Sve od III. mjeseca čitamo brdo problema diljem regije, a ponajviše u Beogradu. Višesatna kašnjenja, otkazivanja letova, tisuće komada izgubljene prtljage. U sve to vrijeme Split u VII. mjesecu ostvari skoro 750.000 putnika i nema izgubljene prtljage, a kašnjenja su mu zanemariva. Kako aerodrom koji nema paralelnu rulnicu, koji ima problema sa parkirnim pozicijama, koji ima vrlo mnogo sezonskih radnika to uspijeva?
Odgovor je vrlo jednostavan. Ekipa u Splitu je nevjerojatna, oni su istinski čudotvorci. Pa pozabavimo se malo dublje ovom temom.
ZL Split danas daleko veća nago prije
Prva zračna luka u splitskoj okolici bila je ona u Sinju. Kao i na svim aerodromima bivše države prve letove sa ovog aerodroma vršio je Aeroput, koji je tri godine nakon prvog leta Beograd-Zagreba, 1931. povezao i Split. Aeroput je Split povezao sa Zagrebom, Beogradom, Rijekom, Sarajevom i Dubrovnikom.
Aerodrom se seli na današnju lokaciju 25.11.1966. gdje je izgrađen omanji terminal kapaciteta 150.000 putnika, te stajanka sa šest parkirnih pozicije (200×112 metara). Već iduće godine stajanka je povećana da može primiti 10 aviona. Kako je samo dvije godine po otvaranju, 1968. aerodrom prerastao kapacitete, i primio 150.737 putnika, a već iduće 235.000 putnika i sam terminal je trebao proširenje. Novi terminal je dovršen 1979. kako bi ugostio VIII. Mediteranske igre. Rekordna predratna godina bila je 1987. kada je kroz aerodrom prošlo 1.151.580 putnika, brojka koju je Split dostigao tek 21 godinu kasnije, 2008.
U ljeto 1986. Split je imao letove JAT-a za Amsterdam (1 tjedno), Beograd (28 tjedno), Berlin (1 tjedno), Dubrovnik (1 tjedno), Frankfurt (3 tjedno), Ljubljana (5 tjedno), London (2 tjedno), Maribor (2 tjedno), Osijek (2 tjedno), Rim (2 tjedno), Skopje (3 tjedno), Beč (1 tjedno), Zagreb (28 tjedno) i Zurich (1 tjedno), dakle 78 tjednih letova. U ljeto 1989. broj letova za Beograd se popeo na 34 tjedno, Zagreb spustio na 21 tjedno, Maribor na 1, Osijek na 1, Skopje na 1, Ljubljana na 4, izgubljeni su Dubrovnik i Maribro, no dodan je Niš 3 puta tjedno.
U ljeto 1991. JAT je povezivao Split sa Beogradom (30 puta tjedno sa AT7, D93, 733, 722), Bruxellesom (1 puta 733), Frankfurtom (1 puta 733), Linzom (1 puta D93), Londonom (2 puta D93 i 722), Lyonom (1 puta AT7), Munichom (1 puta D93), Rimom (2 puta 722), Bečem (1 puta D93), Zagrebom (5 puta D93) i Zurichom (1 puta D93). Adria je tog ljeta letjela za Istanbul (1 puta D93), Ljubljanu (9 puta DH7, D93, 320), Osijek (1 puta DH7), Skopje (3 puta D93 i 320), Zadar (1 puta D93) i Zagreb (11 puta D93, 320). Adria je jednom tjedno (od četiri tjedna leta) povezivala i Pan Amove letove za New York preko Zagreba. Croatia je tog ljeta letjela za Osijek (2 puta M82), Pulu (1 puta M82), Skopje (2 puta M82) i Zagreb (14 puta M82). Uz to za Split je letio Aeroflot (1 tjedno za Moskvu sa TU3), te ČSA (za Bratislavu 1 tjedno sa TU5 i Prag 2 puta tjedno sa TU5).
Iako Split gotovo da i nije imao prekida prometa tijekom Domovinskog rata, za razliku od obližnjih Zadra, Dubrovnika i Mostara, ipak mu je broj putnika ekstremno pao početkom devedesetih. Broj putnika u to vrijeme bio je tek simboličan, a tih godina aerodrom koristi UN i NATO, dočim su se na aerodromu mogli vidjeti i najveći cargo i vojni avioni.
Početkom tisućljeća kreće ubrzan rast splitske zračne luke. Tako je 2000. aerodrom imao tek 540.603 putnika, nakon čega broj konstantno raste. 2006. Split prelazi magičnih milijun putnika, 2016. dva milijuna, a samo dvije godine kasnije i tri milijuna.
Još jedno proširenje zračna luka bilježi 2005. godine, kada osim velikog preuređenja i dizajnerskih preinaka, dobiva više gateova i prostora. Šest godina kasnije, 2011, nadograđuje se stajanka, no kako se istim ukidaju pozicije koje su bile preblizu uzletno-sletnoj stazi, kapacitet iste se ne povećava previše, a povećanje je svakako nedostatno. Aerodrom i dalje ima problema sa premalim kapacitetom stajanke, poglavito subotom u top sezoni. U udarnim vremenima aerodrom ima slotove. Ipak isto je stvorilo 34.000 četvornih metara novog prostora za pozicioniranje zrakoplova, te administrativni i operativni prostor ispod stajanke, za što je aerodrom investirao 13 milijuna EUR.
