analitičar: Alen Šćuric (Zagreb), foto: Alen Šuric
Jedan čitatelj me zamolio da napišem kako se letjelo za Hrvatsku tijekom Domovinskog rata. Odlična tema, i istinski veliko hvala za sugestiju. Pa sam se primio posla, zavrnuo rukave, napravio ozbiljno istraživanje i dobili smo današnju analizu.
Neposredno pred Domovinski rat, u ljeto 1991. za Zagreb su letjeli Adria i JAT, a od stranih kompanija Pan American (4 puta tjedno za New York), Air Canada za Toronto, Aeroflot za Moskvu, Air France za Paris, Austrian za Beč, ČSA za Prag, El Al za Tel Aviv, KLM za Amsterdam, Lufthansa za Frankfurt, SAS za Copenhagen, te Swiss za Zurich. Za Dubrovnik su letjeli Adria i JAT, dok je Aeroflot letio za Moskvu, a ČSA za Prag. Za Lošinj je letjela Adria. Za Pulu je letjela Adria i JAT. Za Rijeku je letjela Adria i JAT. Za Split je letjela Adria i JAT, dok je ČSA letio za Bratislavu i Prag, te Aeroflot za Moskvu. Za Zadar je letjela Adria i JAT.
I pritom Adria i JAT nisu imali samo domaće letove nego i inozemne. Tako je Adria letjela inozemne letove iz Splita za Istanbul, a JAT za Beč, Bruxelles, Frankfurt, Linz, London, Lyon, Minhen, Rim i Zurich. JAT je letio iz Dubrovnika za Barcelonu, Beč, Birmingham, Bruxelles, Frankfurt, Glasgow, Linz, London, Lyon, Madrid, Manchester, Nicu, Rim i Zurich. Iz Pule JAT je letio za Amsterdam, Birmingham, Bruxelles, Glasgow, London i Manchester. Iz Zagreba Adria je letjela za Istanbul i Tel Aviv, dok je JAT letio za Amsterdam, Berlin, Chicago, Copenhagen, Frankfurt, London, Milano, Montreal, Minhen, New York, Paris, Prag, Toronto i Zurich. Uz to radničke letove iz Zagreba je imala Adria za Berlin, Dusseldorf, Frankfurt, Hamburg, Hannover i Sttutgart, a JAT za Dusseldorf, Hamburg, Hannover i Stuttgart.
JAT i Adria su imali istinski velik broj domaćih letova iz hrvatskih gradova. Iz Dubrovnika Adria je letjela za Beograd, Ljubljanu, Mostar, Split, Podgoricu i Zagreb, dok je JAT letio za Beograd i Zagreb. Adria je letjela iz Lošinja za Zagreb. Iz Pule Adria je letjela za Beograd, Ljubljanu, Sarajevo, dok je JAT letio za Beograd, Rijeku, Zadar i Zagreb. Iz Rijeke Adria je letjela za Dubrovnik, Ljubljanu, Mostar, Pulu, Skopje i Split, dok je JAT letio za Beograd i Pulu. Iz Splita Adria je letjela za Ljubljanu, Osijek, Skopje, Zadar i Zagreb, dok je JAT letio za Beograd i Zagreb. Iz Zadra Adria je letjela za Split i Zagreb, dok je JAT letio za Beograd, Pulu i Zagreb. Iz Zagreba Adria je letjela za Beograd, Dubrovnik, Ljubljanu, Lošinj, Mostar, Sarajevo, Skopje, Split, Podgoricu i Zadar, dok je JAT letio za Beograd, Dubrovnik, Ohrid, Pulu, Skopje, Split i Zadar.
No, te 1991. sa letovima kreće Croatia Airlines koja preuzima velik udio u tržištu. Kompanija je letjela sa dva Adrijina MD-82, te minijaturnim Cessnama C402 i C550. Croatia je 1991. letjela iz Dubrovnika za Osijek (2 leta tjedno), Pulu (1 let), Skopje (1 let) i Zagreb (10 letova), iz Lošinja za Zagreb (2 leta), iz Osijeka za Dubrovnik i Split (po 2 leta), iz Pule za Dubrovnik (1 let), Skopje (1 let) i Zagreb (3 leta), iz Splita za Osijek (2 leta), Skopje (2 leta) i Zagreb (14 letova, 2 dnevno), te iz Zadra za Pulu (1 let) i Zagreb (9 letova). Croatia je letjela iz Zagreba za Dubrovnik (10 letova), Lošinj (2 leta), Pulu (3 leta), Sarajevo (2 leta), Skopje (11 letova), Split (14 letova), Tivat (1 let) i Zadar (9 letova). Interesantno je da je nakon Zagreba najviše letova imao Split (18 tjedno), samo jedan let više od Skopja (17 letova tjedno). Croatia nije mogla imati inozemne letove pa je stoga operirala radničke letove iz Zagreba za Berlin, Dusseldorf, Frankfurt, Hamburg, Hannover, Stuttgart i Zurich, sve po dva leta tjedno. Kasnije tog ljeta neznatno se promijenio red letenja, a najveće promjene su bile 4 leta iz Lošinja za Zagreb (prije 2), te letovi iz Osijeka još i za Rijeku, Zadar i Skopje, te iz Splita za Pulu.
