnosti pomoći TAROM-u, i pogledati u oči Mađarskoj, Cipru ili Estoniji.

Ostali događaji polugodišta

Nakon bankrota Wow-a Island je izgubio LCC. No, neki od vlasnika i direktora bankrotiralog Wowa, uz napomenu da su naučili lekciju i da će sada pametnije, pokrenuli su novi LCC Play. Kompanija trenutno ima 4 aviona (A320neo i A321neo) i 3 naručena. Leti na 8 linija, a do sredine 2022. otvorit će još 15 linija, te letove za SAD.

Norwewegian je izašao iz predstečajne zaštite. Flota kompanija je osjetno smanjena, na samo 55 aviona, a otkazane su i stotine narudžbi za nove avione. Kompanija više nema long-haul linije, a porezala je i niz svojih baza, linija i frekvencija. Norwegian je tijekom ljeta ponovo otvorio bazu u Copenhagenu, Bergenu, Stavangeru i Trondhemu.

Nova norveška LCC Flyr je krenula skromno sa tek 5 domaćih i 3 međunarodne linije. Kompanija ima 4 Boeinge 737-800, te još 8 naručenih aviona (B738-800 i B737MAX8), trenutno leti na 8 linija, a u I. mjesecu će pokrenuti još 5 linija.

Nakon što je Latvijska vlada već investirala 250 milijuna EUR u Air Baltic prošle godine, čime je povećala svoj udio u kompaniji sa 80,05% na 96,14%, 17.8. je odlučila pomoći kompaniju sa još 90 milijuna EUR. Kompanija je u 2020. imala gubitak od 264,6 milijuna EUR.

Condor je dobio većinskog vlasnika, obzirom da je engleski privatni fond Attestor Capital LLP investirao u 51% dionica kompanije, za što je platio 200 milijuna EUR, uz još 250 milijuna koliko se obveza investirati u modernizaciju long-haul flote. Novi vlasnik već je naručio 16 Airbusa A330-900 koji će zamijeniti 26 godina stare B767-300. Condor je istim otvorio i bazu u Beču. Ostalih 49% dionica je u vlasništvu SG Luftfahrtgesellschafta, države Hesse i Vlade Njemačke. Njemačka je u kompaniju investirala 930 milijuna EUR pozajmice za premoščavanje i pomoći za Covid-19.

DHL je otvorio novu kompaniju DHL Austrija koja će operirati Boeinge 757 na linijama unutar Europe. Istovremeno DHL UK postaje isključivo long-haul kompanija.

Frankfurt Hahn aerodrom je raspisao insolvenciju na županijskom sudu. No, operacije na aerodromu će se i dalje obavljati. Sud je proglasio stečajnog upravitelja. 82,5% vlasnik aerodroma ja posrnula kineska megagrupacija HNA Grupa (vlasnik Hainana), koja je proglasila 56 milijardi USD dugova. Na aerodrom leti Wizz Air sa 10 linija, Ryanair sa 34 linije, te jednu liniju ima FylOne i Air Serbia.

Airbus traži 815 milijuna USD za neisporučene četiri A220 i tri A321XLR koje je naručio ČSA koji je sada u predstečajnoj zaštiti. ČSA ima još 85 milijuna dugova prema ostalim dobavljačima.

Češki Smartwings i poljski LOT su tužili Boeinga za prizemljene B737MAX. Kompanije se nisu uspjele nagoditi, pa su posegnule za sudskom tužbom.

Mađarski premijer Viktor Orban je objavio da će Mađarska ponovo uči u većinsko vlasništvo Aerodroma Budimpešta. Mađarska je aerodrom dala u 75-godišnju koncesiju 2005. godine, a nakon toga više koncesionara izmijenilo. Orban je izjavio da koncesija nije „strateški interes“ Mađarske i da je ista štetna po Mađarsku. Koncesionari ne pokazuju interes da prodaju udio mađarskoj. Desi li to, isto će Mađarsku koštati preko 2 milijarde EUR.

Volotea je ove godine imala više kapaciteta nego 2019. Tijekom ljeta u flotu je uvela i veći Airbus A320 uz postojeće A319. Kompanija je otvorila baze u Lyonu,

Andora je odlučila provesti PSO na liniji Andorra La Seu d’Urgell – Madrid, koji je dobio Air Nostrum. Na ovoj liniji leti Andorra Airlines sa ATR 72-500. Uz ove letove kompanija planira letjeti za Palma de Mallorcu i Paris. Andora i Andora Airlines nisu imali dobre odnose.

Aegean koji je bio manjinski vlasnik rumunjskog Animawingsa (25%), sada je dodatno investirao u kompaniju i preuzeo je većinski udio (51%), te kontrolira kompaniju. Animawings u floti ima jedan A320 i još dva naručena i leti brojne leisure linije u 14 država Europe, Bliskog Istoka i Afrike. Aegean je iskazao ozbiljan interes za kupnju Croatie Airlines.