Na koncu u ljeto 2019. Split otvara novi vrlo atraktivan terminal koji se nadovezuje na stari terminal. Novi terminal povećava terminalnu površinu tri puta, a povećava kapacitet na čak 5 milijuna putnika. Istovremeno je napravljen i zatvoreni nadvožnjak do parkirališta, autobusnog terminala i rent’a’car poslovnica južno od ceste D409. Novi terminal je koštao 60,8 milijuna EUR.
U neposrednoj blizini splitske zračne luke, 400 metara od praga 05, nalazi se letjelište Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Divulje, koja je do 2008. bila 95. baza HRZ, a sada je dio 93. baze HRZ-a Zadar. Divulje se koriste za stacioniranje eskadrile transportnih helikoptera koje najčešće koriste za protupožarnu sezonu i prijevoz hitnih bolesnika. U ovom objektu je tijekom ljeta smješten i jedan laki protupožarni avion AT-802 koji služi za izviđanje i prvu navalu do dolaska težih vodenih bombardera CL-415. Baziranjem AT-802 u Divuljama odziv je bitno kraći nego iz Zadra ukoliko je požarište na području Splita ili južnije. Po potrebi letjelište smješta i opslužuje i više protupožarnih aviona i helikoptera u slučaju većih požara. U Divuljama je i sjedište protupožarnog NOS-a (namjenskih operativnih snaga). Divulje imaju veliku stajanku, brojne hangare i čvrste objekte. Kako se samo dio bivše baze koristi za potrebe HRZ-a, ista bi jednog dana mogla biti prostor širenja Zračne luke Split, poglavito u sektoru generalne avijacije ili carga, a za isto je potrebno samo lokalnu cestu spustiti kao podvožnjak ispod rulnice, te stajanku bivše baze spojiti sa pragom 05.
Iz sadašnje katamaranske luke polijetali su hidroavioni bankrotiralog ECA. Potrebno je izgrađeni nadvožnjak koji vodi do parkirališta spojiti natkrivenim prolazom prema luci gdje bi trebalo izgraditi omanji terminalčić sa natkrivenim molom, nešto slično kao u Zračnoj luci Venecija. Luka je udaljena 500-600 metara, za što treba 5 minuta hoda iz rubnog dijela novog terminala.
Split danas
Split je dominantan brojem putnika sprem ostalih jadranskih aerodroma. Split je povezan suvremenim autoputom i udaljen samo tri sata vožnje od Zagreba, uz krak autoputa prema Rijeci i dalje Italiji, dok južni dio autoputa A1 vodi prema Dubrovniku, a u ovom momentu je došao do Ploča. Jednako tako putnike odvozi i željeznica, a Split je i izuzetno dobro povezan brodskim linijama prema otocima, Dubrovniku, te Italiji.
Za razliku od ostalih najvećih zračnih luka regije, Split nema velikih aerodroma u neposrednoj okolici koji mu mogu odvlačiti putnike. Ipak, u krugu od 250 km ima četiri manja aerodroma (Zadar, Brač, Mostar, Dubrovnik) koji ne samo da mogu privući splitske putnike, nego privlače putnike koji su između oba ta aerodroma. Ipak, u tom okruženju Split je, uz izuzetak Dubrovnika, potpuno dominantan, a broj putnika Mostara i Brača je zanemarivo malen, dok Zadar bilježi značajnu brojku, no ipak tri puta manju od Splita.
Iako je 2004. Dubrovnik imao preko 100.000 putnika više od Splita, a još 2012. Dubrovnik imao više zrakoplovnih putnika nego Split, posljednjih godina Split povećava gap spram Dubrovnika. Gravitacijsko područje između Splita i Dubrovnika još uvijek je više vezano uz Split prvenstveno zbog autoputa koji se protegao do Ploča, pa čak i Ploče koje su skoro 50 km bliže Dubrovniku nego Splitu zbog veze autoputom isti vežu na Split, a ne na Dubrovnik do kojeg vodi vrlo zavojita i spora cesta. Iz istog razloga i Dubrovniku bliži Mostar je potpuno vezan na Split, poglavito radi odvojka autoputa A10 koji se nastavlja na izgrađeni dio autoputa A1 u BiH. No, ovo bi se moglo bitno promijeniti otvaranjem mosta prema Pelješcu, te nastavku izgradnje autoputa A1 prema Dubrovniku.
Split se rapidno približava po broju putnika Zagrebu. Iako Split nije neposredna konkurencija Zagrebu, ipak je to druga najveća zračna luka u Hrvatskoj i treća u regiji (prošle godine četvrta). Ovo sustizanje se bitno usporilo ove godine, obzirom da je razlika u broju novih putnika 2016. bila čak 156.298, 2017. još većih 202.229, no 2018. ona je smanjena na “samo” 61.628 novih putnika. Split je prestigao Zagreb 2021. godine, no 2022. Zagreb se ponovo vratio na 2. poziciju u regiji.
Split danas ima 38 prijevoznika koji obavljaju 129 redovnih linija, 2 više nego 2019, te 589 letova tjedno. Lagacy i LCC imaju gotovo jednak broj linija, dok nešto manje imaju leisure prijevoznici.
U Split lete i sva tri od EUB3 (Europe big 3) prijevoznika, British (London Heathrow i London City), Lufthansa (Frankfurt i Munich) i Air France (Paris CDG). Od najvećih legacy carriera leti još i Aegean (Atena), Aer Lingus (Dublin), Austrian (Vienna), Brussels (Bruxelles), Air Serbia (Beograd), Finnair (Helsinki), Iberia (Madrid), airBaltic (2 linija), ITA (Rim), KLM (Amsterdam), LOT (Varšava), te SAS (8 linija među kojima i Copehnagen, Stockoholm, Oslo idr.). Split je jedini aerodrom koji leti iz regije za London City (British), elitni aerodrom za poslovnjake.