Potom se zatvara Zračna luka Zagreb i gotovo cijelog područja Republike Hrvatske, radi ratnih djelovanja. Po otvaranja prometa u zimu 1992. Croatia je nabavila Boeinge 737-200 i krenula sa operacijama iz Splita za Dusseldorf (1 let tjedno), Frankfurt (1 let), Rim (2 leta) i Zagreb (20 letova). Iz Zagreba kompanija je letjela za Amsterdam (3 leta), Berlin (1 let), Dubrovnika (3 leta od 10.12.), Dusseldorf (3 leta), Frankfurt (svakodnevno), Istanbul (2 leta), London (3 leta), Moskva (2 leta), Minhen (3 leta), Paris (2 leta i 2 leta Air France u code-share), Pula (6 letova), Rim (2 leta via SPU), Split (20 letova), Stuttgart (2 leta) i Zurich (3 leta). Ukupno 66 tjednih letova. Tada nisu bili mogući letovi za Zadar i Osijek, jer su te zračne luke bile okupirane, a ni do Dubrovnika sve do sredine XII. mjeseca te godine.
U ljeto 1993. u Croatiu dolaze i prvi ATR 42, pa je letjela iz Dubrovnika za Prag (1 let via RJK), Pulu (1 let), Rijeku (1 let), Rim (1 let), Split (1 let) i Zagreb (13 letova). Kompanija je letjela iz Pule za Amsterdam (2 leta), Dubrovnik (1 let), Manchester (1 let), Prag (1 let), Split (3 leta) i Zagreb (8 letova). Više nego danas. Iz Rijeke Croatia je letjela za Bratislavu (1 let), Budimpeštu (2 leta), Dubrovnik (1 let), Prag (1 let), Split (1 let) i Zagreb (2 leta). Iz Splita kompanija je letjela za Amsterdam (2 leta via PUY), za Bratislavu (1 let via RJK), Dubrovnik (2 leta), Dusseldorf (1 let), Frankfurt (2 leta), Graz (1 let), Maribor (1 let), Paris (1 let), Pulu (3 leta), Rijeku (1 let), Rim (3 leta), Beč (3 leta) i Zagreb (30 letova). Iz Zagreba kompanija je letjela za Amsterdam (3 leta), Berlin (2 leta), Bruxelles (2 leta), Copenhagen (2 leta), Dubrovnik (12 letova), Dusseldorf (2 leta), Frankfurt (svakodnevno), Hamburg (1 let), Istanbul (2 leta), Kijev (1 let), London (4 leta), Madrid (2 leta), Milano (3 leta), Moskvu (2 leta), Minhen (3 leta) Paris (2 leta i 2 u code-share sa Air France), Prag (1 let), Pulu (8 letova), Rijeku (2 leta), Rim (4 leta via SPU i DBV), Skopje (2 leta), Split (31 let), Stuttgart (2 leta), Beč (3 leta) i Zurich (4 leta). Croatia je imala i suradnju na letovima Swissaira iz Zagreba (5 letova). Ukupno je Croatia imala 134 tjedna leta, duplo više nego prethodne zime.
U zimu 1993/94 kompanija leti iz Splita za Dusseldorf (1 let), Frankfurt (2 leta), London (1 let), Paris (1 let), Rim (3 leta) i Zagreb (30 letova). Iz Zagreba leti za Amsterdam (4 leta), Berlin (2 leta), Bruxelles (2 leta), Copenhagen (3 leta), Dubrovnik (7 letova), Dusseldorf (2 leta), Frankfurt (7 letova i isto toliko u code-share sa Lufthansom), Hamburg (2 leta), London (3 leta), Milano (2 leta), Moskvu (2 leta), Minhen (3 leta), Paris (3 leta u code-share sa Air France), Prag (2 leta), Pulu (4 leta), Rim (3 leta via SPU), Skopje (4 leta), Split (30 letova), Stuttgart (2 leta), Tiranu (2 leta), Beč (6 letova) i Zurich (7 letova i isto toliko u code-share Swissaira). Ukupno 121 let, skoro duplo više nego prethodne zime.
