zamaaero@gmail.com

+385(0)1/3465886

zamaaero@gmail.com | +385(0)1/3465886

Analize, Istaknuto

KOLUMNA ALENA ŠĆURICA: Kakve je bila 2023?

Ove članke pišemo u početkom godine od 2016. godine i odličan su pokazatelj trendova u zrakoplovstvu regije. Članak od prošle godine ima dva dijela. Prvi dio nam govori o analizi trendova, a drugi nam daje odgovore na pitanja koji su bili najbolji i najlošiji potezi u 2023.

Kao što znamo 2020. je bila tragedija radi Covida-19, 2021. je također bila loša godina iako bolja od 2020. U 2022. smo krenuli sa oporavkom, no broj putnika u regiji je bio na oko 90% iz 2019. kod nekih i manje, dok su rijetki prešli 100%. Krajem 2022. već je značajan broj zračnih luka došao na brojke iz 2019. No, u 2023. vidimo istinski oporavak. Većina zračnih luka regije je prestigla brojke iz 2019, a ukupno zrakoplovstvo regije se istinski oporavilo.

U načelu u regiji promet je dobro funkcionirao, manjak radnika se nije osjetio. Osim u Beogradu koji je od IV. do VIII. mjeseca imao istinski kaotičnu situaciju, a koja je kulminirala sredinom VI. mjeseca. Broj otkazanih letova i dugih kašnjenja je bio istinski značajan. Beograd je imao preko 80% kašnjenja i preko 40% dugih kašnjenja, a svaki sedmi let se otkazivao. Tragedija i katastrofa. Za ovo je bio kriv prvenstveno Vinci, ali i Air Serbia snosi dobar dio krivice jer sve do sredine VII. mjeseca nije imala dovoljan broj aviona u floti za planirani broj operacija.

Čak 32,6 milijuna putnika u 2023.

U regiji je 2023. bilo 32.586.755 putnika, čak 3,1 milijuna putnika više nego rekordne 2019. kada je bilo 29,5 milijuna putnika. Ovo znači da je 2023. u regiji imala 110,5% putnika iz 2019. Opako! Ovaj rezultat je 15,9 postotnih bodova bolji od europskog prosjeka. Prisjetimo se da je 2022. bilo 26,4 milijuna putnika, stoga je ovogodišnji rezultat bolji za čak 6,2 milijun. Opako!


Na zrakoplovstvo Europe vrlo pozitivno se odrazio oporavak nakon Covida-19 i konačno potpuno otvaranje Kine. No, loši utjecaji su i nastavak Rusko-ukrajinskog rata i sankcije Rusiji, te rat u Izraelu radi kojih je krajem godine prekinut promet sa Izraelom, Libanonom i Sjeverozapadnom Saudijskom Arabijom. Ovaj promet nije se obnovio za strane kompanije sve do početka 2024.

I dalje su rezultati zemalja izvan Europske Unije bolje od onih u Europskoj Uniji, pa ne čudi da su rezultati u Hrvatskoj i Sloveniji lošiji od onih u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji.

Beograd je još više povećao razliku spram Zagreba i po prvi puta u novijoj povijesti ima preko duplo više putnika nego Zagreb. Beograd je sa 7.948.202 putnika istinski razvalio. Zagreb je bitno prešao brojke iz 2019. ostvarivši 3.723.650 putnika (3.435.531). Priština je i dalje na 3. mjestu sa 3.424.883 putnika, čak 298.767 putnika manje od Zagreba, čime je Zagreb povećao razliku spram Prištine za 168.812 putnika u usporedbi sa 2022. Split je došao jako blizu Prištini, te ima samo 65.981 putnika manje. Na peto mjesto popelo se Skopje koje je prešlo Dubrovnik i ostvarilo 2.883.378 putnika. Sarajevo je palo za jednom mjesto, sa sedmog na osmo, jer ga je preskočila Podgorica. I Ljubljana je preskočila Zadar za jedno mjesto i konačno prešla milijun putnika. Čak 10 aerodroma od njih 24 ima preko milijun putnika. Niš je preskočio Pulu za jedno mjesto. No, najveći napredak ima Banja Luka koja je skočila za dva mjesta, preskočivši Pulu i Niš. Osijek je preskočio Brač, a preskočio ga je i Mostar. Treći najlošiji rezultat u regiji ima Morava, koja je sa 13.862 putnika bitno iza Brača, Osijeka i Mostara, a iza nje je samo Maribor i Mali Lošinj.