Iz Splita lete sve najveći LCC: Ryanair/Lauda (2 linije), easyJet (14 linija), Norwegian (8 linija), Vueling (3 linije), Wizz Air (11 linija), Eurowings (6 linija od čega 3 cjelogodišnje), Smartwings (2 linije), Transavia (3 linije), Volotea (6 linija) i Jet2 (5 linija).
Kako je Split prvenstveno turističko središte za aerodrom lete i najveći leisure carrieri: Condor (3 linije), TUI (4 linije), Edelweiss (1 linija), Sunclass (1 linija), Braathens (8 linija) idr.
Croatia Airlines, hrvatski nacionalni prijevoznik, iz Splita ima 24 linije ljeti sa čak 102 tjedna polaska (14,6 dnevno) i 7 linija zimi sa 50 tjednih polazaka. Croatia je i najveći prijevoznik u Splitu, a Split je Croatiji najvažniji aerodrom odmah nakon Zagreba.
Regionalno Split je povezan sa 7 aerodroma i 46 tjednih letova ljeti i 5 aerodroma i 33 tjedna leta zimi, dočim je jedan od najpovezanijih aerodroma u regiji, odmah nakon Zagreba i Beograda. Sve linije prema hrvatskim aerodromima su PSO (Public service obligation) i financira ih Republike Hrvatska. Do 2004. je za Split letjela i Adria sa 7 letova ljeti i 4 zimi.
I zašto je Split čudotvoran?
Split je u VII. mjesecu opslužio skoro 750.000 putnika. U satu aerodrom ima 7 polijetanja i 7 slijetanja, tj. 14 operacija, no nema paralelnu rulnicu (taxiway) i avioni se okreću na uzletno-sletnoj stazi da bi se vratili do izlazne pozicije. Nedostatak rulnice usporava operacije i limitira broj moguće opsluženih aviona na do 7 po satu.
Split ima i premalu stajanku (apron). 12 parkirnih pozicija za veće avione i 3 parkiranih pozicija za manje avione (business jetovi i turbopropi do veličine Dash 8-400). Stajanka je posljednjih godina bitno povećana no još uvijek nedovoljna, pa aerodrom u udarnim danima top sezone (petak do nedjelja) zabranjuje slijetanje većine poslovnih aviona. Ovo je i najveći problem Splita, obzirom da sadašnji terminal ne može ostvariti ni izbliza kapacitet koji ima pošto se avioni doslovce nemaju gdje parkirati. O interesu kompanija da ne govorimo, osim demotivacije cijenama u udarnim vremenima, aerodrom ih doslovce mora odbijati. Ovo sputava i posebne segmente prometa poput business aviona, sportskih aviona, školskih aviona, aviotaxija isl. za koje u udarnim danima top sezone “nemaju mjesta” na Splitu, pa vlasnici istih traže alternativu u Zadru i Dubrovniku.
Treći problem je dužina uzletno-sletne staze koja je samo 2550 metara duga. Da staza ima 3100 metara mogla bi primati širokotrupce, a za long-haul letove i te kako ima interesa u Splitu. Interes je primjerice pokazao Air Transat koji je već najavio letove, no morao je od istoga odustati upravo radi prekratke uzletno-sletne staze.
Za sva ova tri projekta Split ima mogućnosti izgradnje. Uzletno-sletna staza se može proširiti sa praga 23, ima mjesta i za stajanku, ali i paralelnu rulnicu. No, postoje i nesređeni imovinsko-pravni odnosi, a kupovina zemljišta od privatnika bi značila više desetaka milijuna EUR, poglavito što su uz prag posađeni maslinici gdje su iznosi za rušenje svake masline basnoslovni. Naprosto je nevjerojatno da se tako što nije reguliralo odmah u početku izgradnje zračne luke. U svakom slučaju čak i nacionalizacijom prostora i isplatom procijenjene naknade za zemljište i nasada maslina govorimo o višemilijunskom iznosu.
Split ima i vrlo lošu cestovnu infrastrukturu obzirom da uz aerodrom prolazi pretrpana dvotračna cesta kroz koju teče lokalni promet, ali i promet prema Trogiru i Splitu. Do četverotračne splitske zaobilaznice trebalo bi sagraditi 3 km četverotračne ceste na istok (smjer Split i autoput za Zadar, Zagreb i Dubrovnik) i 4,5 km na zapad (smjer Trogir-Primošten-Šibenik). Ovo je već odavno trebalo biti napravljeno. Jednako tako Split bi morao dobiti bar 4 dnevna polaska katamarana za Brač, Hvar i Vis (luka Divulja je samo 500 metara od terminala ili 5 minuta pješačenja) kako putnici ne bi trebali trošiti više od sat vremena za odlazak do brodske luke u Split.