U ljeto 1994. Croatia kreće sa letovima iz Brača, a oslobađa se i Zadar pa kreće i sa letovima od tamo. Croatia je iz Dubrovnika letjela za Rim (1 let), Split (1 let) i Zagreb (9 letova). Iz Pule ima bitno manje letova pa sad leti samo za Liepzig (1 let), Manchester (1 let), Rijeku (5 letova) i Zagreb (7 letova od čega je 5 via RJK). Iz Splita kompanija leti za Dusseldorf (1 let), Frankfurt (2 leta), Paris (1 let), Rim (3 leta), Varšavu (1 let) i Zagreb (29 letova). Iz Zagreba Croatia leti za Amsterdam (5 letova), Berlin (2 leta), Bol (5 letova), Bruxelles (2 leta), Copenhagen (3 leta), Dubrovnik (9 letova), Dusseldorf (1 let), Frankfurt (svakodnevno i još toliko u code-share se Lufthansom), Istanbul (2 leta), London (5 letova), Lošinj (2 leta), Moskvu (2 leta), Minhen (3 leta), Paris (3 leta u code-share sa Air France), Prag (2 leta), Pulu (7 letova od čega 4 via RJK), Rijeku (4 leta), Rim (4 leta via SPU i DBV), Skopje (4 leta), Split (28 letova), Stuttgart (2 leta), Tiranu (2 leta), Beč (6 letova), Varšavu (1 let), Zadar (2 leta) i Zurich (7 letova, te još 7 sa Swissairom). Ukupno 144 leta, 10 više nego prethodnu godinu.
U zimi 1994/95 kompanija leti iz Dubrovnika za Rim (1 let) i Zagreb (8 letova). Iz Splita leti za Dusseldorf (1 let), Frankfurt (2 leta), Rim (3 leta) i Zagreb (29 letova). Iz Zagreba leti za Amsterdam (4 leta), Berlin (2 leta), Bratislavu (2 leta u code-share sa Tatra Airom), Bruxelles (2 leta), Copenhagen (3 leta i 1 u code-share sa SAS-om), Dubrovnik (8 letova), Dusseldorf (1 let), Frankfurt (svakodnevno i isto toliko u code-share se Lufthansom), Istanbul (2 leta), London (6 letova), Moskvu (2 leta), Minhen (3 leta), Paris (4 leta u code-share sa Air France), Prag (2 leta i 4 leta u code-share sa ČSA), Pulu (1 let i 4 via RJK), Rijeku (4 leta), Rim (4 leta via SPU i DBV), Skopje (5 letova), Split (29 letova), Stuttgart (2 leta), Varšavu (1 leta u code-share sa LOT-om), Zadar (4 leta) i Zurich (svakodnevno i isto toliko u code-share sa Swissairom). To je 127 letova, 6 više nego godinu prije.
Na koncu u ljeto 1995, netom prije Oluje i dovršetak Domovinskog rata Croatia leti iz Dubrovnika za Rim (2 leta) i Zagreb (13 letova). Iz Splita kompanija leti za Dublin (1 let), Dusseldorf (1 let), Frankfurt (2 leta), Ljubljanu (1 let), Maribor (2 leta), Osijek (1 let), Paris (1 let), Rim (3 leta) i Zagreb (38 letova). Croatia te godine uvodi letove Zagreb-Zadar-Pula, pa iz Zadra ima10 letova za Zagreb i 5 via PUY. Iz Zagreba te 1995. leti za Amsterdam (5 letova), Berlin (2 leta), Bol (6 letova), Bruxelles (2 leta), Copenhagen (3 leta), Dubrovnik (13 letova), Dusseldorf (1 let), Frankfurt (svakodnevno i isto toliko code-share na Lufthansi), Istanbul (2 leta), London (7 letova), Lošinj (1 let), Moskvu (2 leta i 1 let u code-share na Aeroflotu), Minhen (7 letova i 5 u code-share na Lufthansi), Osijek (4 leta), Paris (4 leta u code-share na Air France), Pulu (9 letova i 5 via ZAD), Rim (5 letova via SPU i DBV), Skopje (4 leta), Split (38 letova), Stuttgart (2 leta), Tirana (2 leta), Varšavu (2 leta u code-share ne LOT), Beč (svakodnevno i isto toliko u code-share na Austrianu), Zadar (10 letova i 5 via PUY), Zurich (svakodnevno i isto toliko u code-share na Swissiaru). Ovo je bilo ukupno 188 letova, čak 44 više nego godinu prije.