Volotea i Aegean su, na opće iznenađenje struke, potpisali code-share. Ovaj leisure LCC je do sada imao code-share samo sa TAP Portugalom. Nije jasno kakav benefit od ovog posla može imati Aegean, poglavito što Volotea ima bazu u Ateni.

Volotea je dobila PSO na šest linija iz Sardinije za Italiju. Ugovor je na sedam mjeseci i zapravo će kompanija dogotoviti PSO Alitalie koja je prestala letjeti 14.10. Istim je Volotea krenula sa operacijama 15.10. Ovo je ogromna pljusketina ITA-i, nasljednici Alitalie, koja se nadala dobiti ove linije i konkurirala je za iste. No, Volotea je ponudila bitno bolje uvjete i tražila niže subvencije za linije (23,1% do 46,1% ispod vladinog budžeta za iste). Vlada će uplatiti 37 milijuna EUR za ovih šest linije do sredine V. mjeseca 2022. Kompanija je istim objavila da će otvoriti bazu u Algheru zbog ovih letova. Volotea već ima baze u Cagliariu i Olbiji, ostala dva aerodroma na Sardiniji. Linije ne kojima se leti iz tri aerodroma na Sardiniji su prema Rimu FCO i Milanu Linate.

Leisure kompanija Jet2 je je naručila 51 Airbus A321neo. Ova narudžba je jedna od najvećih pljuski Boeingu jer je kompanija prešla sa Boeinga na Airbus.

Bucharest želi upumpati još 200 milijuna EUR u TAROM. Obzirom na ogromna sredstva koja je u tri posljednja puta već dala u kompaniju ostaje za vidjeti hoće li Europska Unija dozvoliti i ovu četvrtu pomoć.

Turski leisure prijevoznik Corendon koji ima poslovnice u Nizozemskoj i na Malti, otvorio je novu bazu, u Baselu. Kompanija će u Baselu bazirati jedan Boeing 737-800. U Baselu avion bazira malteška poslovnica Corendona. Baza u Baselu je 10. baza kompanije, u Njemačkoj, Nizozemskoj i Turskoj.

Turkishev LCC Anadolujet je čvrsto odlučio povećati svoj udio na Sabihi koji je sada 35%. Istovremeno će kompanija nastojati povećati i udio u Aerodromu Ankara. Ovo je direktan udarac Turkisha na Pegasus.

S7 Airlines će pokrenuti LCC u VII. mjesecu 2022, te će za tu kompaniju naručiti 24 nova Airbusa  A320neo koji će u flotu dolaziti do 2024. Kompanija će letjeti point-to-point linije u središnjoj Rusiji no bez doticaja sa Moskvom. Kompanija planira imati milijun putnika u prvoj godini poslovanja, i 6 do 7 milijuna do 2024. Ovime S7 kreće u direktan sukob sa jedinim ruskim LCC, Aeroflotovom Pobedom.

Već je više od 60 startupa otvoreno u ovoj godini, a još 20 se planira otvoriti. Kompanije planiraju iskoristiti jeftine avione i radnu snagu. Među otvornim startupovima je i hrvatski ETF koji ima dva Boeinga 737-800 u floti i Fly Air41 koji ima tri A320 obitelji u floti, te crnogorski Air Montenegro koji u floti ima dva Embraera E195. U Europi su još osnovani: Andorra Airlines, EGO Airways (Italija), ASL UK (V.Britanija), Bees (Ukraina), CMA CGM Cargo (Francuska), HiSky (Moldavija), Gulliv Air i Compass Cargo Airlines (Bugarska), Lauda Europe (Malta), Lubeck Air (Njemačka), AirGotland (Švedska), flyBAIR (Švicarska), Animawings (Rumunjska), Airseven (Danska), SkyAlps i AlisCargo (Italija), ZFG Air (Velika Britanija), Flyr (Norveška), Air Ocean Airlines (Ukrajina)…

Belgijska mini-kompanija Air Anwerp koja je bila joint venture CityJeta (75%) i KLM-a (25%) je otišla u likvidaciju. Kompanija je imala skromne planove letova sa Fokkerom 50 prema London Cityu, koje je uspjela realizirati, te još nekoliko gradova što nije realizirala, no zbog Covida-19 je prekinula sa operacijama. Avion je vraćen u Malmo, Švedsku, a kompanija je prekinula sve letove i konačno 11.6. propisala likvidaciju. Bankrotirali su ili prekinuli operacije još i EGO Air (koji se tek pokrenuo), Orange2Fly, Great Dane Airlines i Blue Panorama.