Najveći problem Splita je ogromna sezonalnost. Iako Split u VII. mjesecu ima skoro 750.000 putnika u zimskim mjesecima broj putnika 30.000 do 38.000. Dakle razlika je čak 25 puta! Ljeti Split ima 25 puta više putnika nego zimi. Zašto je to ogroman problem? Zato što zimi zaposlenici primaju plaću i rade jako malo ili ništa. Split ima zaposlenika koji ostvaruju promet u sedam mjeseci godine, no za povećani broj putnika od V. do IX. mjeseca aerodrom treba dodatne sezonske radnike. Sezonski radnici opako koštaju, njihova produktivnost je daleko manja (jer su priučeni i demotivirani), oni se jako teško pribavljaju. I tu je Split u daleko lošijoj poziciji od Beograda ili Zagreba koji ljeti imaju samo duplo putnika nego zimi i ne trebaju ni izblizu toliko sezonskih radnika. Uz to ogroman kapacitet novog terminala u pola godine stoji neiskorišten. O režijama za hladni pogon, te ogromnoj logistici koja je potrebna radi par mjeseci godine da i ne govorimo.
I sada se postavlja pitanje, kako aerodrom koji ima toliko veliku sezonalnost, koji ima tako ogroman manjak radnika ljeti, koji nema paralelnu rulnicu, koji ima puno premalenu stajanku može opslužiti stotinu letova dnevno u top sezoni, može opslužiti skoro 750.000 putnika bez ikakvih problema. Beograd je ove godine imao istinski kaos, enormno puno otkazivanja (u jednom momentu Air Serbia je otkazala svaki sedmi let), preko 80% kašnjenja, preko 40% dugih kašnjenja, a u Splitu je broj otkazivanja i kašnjenja zanemarivo malen. Kako Beograd ima tisuće zagubljenih kofera koji danima čekaju na isporuku, a Split gotovo da nema izgubljenih kofera (zanemarivo malen broj). Kako Beograd ima problema sa radnicima na hendlingu, a Split koji ima omjer zimskih i ljetnih letova 1:25 to nema.
Bit ću vam potpuno iskren, ja se osobno divim jako malo osoba, no Lukša Novak, CEO ZL Split je jedan od tih par kojima se divim. Ja ni izblizu ne bih mogao organizirati operacije kao on i još da mi u tako lošim uvjetima sve besprijekorno funkcionira. Pa kako, do vraga? I to godinama.
Na sve to Split je državni aerodrom, nije u koncesiji ili u vlasništvu stranaca. Kako to? Pa zar nam vlasnici moći ne tvrde da država ne zna upravljati aerodromima, zar to nije bio razlog koncesija i vlasništva Beograda, Zagreba, Skopja, Prištine i Ljubljane? A kako to da se aerodromima dobro upravlja i u Zadru, Dubrovniku, Sarajevu gdje je također država vlasnik?
I zato Splitu ogromna kapa dolje. Oni imaju daleko najteže uvjete u regiji i vrhunski rade svoj posao. Vrhunski! Management Vincia iz Beograda bi trebao na lekcije kod Lukše Novaka u Split. Na ozbiljne lekcije da ih nauče poslu. Jer Split ima samo 150.000 putnika manje od Beograda, sa daleko lošijom infrastrukturom, a svejedno ne gubi prtljagu, ne drži tisuće kofera danima, nema otkazivanja i kašnjenja. Split je svima uzor i pokazuje kako se aerodrom treba voditi. Ogroman respect Lukši Novaku i njegovom vrhunskom timu profesionalaca.
Poštovani, jeste li se zapitali a vidim da niste za ljude koji žive uz uzletno slijetnu stazu niti 100- tinjak metara od nje. Naime živimo već tu od 1960.g. sjeverna strana od zapdnog dijela piste. Samo okretište aviona je niti 150m od naseljenih kuća. Tu je največa moguća buka kad avion starta pri polijetanju. Kuće su sagrađene prije aerodroma a legalizacija nam nije dozvoljena. Otkup zemljišta i kuća je jedino moguć aerodromu po njihovim uvijetima jer oni dovode svije vještake na procjenu. Mi smo ogorčeni jer nitko ne vodi računa kako je nama uz toliku buku i toliki broj letova. Malo pišite i o tome
4 dnevna polaska katamarana za Vis?? Iz zračne luke?? Brač i Hvar neću komentirati jer ne znam, ali Jadrolinija jedva napuni i ovaj jedan katamaran dnevno iz splitske luke, i to uspije jedva jedvice od 15.7.-15.8. Vis je auto destinacija, u prijevodu bez auta na Visu nemate što raditi. Vis je (još uvijek) divlji otok, jako loše prometno povezan unutar samog otoka i sa vrlo slabom/lošom smještajnom infrastrukturom. Autobus Vis-Komiža je cjenovno pristupačan (3,5 €) no bus vozi svega desetak puta dnevno u špici sezone najbržom ali pustom cestom u unutrašnjosti otoka kojim možete stići jedino u Komižu. Taxi dere 25-30 € Vis-Komiža. Otok ima 2 socijalistička hotela u Visu i Komiži u koje se nije taklo od kad su sagrađena… Apartmanska ponuda je solidna ali nedostatna. Vis nema ni smještajnog kapaciteta za 4 katamarana dnevno. Niti ima smještajnu infrastrukturu za bogate goste koji bi došli avionom i plačali enormno skupe taxi i/ili taxi boat transfere po otoku. A bogami niti usluge na otoku nisu prilagođene bogatoj klijenteli. Do prekrasnih i skrivenih plaža i uvala prvo treba voziti po lošim makadamima pa se onda još penjati/spuštati i po par km kozjim stazama. Ugl, avio gosti na Visu nemaju što tražiti. Ima ih, ali je broj zanemariv.