Oluja je oslobodila cjelokupnu Hrvatsku, a da se vidi benefit po zračni promet pogledajmo kako se letjelo već iduće godine u ljeto 1996. Iz Dubrovnika Croatia je letjela za Osijek (1 let), Rim (2 leta) i Zagreb (16 letova). Iz Splita je kompanija letjela za Dublin (1 let), Dusseldorf (1 let), Frankfurt (3 leta), Osijek (2 leta), Prag (2 leta ČSA u code-share), Rim (3 leta) i Zagreb (31 let). I konačno iz Zagreba Croatia je letjela za Amsterdam (5 letova), Berlin (3 leta), Brač (7 letova), Bruxelles (3 leta), Copenhagen (4 leta), Dubrovnik (16 letova), Dusseldorf (1 let), Frankfurt (svakodnevno i isto toliko code-share na Lufthansu), Istanbul (3 leta), London (7 letova), Lošinj (2 leta), Moskvu (2 leta i 1 code-share na Aeroflotu), Minhen (6 i isto toliko code-share na Lufthansi), Paris (5 letova u code-share sa Air France), Prag (2 leta i 5 u code-share na ČSA), Pulu (11 letova i 1 via ZAD), Rim (5 letova via SPU i DBV), Sarajevo (12 letova), Skopje (4 leta), Split (31 let), Stuttgart (3 leta), Tiranu (2 leta), Beč (svakodnevno i isto tolko code-share na Austrian), Zadar (10 letova i 2 via PUY), Zurich (svakodnevno i isto toliko code-share na Swissairu). Ukupno tog ljeta Croatia je imala 208 letova, 20 više nego u ljeto 1995. Nakon toga kompanija se kreće izuzetno razvijati i povećavati flotu prvo nabavkom Airbusa A319 i A320, a potom i zamjenom ATR 42 za Dash 8-400. Prošlog ljeta Croatia je imala 296 letova, tj. 88 više nego 1996. Jako malo povećanja, za skoro 30 godina povećanje od samo 42,3%. Jako loše.
Mislim da bi trebalo nešto reći i o službi kontrole letenja, koja je omogućavala letenje u tim ratnim godinama, iako je neposredno pred početak rata ostala bez gotovo svih beogradskih kontrolora (koji su praktično preko noći otišli u Beograd) i bez nekih vitalnih službi – primjerice, odjela navigacije, zrakoplovnih informacija i sl. Istovremeno je od veljače 1992. počeo dolaziti UNPROFOR koji je napravio veliku logističku bazu, ali i bolnicu M.A.S.H. na Plesu. Tadašnji promet činili su avioni i helikopteri od kojih neki tipovi nikad prije nisu viđeni na ovim prostorima (primjerice C-141 Starlifter i C-5 Galaxy) – a mi smo muku mučili da im pribavimo npr. najobičnije navigacijske karte, koje su se do tada izrađivale u Beogradu. Pravi izazov bio je kasnije usklađivati komercijalni i ovaj vojni promet, posebno u vrijeme kad je u Zagrebu baziralo čak 5 ukrajinskih Il-76 koji su letjeli humanitarni most za Sarajevo i koji su nekad morali biti privremeno parkirani u C-spojnici ili na glavnoj rulnoj stazi.
Prvi komercijalni let bio je Aeroflotov Tu-154 iz Moskve, 01. 04. 1992 – taj avion je došao preko Austrije i sletio u 23, budući da ni radar, ni ILS, ni VOR “ZAG” nisu bili kalibrirani (to je do tada radila Savezna Uprava za kontrolu letenja svojim avionom), preko NDB “PIS” nije bilo sigurno, budući da su i proceduralni zaokret i holding bili dijelom iznad linije bojišnice, a radarsko vektoriranje nije bilo moguće. Stoga je jedina mogućnost bila “double beacon” prilaz za 23, budući da NDB “ZAG” i “SK” nisu trebali kalibražu. Avioni koji su polijetali u 05 prema jadranskim aerodromima tada su okretali u lijevo – preko Novog Zagreba – i nastavljali prema jugozapadu pa dalje obalom, kako se ne bi približavali liniji bojišnice. S dolaskom prvih MiG-ova počela su svakodnevna uvježbavanja naših pilota, što je posao dodatno usložnjavalo.
Tih godina počela su i prva školovanja hrvatskih kontrolora letenja i njihov pripravnički rad – upravo sam ja, kao instruktor na tornju, odškolovao prvu grupu od 8 kontrolora koji su dobili hrvatske licence. To školovanje u ratnim uvjetima i meni i njima bilo je neprocjenjivo iskustvo, nešto za što ni jedna škola kontrole letenja ne priprema kandidate.
Za vrijeme Oluje strane kompanije su, očekivano, bile prestale letjeti u Zagreb; Croatia Airlines je odletjela sve svoje planirane letove, pa i preuzela dio njihovih linija. Uskladiti to komercijalno letenje s avionima koji su uzlijetali na borbene zadatke, s pravim bombama i raketama pod krilima i, naravno, bez komunikacije, bio je poseban profesionalni izazov ali, kad je sve završilo kako je završilo, neopisiv ponos i zadovoljstvo, nešto što ćemo svi koji smo u tome sudjelovali pamtiti do kraja života.