Prošle godine 6 zračnih luka je imalo preko 100% prometa iz 2019. Ove godine ih ima čak 11. Najveći porast svakako ima Banja Luka, nevjerojatnih 307,8% putnika iz 2019. Maribor ima 166,5%, Zadar 153,6%, a Priština 144,3%. Split je jedva prešo 100% (101,7), dok je Tuzla bila neznatno ispod (98,2%). Najlošiji rezultat imaju Brač (65,3%), Mostar (62,5%), Tivat (62,0%) i Pula (54,6%). Ljubljana nema dobar rezultat sa tek 73,8%, a loše brojke imaju i Rijeka (76,5%) i Osijek (76,9%). Beograd je na 5, Zagreb na 9, a Priština na 4. mjestu po postotku putnika spram 2019. Daleko najslabiji promet spram 2019. ima Lošinj sa samo 27,0% putnika.


No, najinteresantnija su realne povećanja. Najveće realno povećanje ima Beograd sa čak 2.336.473 putnika. Kako je povećanje iz 2021. u 2022. je bilo 2.352.729 putnika, dakle i veće nego 2023. spram 2022, ovo znači da je Beograd u dvije godine povećao broj putnika za čak 4,7 milijuna putnika. Fascinantno! Slijedi Skopje koje je povećalo broj putnika za 744.187 putnika, pa Zagreb koji ima 599.045 putnika više nego 2022. Split je povećao broj putnika za 450.325, a Priština za 430.333 spram 2022. Konačno Podgorica je povećala broj putnika za 390.653, a Ljubljana za 300.230.


Smanjenje su imali Porotorž za 3054 putnika, Lošinj za 3628 putnika, Sarajevo za 8.348 putnika, što je prvenstveno rezultat zatvorene baze Wizz Aira, te Rijeka za 9.719 putnika.


U realnim brojkama najveći pad broja putnika spram 2019. imali su Tivat (-519.094), Dubrovnik (-479.409), Ljubljana (-450.973) i Pula (-352.898). Najveće povećanje spram 2019. imao je Beograd (+1.789.202), Priština (+1.051.185), Skopje (+522.978), Zadar (+429.488), Podgorica (+360.157), Banja Luka (+310.754), Zagreb (+288.119) i Sarajevo (+225.327).


 

Udio putnika u prometu

Udio Beograda u ukupnom broju putnika je porastao sa 21,3% na 24,4%, no nije dostigao 2021. kada je bio 25,5%. Zagrebu je udio pao sa 11,8% na 11,4%. Prištini je udio pao još više sa 11,3% na 10,5%. Splitu je pak udio pao sa 11,0% na 10,3%. Skopju je pak udio porastao sa 8,1% na 8,9%. I Dubrovniku je udio pao sa 8,2 na 7,4%. Podgorici je udio porastao sa 4,8% na 5,1%.


U 2019. Hrvatska (11,6 milijuna) je imala daleko više putnika spram Srbije (6,6 milijuna). No, 2020. razlika se bitno smanjila pa je Hrvatska imala 2,2 milijuna, a Srbija 2,1 milijun putnika. 2021. razlika se ponovo povećala pa je Hrvatska imala 4,8 milijuna, a Srbija 3,4 milijuna. Prošle godine Hrvatska je imala 9,9, a Srbija 6,0 milijuna putnika, tj. razlika je bila 3,9 milijuna. No, ove godine Hrvatska je imala 11,4 milijuna putnika, a Srbija 8,4 milijuna. Razlika je sada samo 3 milijuna, tj. smanjila se za otprilike 900.000 putnika. Crna Gora je ove godine preskočila BiH koja je pala sa 5. na 6. mjesto. Slovenija je uvjerljivo i dalje na zadnjem mjestu.


Udio putnika Hrvatske je 2020. bio 29,1%, 2021. 32,4%, a 2022. je bio 37,4%. No, 2023. on je pao na 34,9%. Udio putnika Srbije je padao iz godine u godinu. 2020. je bio 27,6%, 2021. 23,2%, a 2022. 22,8%. No, sada je porastao na 25,8%. Razlika je još veća u usporedbi sa 2019. kada je Hrvatska imala 39,2%, a Srbija 22,3%. Udio putnika Kosova je pao sa 11,3% na 10,5%, Makedonija se povećala sa 9,0% na 9,7%, Crna Gora je porasla sa 7,3% na 7,7%, BIH je pao sa 8,4% na 7,5%, te je udio Slovenije porastao sa 3,8% na 4,0%.