I to je problem sezonalnosti splitskog aerodroma jer izvan 6-9 mjeseca se bez automobila gotovo nemoguće kretati po Dalmaciji, a da ne pričam po otocima…
Svaka cast za aerodrom Split. I ono sto primecujem, estetski aerodrom Split mi je ubedljivo najlepsi aerodrom u Hrvatskoj. Lepsi mi je i od Zagrebackog koji je takoreci potpuno nov.
Pa Split je noviji od Zagreba
Свака част Сплићама. Дакле може…
Može…
BREAKING – Ryanair ima povećanja frekvencija u Zagrebu ove zime.
Memmingen je danas povećan sa 2 na 3 leta tjedno.
Malaga sa 3 na 4.
Basel sa 2 na 3
Malta sa 3 na 4
Jučer je dignut i Paris, a povećan je i Dublin.
Vjerovali ili ne, Malaga im je daleko najprodavanija zimska linija trenutno. Ide bolje čak i od Londona. Makar se London uglavnom prodaje najviše 2-3 tjedna unaprijed a Malaga mjesecima unaprijed.
„Interes je primjerice pokazao Air Transat koji je već najavio letove, no morao je od istoga odustati upravo radi prekratke uzletno-sletne staze.”
Ово је пример „јатовања” јер је веома лако проверити дужину писте.
Eto Air Transat jatuje.
Ne jatuje nego im je Air Canada uletela kao konkurencija u Zagreb i gledali su opcije da lete do Splita. Problem je sto bi morali imati tehnicki stopover u Zagrebu NPR za re-fueling jer je pista prekratka za fully loaded A330.
Прво су рекли, па проверили тако једноставне чињенице и порекли?
То је дефиниција „јатовања”.
Tekst je informativan kao i uvijek, no ono što mu nedostaje je odgovor na pitanje kako im uspijeva. Uvod u tekst daje naznaku da ćemo dobiti neki insight o tome, no sve je ostalo na detaljnoj povijesti zračne luke te dobrom opisu izazova sa kojima se danas suočavaju. No nema ništa o tome kako ih u praksi riješavaju. Vidimo da ih riješavaju dobro, no i dalje ne znamo kako točno.
Što bi po vama trbalo pisati?
Pitate se kako to da aerodromi u Dubrovniku, Splitu i Zadru dobro rade. Radio je dobro i aerodrom u Nišu, i zadesila ga je sudbina koja bi, nedaj bože , mogla i zadesiti i ova tri aerodroma ali je verovatnoća mnogo manja iz sledećeg razloga.
Radi se o tome sto su dovoljno daleko od Zagreba, sto se leti mnogo radi kada političari i njihovi uhljupi idu na more da se kupaju i da je zimi pusto , duva bura provod je loš za razliku od Zagrebu gde su svi iz vlasti locirani.
Sto znaci da se niko ne lakta da mazne poziciju po banu i stričevima jer je prestiznije biti direktor trafike u elitnom delu Zagreba nego CEO Aerodroma gde te leti svi vuku za rukav, gde je znanje i pisanje tečnog engleskog obavezno a ne kao Djura sa Top liste kada kaže “sto bi rekle kolege sa BBC-a How Yes No sto u prevodu znaci Kako da ne!”
Zaključak, pozicije nisu atraktivne za one koji su na vlasti.
Excellent text as always, congratulations to Alen! It is not clear to me how AirSerbia cannot fill 2-3 flights per week in winter with a small ATR with 50-60 passengers per rotation. I do not understand. (3×60=180) and we know that one B737-800 or A320 can transport 180 passengers. It would be a win-win move for SPU in the winter, and AirSerbia would have connection passengers as well.
Dear Alen, with your reputation, knowledge and skills, I think you could seriously intervene on this winter route (both at SPU airport and at AirSerbia). Best regards and many thanks.
Hvala na pohvalama.
Da i ja sam se više puta pitao zašto nema 2-3 leta sa ATR 72 za Split zimi.
Iz perspektive putnika:
Fali sadržaja u duty free zoni. Jedan nekakav polu-lounge bar sa cijenama koje ubijaju (a bio sam na puno aerodroma), a sendviči zapakirani u folije i pitanje koliko su stari. Sve ostalo na zavidnom nivou.
Iskreno ja nisam bio zadovoljan ugostiteljskom ponudom Splita.
Loža je veliki minus. I nemaju ugovore ni sa kojom globalnom firmom za lounge access.
ZLS mlati ozbiljne pare na tim kafićima uključujući i lounge. Nema ekonomske osnove da bi davali taj dio kolača nekoj “globalnoj firmi”. Ono što bi trebali je malo unaprijediti ponudu u svojim objektima.
Jedan mali ispravak:
Split već godinama više nema brodsku vezu prema Rijeci.
A za Dubrovnik (samo ljeti) vozi katamaran jednom dnevno. Putovanje traje 6 sati.
Hvala na ispravci. Nisam znao da su ukinuli Rijeku.
Ukinuta kao ekonomski neisplativa 2014.
Naša posla
Dubrovnik ima triput dnevno, voze 3 kompanije, mozda u srcu sezone 4, trebao bih pogledati
Poslednje 2 godine koristim splitski aerodrom po 6-7 puta u sezoni. Sjajno iskustvo, u svakom pogledu, od check in-a, preko kd kontrole do boarding-a. Takodje je aerodrom lepo renoviran, pa sada glavni hol gde su check-in salteri izgleda odlicno, kao da je u pitanju bitno veci i frekventniji aerodrom. Jedina zamerka, kao sto ste i Vi rekli, su prilazne saobracajnice, cesto zna biti guzva, pogotovo ako se nesto radi kao ove sezone…
Sve pohvale za aerodrom Split.