Hvala Vam puno na ovom svjedocanstvu. Vise nego interesantno. Imam 1 molbu za Vas, jel bi mi se mogli javiti na e-mail: zamaaero@gmail.com
Da li su letovi za Split, Zadar, Dubrovnik tokom rata letjeli iznad ratom zahvacenih podrucja? Recemo, let ZAG-SPU danas leti preko Petrinje, Zapadne Bosne, okolica Knina i Drnisa. A sva ta podrucja su ratom zahvacena.
Ne nisu, isli su uz samu Slovensko Hrvatsku granicu i potom po Jadranu na jug.
Sjećam se da je 1987 ili 1988.kad sam radio na ondašnjem Aerodromu Dubrovnik,JAT letio chartere pod imenom Air Yugoslavia,i bila je kasna noćna charter linija subotom,Maribor-Dubrovnik-Ohrid i povratak rano ujutro obratno sa Boeingom 737
Vidio sam te letove Air Yugoslavije.
Blago vama… Mi u istočnoj Slavoniji kao i pola Hrvatske smo mogli samo ” letjeti u zrak”, nije mi namjera da nikog uvrijedim
Nažalost.
Fascinantno je da od secesije Hrvatske, posle trecine veka, Zagreb moze da sanja letove za Bhu Jork, Montreal, Cikago, a Toronto se pojavljivao. Fascinantna je bila mreza letova i iiz drugih gradova. Takodje slovenacka Adria je propala…
Lako je JAT-u bilo letjeti kad su komunističke vlasti tako rekle i to financirale. I još je Jugoslavija bila jedina gdje se moglo doći iza željezne zavjese i iz Zapada. Pa su se tu dogovarali svi poslovi.
Lako je JAT-u bilo letjeti kad su komunističke vlasti tako rekle i to financirale. I još je Jugoslavija bila jedina gdje se moglo doći iza željezne zavjese i iz Zapada. Pa su se tu dogovarali svi poslovi.
———————————————————————————————————————————-
Sve točno osim željezne zavjese. Yu nije bila iza željezne zavjese.
Ma mislio sam da su putnici iz SSSR-a, Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Bugarske… mogli doći do Jugoslavije, ali nisu do Njemačke, Engleske, Francuske…
Sta hoćete da kažete? Da su avioni iz zagreba za Toronto leteli prazni? Jao molim vas. Za sve je kriv taj komunizam, kojeg da nije bilo Hrvatska bi bila jedno veliko selo iliti jedna zabit i pored vekovne potlačenosti od strane austrije i ugarske. Mnogo me nervira kad se ljudi pozivaju na komunizam. Komunizam je izgradio 90% najlepših hotela i kampova u hrvatskoj. Imao je zag letove domaćom kompanijom do Njujorka. Pitanje je da li će ih imati u narednih 50 godina.
Ne nisu letjeli prazni. Ali su imali manji LF nego je danas isplativo, cijene su bile povoljne jel su komunističke vlasti to htjele i financirale, bilo je pono putnika iz Zapada i iza Željezne zavjese jer su se mogli nalaziti samo u Jugoslaviji gdje su svi mogli putovati.
@anon 10.47: dajte ne pričajte gluposti! Hrvatska bi bila veliko selo??? Koja “potlačenost” od stane Austrije??? K&K je bila modernija u mnogim stvarima no danas EU! Potlačenost Hrvatske započela je 1920., a da o vremenu 1945.-1991. niti ne govorim. Što je taj “komunizam” sagradio??? Osim par renoviranih hotela iz doba K&K u Opatiji i Dubrovniku, sve su to bili jeftino građeni socrealistički betonski bunkeri za najjeftiniji masivni turizam jer je ta bajna država očajnički trebala deviza. Ti isti bunkeri su već početkom 90-tih bili u tako lošem stanju da ih je sve zajedno trebalo do temelja srušiti izgraditi novi ili pak kompletno renovirati. Što se i dogodilo. Kampovi? Vi to ozbiljno? Od strane komunista uzurpirano zemljište (kao i hoteli: kod mnogih se do danas ne zna tko je bio vlasnik zemlje i upisane su recimo “Hrvatske Šume” kao vlasnik) a na kojem je postavljen neki primitivni sanitarni čvor! To su bili kampovi u “komunizmu”!!! Onda se doslovno prodavalo “sea and sun” i to za siču. Imate li vi pojma koliko su u ono doba koštala putovanja za jugu? Yugotours je u špici sezone prodavao let+hotel sa polupansionom za 200 funti. Samo da devize dođu… Što nam je vrijedio let za JFK iz ZAG “domaćom kompanijom” kada si taj let nitko od domaćih nije mogao priuštiti! Naravno da bi bilo dobro da iz ZAG ima direktan let za NYC, ali danas si dobar dio može priuštiti let preko AMS/CDG/FRA/VIE ili ZRH.. Slobodno se vi i dalje “mnogo nervirajte” i pogledajte gdje je danas Srbija, koja je djeluje uživala u blagodatima komunizma, a gdje je Hrvatska, koju je nametnuti rat koštao barem 10-15 godina razvoja..