U usporedbi sa brojem stanovnika i dalje je najbolja Crna Gora koja ima 3,96 putnika po stanovniku, dok je prošle godine imala 3,09. Slijedi Hrvatska koja ima 2,95 putnika po stanovniku, dok je prošle godine imala 2,55. Potom je Kosovo sa 1,94 putnika po stanovniku (prošle godine 1,66), Makedonija sa 1,71 putnika po stanovniku (prošle godine 1,20), peta je Srbija sa 1,27 putnika po stanovniku (prošle godine 0,90), BiH sa 0,70 putnika po stanovniku (prošle godine 0,64) i na kraju Slovenija sa 0,61 putnika po stanovniku (prošle godine 0,48).


Zagreb je 2019. imao 12,9 tisuća tona carga, prošle godine 11.528 tona, a ove godine je pao na 10.051 tonu. Sarajevo je 2019. imalo 2,5 tisuća tona, 2022. 2,3 tisuće tona, a 2023. je ostvarilo 2.764 tona više nego i 2019. Skopje je pak imalo 2019. 4,0 tisuća tona, prošle godine 3,3 tisuće tona, a ove godine 3.585 tona. Niš je 2017. imao 2537 tona carga, 2022. je imao samo 91,7 tonu, no ove godine je još pao, na samo 69,7 tona. Rijeka je 2019. imala 1025,9 tona carga, prošle godine 41,1 tonu, no ove je porasla na 105,0 tona, ipak tek 1/10 iz 2019. I Podgorica je imala više carga nego prošle godine, jer je ove godine imala 626,0 tona, a prošle 453,1. No, to je ipak manje nego 2019. kada je imala 849,7 tona carga. Ljubljana je 2019. imala 24.875 tona carga, prošle godine 12.480 tona, a 2023. manje, samo 11.443 tona. Beograd ne objavljuje podatke o cargu.

U idućem nastavku odgovorit ćemo na pitanja što se najbolje, a što najlošije desilo u regiji u 2023. godini.

Pozdrav svim čitateljima sa Martinika, Case Pilote i La Carbea, te Cayenna, Francuska Gvajana, gdje je ovaj članak napisan.

35 Komentar/a
Najnoviji
Najstariji
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare

Bravo za članak Alen. Svaka čast.

POVECANJA

OD MAJA BRITISH AIRWAYS POVECAVA KAPAVITET NA LINIJI LHR-BEG TE CE SVAKOG PETKA SAOBRACATI A321neo!

MOZE!

Evo sada je zvanicno PRN 38k putnika ispred ZAG u 2024. godini. Ali neka, ljudi idalje tvrde da nije verovatno da ce PRN prestici ZAG…

Svaka čast za analizu gospodin Šćuric. Svega nečeg ima u regiji ove godine. I odličnih rezultata i velikih pomaka i potpunih fijaska.

Odlicna analiza. Banja Luka, odlican napredak. Sitnim koracima, ali konstantno naprijed. Nadam se da ce i ova godina biti uspjesna. Cekamo nove linije.

Super članak. Zagreb je fino odskočio od Splita i Prištine. A sjetimo se da su nedavno i Split i Prtiština bili ispred Zagreba.

Ove godine ce Priština ici ispred Zagreba.

Vrlo verovatno.

Prije ce Tirana prestic Beograd nego sto ce Pristina prestici Zagreb.
Pa eto…neka se i to zna i nabija na nos.

Super clanak. Bravo. Zagreb je pobjegao Prištini za 300.000 putnika. To Priština više nikad neće ulovit.

Odlična analiza , na portal TS sam dolazio samo zbog Vaših tekstova i detaljnih analiza.

Interesantno. Jel usluga i avion isti kao u kontinentalnoj Francuskoj?

Jesu*

pa šta se ne leti direkt iz Pariza za FDF?

A popunjenost iz Zagreba?

Pa koji je LF bio na VCE-CDG i CDG-CAY??

Odličan pregled stvari. Thx.

osim zamaaera u klasteru su i:

(Slovenija)

(BiH)

(Srbija)

Pretplatite se na

DNEVNI BILTEN

– bitno više novosti (svaki dan >15)
– bitno svježije novosti nego na zamaaero
– stiže na vaš e-mail svaki radni dan

Na Dnevni bilten su pretplaćene najveće institucije i zračne luke

Pročitajte više>

POŠALJITE NOVOST

Budite i vi novinar zamaaero!
Ako pošaljete 10 novosti koje objavimo možete postati honorarni suradnik
i pisati za novac!