Da, sve pohvale.
leteo u Junu prvi put iz Beča za Split.oduševljen aerodromskom zgradom i načinom kako sve funkcioniše.sve pohvale.po meni jedan od najboljih aerodroma srednje velicine u ovom delu Evrope.
Aerodrom je istinski dobar.
Svaka čast zaposlenima na splitskom aerodromu i menadžmentu
Da, da!
Kuda se to može produljiti pista od praga 23, u Kozjak?
Hvala, baš ste lipo i interesantno napisali. Šteta da im zimi promet nikako ne ide
Hvala.
Da šteta.
Odgovor je jednostavan,imaju LUĐAKE koje izrabljuju i koji rade po 300 sati bez dana odmora i koje u 9 mjesec potiraju doma a menadzeri na kraju sezone dobiju po 200 tisuca kn nagrade,jednostavno je
A da?
Ovo nije istinito!
I meni to nema smisla.
Nazalost je istina, radija sam u sortirnici 6 godina i prosjecno se od 6-9 mjeseca radi izmedu 200-230 radnih sati, na stajanci je ista situacija…
200 do 230 radnih sati u top sezoni nije ništa strašno.
Nije istinito?djeciji se sad natezat preko komentara al ja kao sezonac koji radim dolje odgovorno tvrdim da ima dosta ljudi kojji rade po cca 260-70 sati i to nase place dokazuju lako je provjeriti da se ide iz druge smjene u prvu koja zapocinje u 5 sati ujutro al naravno zivimo u drzavi kakvoj zivimo i nikoga nije briga jer da je davno bi se nesto poduzelo po tom pitanju
Jeste li Vi zaposlenik ZL ili?
Objasnite u kojem razdoblju si tih “300 sati bez dana od odmora”…
Nagrade od po 200 tisuća kn? Koja glupost…
Ima kakav dokaz za to?
Da to sam se i ja pitao.
Ima li kakvih planova ZL Split za prosirenje piste?
Planova ima.
Ima li ZL Split kakvih planova za prosirenje stajanke i taxiway?
Planova ima.
Svaka čast Alene, odlične su mi vaše vizije, nadam se da za neke ideje znaju i ljudi sa resnika
Znaju. Imali smo i sastanke sa g. Novakom, gdje smo razmjenjivali inforamcije i ideje.
Svaka čast
🙂
Usled izrazito nepovoljnih vremenskih uslova i zatvaranja aerodroma na grčkom ostrvu Skijatos, današnji (utorak, 5. septembar 2023. godine) čarter let Er Srbije JU9140 iz Beograda za Skijatos, kao i povratni let JU9141 iz Skijatosa za Beograd odloženi su za sutra.
Pa ne pada valjda kiša samo na Skijatosu?
🙂
Krivo: aerodrom aerodrom nije zatvoren kako vi pišete jer drugi slijeću. Veliki broj chartera, pa tako i ovaj JU, otkazani su zbog velikih šteta na otoku kao posljedica nevremena. I ne samo jučer (utorak) nego i danas (srijeda) a i sutra će biti otkazivanja.
Čestitke Zračnoj Luci Split. Ono što mi se posebno sviđa jest da je zračna luka sama financirala izgradnju novog terminala, za razliku od Zagreba koji je dan u tu nesretnu koncesiju. Ako može Split, zašto nije mogao tako i Zagreb, na to pitanje vlada nikad nije odgovorila.
Mogao je Zagreb, Matković je elaborirao i dokazao da može. Ali vlada je ipak profitabilnu i samoopstojnu luku dala u koncesiju. Mudrome dosta.
Točno Ivane,ako može Split mogao je Zagreb i Dubrovnik a može i Zadar svojim sredstvima izgradit novi terminal jer država je većinski vlasnik(55%) svih zr.luka u hrvatskoj i prema svima se treba isto ponašat.Vrhunac licemjerstva je što je ekipa iako nije dala ni lipe došla na svečano otvaranje terminala u Splitu !?!?!
Možda Vlada zaobilazi i zanemaruje Split iz razloga što Zadar opasno galopira i prijeti,vidi se i iz stranica zr.luka Zadar gdje su oni već u centru Dalmacije i treća najprometnija zr.luka u hrvatskoj !?!?!? znači prešli su Dubrovnik a uskoro će i Split te je stvarno iluzorno ulagat u njega !
P.S.
Čista posla i pošteno ulaganje!
Split-novi terminal 36 tisuća kvadrata-pola
milijarde kuna svojih
Zadar-novi terminal 12 tisuća kvadrata-pola
milijarde kuna DRŽAVNIH
B I T Ć E B O J A N J A !!!!! VAUUUUUUUU
Ma nema šanse da Zadar prekoči Dubrovnik i Split.
Odakle vam da će Zadar dobiti novac od države?
Država je učestvovala u izgradnji Splita.
Pogledajte stranicu zračna luka zadar pa će te vidjet šta oni kažu gdje su i sa kojim”činjenicama” barataju. Imaju velike želje i apetite, sređenu infrastrukturu i podršku vlade i stranke !
Pa bilo Vam je u svim medijima,država učestvuje ne samo u izgradnji novog terminala već i stajanke i produljenju piste ,sve skupa u iznosu preko 130 miliona eura !