Stoji.
Jugoslavija nikad nije bila iza željezne zastave. To je bila divizija za zapad-istok, Juga je bila nepristrana (jedan od osnivača zapravo)
Da, to i ja kažem. Ali su u nju (jedinu) mogli dolaziti ljudi koji su bili iza željezne zavjese.
Ako ćemo pravo, propao je i JAT, a ne samo Adria. Da se nije krenulo u projekt “Air Serbia”, pitanje je da li bi JAT danas još postojao..
Istina. No, kad su bili na dnu, pribrali su se, pokrenuli sve što su mogli, maksimalno iskoristitli resurse i potencijale. I danas imamo jako dobru kompaniju Air Serbiu.
Secesija, jel’ to ono kad preko 84% birača izađe na referendum i onda se 94% njih izjasni da im je dosta jedne zajednice iz koje se imaju ustavno pravo izdvojiti, pa onda onih 15% uz pomoć vojske pokuša zadržati većinu u zajednici.
Zanimljivo je kako na i ovakvim specijaliziranim portalima svakojaki likovi plasiraju teze koje pokušavaju preokrenuti povijesnu istinu.
сецесија значи раздвајање, одвајање, читатељ је правилно употријебио термин, не видим какву је погрешну тезу пласирао, па Ален би му сигурно резао уосталом
Moja isprika što ste toliko dugo morali čekati na potvrdu komentara i/ili odgovor. Ali bio sam na putu do Beograda i nazad od ranog jutra i nisam imao google translator da prevedem ćirilicu na latinicu.
Gospodine XXXX
Rekao sam, kraj ove rasprave, vratite se na zrakoplovstvo.
Pa Vi ste već dovoljno dugo na forumu, da vas to više ne bi trebalo čuditi..
Vi znate da povjesnu istinu pisu pobednici, ali probajte da pitate tih 15% za njihovu verziju povjesti, pa kad ubacite i to u Vasu pricu mozda budete blizi nekoj istinitijoj povjesti.
Mozda nisam narocito pametan samo znam da je od mog druga Tome otac u vojsci RSK a stric u ZNG… e to je ta povjest – sve jasno i logicno nema nedoumica nema neodgovorenih pitanja, neprijatelj je zao i mi ga moramo iskoreniti…
15% je u svakoj demokraciji manjina. Ali jedina manjina od 15% u novijoj povijesti koja je zbog izgubljenog referenduma (a ponavljam: izlaznost je bila 85% od čega je 94% birača glasalo “za”!) izazvala rat, a koji je na kraju i izgubila je ta 15%-tna..
Ovo s povjesnom istinom ste u pravu, samo sad neki od ovih drugih pokušavaju da pišu istinu i, što je meni još gore, da izvrću sve činjenice i time stvaraju novu klicu sukoba.
Znači Hrvatska se sukladno Ustavu osamostalila odnosno izašla iz državne zajednice s ostalim republikama. U Jugoslaviju je (bez obzira na političke prilike u to doba) svojevoljno ušla 1918 (SHS) odnosno 1929. Isto tako nakon 2. svj. rata kao jedna od ravnopravnih republika ušla je u drugu Jugoslaviju i isto tako legitimno odlučila iz nje izaći. To što se to nije sviđalo nekima, na žalost, nije bio sam njihov problem nego nas je koštao desetke tisuća života, ranjenih, raseljenih, razaranja i u konačnici rezultirao, ponovno kažem na žalost, odlaskom gotovo svih stanovnika srpske nacionalnosti iz privremeno okupiranih teritorija Hrvatske.
Nitko osim onih koji su pucali po meni, mojoj obitelji i prijateljima mi nije neprijatelj i volio bih da se svi koji nisu okrvavili ruke vrate u svoju domovinu, ali pod uvjetom da poštuju njene zakone i ostale sugrađane.
Super komentar, ali to je zadnji. Držite se zrakoplovstva!!!!!
Naravno sa pišu pobjedinci, ali ljudi se vode efektom krda, ako je jednom pojedincu iz njihove skupine načinjeno zlo, odmah svi gledaju na toga kao, kako vi kažete “neprijatelja”. I stoga mislim da Srbi iz Hrvatske neopravdano iznose neistine i to velikih razmjera.
Osobno ne gledam na Srbe kao neprijatelje i imam puno prijatelja, čak nešto i rodbine po Srbiji. I oni su uglavnom istog mišljenja, osim pojedinaca koji nisu doživili ratna dešavanja kao ni ja, a gaje neosnovanu mržnju prema nama.
Ne kažem da Hrvati nisu činili zločine prema Srpskom stanovništvu, u ratu nijedna strana nije čistih ruku, ali drugo je kad je to izuzetak, a drugo kada to postane pravilo.