Država sigurno NIJE učestvovala u izgradnji novog splitskog terminala (vlastita sredstva i kredit) i time je odustala od diobe dobiti(!?!?!?!),pitajte gosp.Novaka !
ZL Split se izgradila kreditom državne Hrvatske banke za obnovu i razvoj koja je dala više nego povoljan kredit. Koliko se ja sječam država je oslobodila ZL Split plaćanja PDV-a.
Zadarsko proširenje se priča već preko 5 godina i još ništa nije napravljeno niti je u naznakama da će se napraviti. Za sada je samo dograđen terminal ove zime i to vlastitim sredstvima.
Zadar dobiva preko 160 miliona eura !
O tom potom.
Bravo Split. Nema interkonti servisa za 2024? Air Canada se ne vraca ni u Zagreb 2024.
Ne možete još znati vraća li se ili ne.
https://twitter.com/EdinForto/status/1699006128158282217?s=20
Hvala za link.
Ukupno gledajući, definitivno najbolji aerodrom u Hrvatskoj.
Slažem se.
Ukupno gledajući, ni u istu rečenicu sa Zagrebom neovisno o brojkama (koje su upravo u ovom slučaju pokazale kako nisu najbitnije). Promet sezonalan do bola (zimi praktički nema izbora za bilo gdje osim preko MUC/FRA), mnoge linije ne služe domaćem stanovništvu, nedostatna infrastruktura od cesta, stajanke, piste, aviomostova, niti jedan prijevoznik prema bliskom istoku.
Da, Split ima svojih mana (u prvom redu ni jedna linija prema Bliskom Istoku), neosporno. Ali ipak aerodrom istinski radi čuda.
Zimi se uz FRA i MUC može letjeti i za Rim, Amsterdam, Cologne, Stuttgart, Dusseldorf, Zurich, Zagreb, Copenhagen i London. Malo li je?
Malo, je, malo je
To je malo? A koliko linija zimi imaju Varna, Burgas, Krf, Rodos…?
Također malo.
Eto.
Hoce li i ovdje doci strani handler kao i u ZAG? Ako se dobro sjecam CCAA je vec bila izdala odobrenje (ili kako se to vec zove) nekim grcima za RH prije par godina.
Alene, ne znam imate li kakve informacije, ali zadnjih dana cujem nevjerojatne stvari sa ZAG vezano uz handling / opsluzivanje aviona.
Od toga kako radnici izjavljuju da ih boli **** kad su kasnjenja, problemi sa putnicima i prtljagom, do toga kako je citava jedna smjena dala otkaz nedavno?
LP
Prvi glas.
OK, mozda je onda dezinformacija za otkaze. Ali da je opsluzivanje postalo lose, to mogu potvrditi
Stvarno ne znam. Sve se ishendla na vrijeme, to je evidentno.
nemate blagog pojma, ljudi su tamo na rubu snaga i nezadovoljni, svi avioni kasne. Ako vam je flightradar prikaz tocnosti gadno ste u krivu.
Nije mi flightradar izvor informacija. I ne, ne kasne letovi u načelu, pogotovo ne svi.
@anon 10.21: ako FL24 nije relevantan izvor, što je onda?
Nisam ni ja pratio Fr24, nego prenosim iskustva kolega
Ogroman nedostatak Splitu je Turkish.
Istina.
To i za koju godinu FlyDubai
Flydubai i/ili Qatar su već odavno trebali letjeti za Split. Nikako mi nije jasno da ih uz Turksih nema.
I sad nakon toliko truda da dođu do ovog do cega su dosli moraju raspisati natjecaj za drugog HA (clanak na zamaaeo) jer ne smiju imati monopol nad onim sto su sve ove godine mukotrpno stvarali. Sad ostaje vidjeti kako ce se taj HA ponasati prema svojim radnicima, koliko kvalitetno ce obavljati uslugu i kako ce se to sve skupa odraziti na reputaciju ZL Split.
Da, ostaje za vidjeti.
Ma otkad je LCY elitni aerodrom za poslovnjake?!
Elitni aerodrom za poslovnjake u Londonu je Biggin Hill Airport – BQH.
No dakle, stvarno ste ovo napisali. Biggin Hill je aerodrom za business jetove. City je aerodrom koji prentveno koriste poslovnjaci na redovnim linija iz londonskog Citya.
Pričate gluposti. LCY nema čak ni ložu.
Ja pričam gluposti? O moj bože. LCY je napravljen kao aerodorm da poslovnjage iz financijskog centra Londona, linije su tome prilagođene, način funkcioniranja aerodroma također.
Alene, da li ste vi kao top poslovnjak nekada letjeli s LCY ili tog bigging Hilla?
Ne
Pa mozda i idu poslovnjaci vecinski, ali nikako nije elitni aerodrom.
Da idu.
da li ste kao top poslovnjak nekada koristili LCY?
Ne zato što ne postoje letovi iz Zagreba za LCY. Konačno to je aerodrom koji je smišljen za P2P letove businessmena londonskog Citya, a ne Zagreba.
šteta, mislim da živite u Londonu da bi se brzo probili u poslovnu elitu
šteta što ne živite u Londonu da budete dio tamošnje poslovne elite pa da možete letit sa Cityja
Nije šteta.
Koriste prvenstveno poslovnjaci? Boze me sacuvaj. Ja gotovo uvek idem na LCY jer mi je najblizi Londonu, a nemam veze sa poslovnjakom koji posla radi ide tamo.
Mozda i idu poslovnjaci vecinski, ali ga to nikako ne cini elitnim aerodromom.