A naposljetku zašto bi mi svi morali mrziti neki narod i etiketirati ga kao neprijatelja, samo zato što su to neke usijane glave tako rekle? Pa Bog nam je dao zdrav razum da možemo prosuditi dobro i zlo…
Gdje su netali letovi za Čepin?
Nije bilo redovnih letova za Čepin
Zašto je onda CTN letjela s ATR-om za Čepin?
To nigdje nije objavljeno u redovima letenja ili sustavu kompanije.
Pitaj Zdenka: on se hvali da je bio na prvom letu..
Ne bih. Za Osijek nije bilo redovnih letova. Možda neki charteri, ali redovnih ne.
Dakle je li CTN letjela za Čepin u 90-tim ili nije?
Zašto se izmotavate s nekakvim redovnim letovima koje ja ne spominjem!
Napisal sam da se Klisa otvorila tek 2001 nakon obnove, a to ne želite objaviti, zašto?
Pobogu ne izmotavam se. U redovima letenja su navedeni svi letovi. Osijek se nije letio od 1991. do 1996. iz Zagreba. I kako se onda izmotavam?
Što su točno radnički letovi? Je li to kompanija prodavala kao charter nekom posredniku/agenciji ili što? U čemu je razlika bila izmedju radničkog leta i “normalnog” leta?
Na radnički let su mogli ići samo državljani Hrvatske koji su radili u inozemstvu. Za let su morali pokazati radnu dozvolu. Putovat su mogli i članovi njihove nauže obitelji, supruga, djeca i roditelji.
Da, ali iz svih ex-yu aerodroma za ZAG su primali i “normalne” putnike.
Hočeš reči da su muljarili?
Ne znam da li je to bilo “muljarenje” ali ja sam u ljeto 1983. i 1984. vrlo često letio sa JP SPU-ZAG..
Ma ja sam mislio da govoriš o radničkim letovima. Jasno da su na SPU-ZAG primali normalnu raju. Ja sem često sa Adriom letio Skopje-Zagreb i Zagreb-Skopje 1988. i 1989.
Zato sam i napisao “iz svih ex-yu aerodroma za ZAG” 😉
Moja greška.
1989 sam letio iz Zagreba za Mostar a 1990 kao vojnik JNA na vikend iz Butmira na Pleso u uniformi, onda se više vojske vozilo vlakom nego eroplanom :))
Ja sam redovno iz vojske iz Skopja letio za Zagreb. Stari dao lovu za kartu svaki put.
Moj prvi let avionom je bio negdje 1973 iz Zagreba za Tivat, onda autom u Sv.Stefan ali to je magli jer sam imao 3 godine!
Dobro je to, Scure tek u 30-im godinama prvi let.
Kajgot. Ja sam prvi let imao 1984. dok sam imao 15 godina. Ovo što sam napisao sam napisao da sam četsto letio sam imao 18 godina.
Juuuu tako kasno prvi let? Ja sam prvi let imao 1980 sa 4 godine. Haha leteo sam pre alena. Bio je to beg-spu 727 ja mislim. Nekada je na onim roletnicama na prozorima stajao tip aviona. Jel se sećate?
To svakako nije bilo vrijeme kada se puno letjelo. Ogromna večina mojih prijatelja, rodbine i poznanika nisu nikada letjeli tijekom komunizma.
Odlično za vas.
@anon 16.47: ja sam “služio” u Mariboru i ako me sjećanje ne vara, postojali su ogromni popusti za vojnike na željeznici. Znam da sam, kada sam bio 3-4 puta na vikendu, za Zagreb išao busom a natrag u nedjelju prvo “Savom” do Zidanog mosta i tamo presijedao na drugi vlak i bio prije ponoći u kasarni..
OK, ovo je zrakoplovni portal, ne željeznički. Hvala.
Kakve veze ima. Pisali smo i o flixbusu kolko puta. Na kraju krajeva, jat je čak imao i svoj voz iz Ljubljane za Zagreb tako nešto. Jel se sećate?
Da imao je svoj vlak.
Imali su m..a i snage snalažljivosti svaka im čast. Takvi smo ti mi Hrvati.👍
Ma kod nas generalno stvari bolje funkcionišu u krizama nego u redovnim uslovima. U Srbiji je sve funkcionisalo kako treba u dva najgora perioda, tokom bombardovanja (OK, bez letova iz očiglednih razloga) i posle ubistva Đinđića tokom Sablje. Ali mislim i da svuda jako velike krize homogenizuju zajednice, donose posebnu vrstu entuzijazma, poštovanja i spremnosti za rad na zajedničkoj stvari…
No dobro u tim megakrizama se sve raspadalo.
👍
Ti prvi dani su bili baš “snalažljivost”. I jedino vrijeme kada je Croatia dobro poslovala.
Sjećam se da sam negdje 1994,1995 letio na redovitoj liniji DBV-ZAG sa ATR 42 Anić Airways.