Naravno da ima i drugih koji ga koriste, ali LCY je napravoljen za poslovnjake iz londonskog Citya, tome su prilagođene i linije.
ZL Split ima 12 pozicija na na koje mogu zrakoplovi veci od Q 400 (319,320,737,E195).
Koje to? Pozicije za A320 su 1 do 7. Na kojim to još pozicijama mogu biti veći avioni?
Pozicije 8 do 12.
Kako su one za A320? Pa tamo jedva stane Dash 8-400
https://www.crocontrol.hr/UserDocsImages/AIS%20produkti/eAIP/2023-08-10-AIRAC/graphics/eAIP/5403434_LD_AD_2_LDSP_02_APDC_en.pdf
Hvala za link. Meni stvarno tako ne djeluje, ali ovo jest dokaz da je tako.
Stane i A320.
Treba dokaz?
Bogami meni tako ne izgleda. Može dokaz.
Nije istina, bez problema stanu, svakodnevno se to može vidjeti.
OK
Llijepo napisano.
Fino je gledati neke podatke iz prošlog vijeka i imati poređenje sa ovim
Hvala.
Odlična kolumna, odličan tekst, svaka čast. Iako sa Alenom (nekad i u komentarima ovde na sajtu) imam oprečno mišljenje po mnogim temama to ne umanjuje kvalitet sadržaja i profesionalnost Alenovu.
P.S. Alene, jedan dobronameran savet za tekstove u budućnosti, nemojte koristiti frazu “čak štoviše”, to je pleonazam, i koristi se ili “čak” ili “štoviše”, nikako oba zajedno. Svako dobro i da nam pišete još ovakvih tekstova.
Hvala na pohvalama.
Čak štoviše hvala na pohvalama 😂😂
???
Obzirom koliko zanimljivih informacija dobivamo na ovom portalu, i na ogroman trud koji Alen ulaže, ovakvih pohvala je puno premalo.
Hvala vam. Puno nam to znači.
Cak stavise, puno premalo pohvala. No medjutim zaboli njega puno prevelik milokliz.
Uživao sam u kolumni.
Hvala.
Što se tiče hendlinga u udarne mjesece, svaka čast za upravu.
Što se tiče svega ostaloga, od širenja stajanke i piste – potpuni debakl. Godinama se priča a ne radi se ništa. Skupo? Nije skupo ako bi se odmah isplatilo s obzirom da bi se povećao promet i dovela veća količina privatnih letova. Širenje je u tom kontekstu čisto ulaganje.
Dodatna kritika vezano za novi terminal koji je praktički nedavno otvoren a nije stavljen niti jedan aviomost. I da, ne treba sada pričati kako bi aviomostivoi ljeti smanjili prostor na stajanci – jer se ljeti ne moraju ni koristiti. Ali zimi za manji broj letova bi itekako značilo da se ne mora pješke do Q400 po buri i kiši.
Proširili su stajanku i napravili novi termila. Za to su potrošili oko 65 milijuna EUR vlastitih novaca. Malo li je?
Ne mogu staviti aviomostove jer nema mjesta za njih.
Ima mjesta za njih i čak su predviđeni na terminalu nakon proširenja stajanke. Opravdanje za nepostavljanje istih je bila gužva ljeti i veći prostor koji treba zrakoplovima koji koriste most, za razliku od situacije na stajanci kad ih ne koriste.
Upravo tako.
Sve pohvale i djelatnicima krolo-dom koji rade na poslovima transporta
Nisam još nigdje u svijetu vidio Q400 na mostu…
Bome ni ja
Jako retko ali imao sam par prilika da ulazim u Dash 8 ( 300-400) kroz avio most iako je malo smešno. Most se nisko spusti i onda se stavi dodatna rampa za ulaz. Isti slučaj vam je i sa CRJ-em jer su maltene istih dimenzija na prednjem delu ( fuselage diameter , door size, clearance)
U najvećem broju ulaz u Dash 8 je pešice iz zemaljskog terminala gde predajete nekih 15-50 metara
To je jaaaako retko, ali se desava. To je jedinstveno za SAD i Kanadu.
Samo hvalite nekog pa će nastradati, HDZu je krajnje vrijeme da smjene Novaka i postave neki provjeren stranački kadar, npr Filipovića.
Bože pomozi, daleko bilo.
Novak je novac aerodroma pozajmljivao svojoj ženi za 0% kamate, a ovdje je hvaljen na sva zvona od autora članka.
Ako je tako kako to da nije završio u zatvoru?
Zbog korupcije i nepotizma. Pa ovaj njegov skandal je javna stvar.
U Hrvatskoj zbog ovakih stvari se završava u zatvoru. Dakle, nešto u priči ne štima.
HDZ zna
I kako to da onda nije završio u zatvoru?
U kojem svemiru vi živite gospodine? 😄
U realnostima u kojima je više stotina premijera, ministara, direktora gospodarske komore, generala, gradonačelnika, župana, direktora javnih poduzeća i institucija… završilo u zatvoru.
Uh, pravosuđe u Hrvatskoj. Vjerujete li vi sebi dok to pišete?
Prije 10 godina ne bih tako govorio, no danas je situacija potpuno drugačije. Zatvaraju se političari i direktori javnih poduzeća, ako izostane reakcija hrvatskog pravosuđa, Europska Unija pokrene postupak. Nema više aboliranih.
Odlično napisano👍i ja se divim Splitskom aerodromu i njegovim radnicima .
Hvala.