Da, Anić je imao dva aviona i par linija nekih pola godine.
Kakav anić airways? Ahahaha umeću od smeha. Ko iz nekog filma
Zašto? Letjeli jesu. Kratko i ekstremno glupo, ali jesu.
I što je tu smiješno? Čovjek se zove Anić i osnovao je svoju kompaniju. Umirete li od smijeha na Lauda Air ili Niki?
Da, iako ime je blentavo. Ono je bilo dio brenda koji je tada drmao. Ali da je ime moglo biti drugačije i logičnije moglo je.
Ja sam bio zaljubljen u jednu Anicku u osnovnoj skoli, meni je to prezime super, ja bih se samo tom kompanijom vozio
Hehehehehe, više nego razumljivo.
zaista ste mnogo mnogo truda ulozili u tu analizu,hvala!
kao student radio sam na pulskom aerodormu ali nikako se ne mogu sjetiti da je Adria ikad letjela iz Pule za Beograd ili iz Rijeke za Pulu…barem ne kao redovna linija ….znam da je Aviogenex utorkom ujutro isao iz Pule za Dubrovnik i navecer se opet vratio…za taj let mogao si kupiti kartu kod Yugotoursa ….
Jesam. Molim.
1991:
Adria Pula-Beograd JP1519, srijedom, polazak u 9:30, dolazak u 11:35. Linija je imala stop u Sarajevu. Letjelo se sa D93.
Adria Rijeka-Pula, JP1482, nedjeljom, polazak u 23:55, dolazak u 00:20 u ponedjeljak. Letjelo se sa D93.
Ruka bi vam otpala da napišete DC93?
Zašto bi to napisao?
@anon 10.55: a koji vam je to avion “DC93”? Kratica “D93” koristila se u Amadeusu za DC9-32 kao i D95 za DC9-50 ili na početku dok je još bio “Super 80” D98.
Da, tako je.
ICAO and IATA Aircraft Codes
One aircraft coding system, maintained by the International Civil Aviation Organization (ICAO), uses 4-character alphanumeric codes assigned to aircraft types and subtypes.
ICAO codes are used in operations by airlines and air traffic controllers. For example, a Boeing 777-300 is assigned ICAO Code B773.
The International Air Transport Association (IATA) assigns 3-character codes to aircraft as well; these are used by the geneal public, for example in airline timetables.
ICAOCode IATACode Aircraft Manufacturer & Model
A19N 319 Airbus A319neo
A20N 320 Airbus A320neo
A21N 321 Airbus A321neo
A30B AB3 Airbus A300
A310 310 Airbus A310
A318 318 Airbus A318
A319 319 Airbus A319
A320 320 Airbus A320
A321 321 Airbus A321
A332 332 Airbus A330-200
A333 333 Airbus A330-300
A339 Airbus A330-900
A342 342 Airbus A340-200
A343 343 Airbus A340-300
A345 345 Airbus A340-500
A346 346 Airbus A340-600
A359 359 Airbus A350-900
A35K 351 Airbus A350-1000
A388 388 Airbus A380-800
B37M 7M7 Boeing 737 MAX 7
B38M 7M8 Boeing 737 MAX 8
B39M 7M9 Boeing 737 MAX 9
B703 703 Boeing 707
B712 717 Boeing 717
B720 B72 Boeing 720B
B721 721 Boeing 727-100
B722 722 Boeing 727-200
B732 732 Boeing 737-200
B733 733 Boeing 737-300
B734 734 Boeing 737-400
B735 735 Boeing 737-500
B736 736 Boeing 737-600
B737 73G Boeing 737-700
B738 738 Boeing 737-800
B739 739 Boeing 737-900
B741 741 Boeing 747-100
B742 742 Boeing 747-200
B743 743 Boeing 747-300
B744 744 Boeing 747-400
B748 74H Boeing 747-8
B74R 74R Boeing 747SR
B74S 74L Boeing 747SP
B752 752 Boeing 757-200
B753 753 Boeing 757-300
B762 762 Boeing 767-200
B763 763 Boeing 767-300
B764 764 Boeing 767-400
B772 772 Boeing 777-200 / Boeing 777-200ER
B77L 77L Boeing 777-200LR / Boeing 777F
B773 773 Boeing 777-300
B77W 77W Boeing 777-300ER
B778 Boeing 777-8
B779 Boeing 777-9
B788 788 Boeing 787-8
B789 789 Boeing 787-9
B78X 78J Boeing 787-10
BCS1 CS1 Bombardier CS100
BCS3 CS3 Bombardier CS300
BLCF 74B Boeing 747 LCF Dreamlifter
CL2T Bombardier 415
CL30 Bombardier BD-100 Challenger 300
CRJ2 CR2 Canadair Regional Jet 200
CRJ7 CR7 Canadair Regional Jet 700
CRJ9 CR9 Canadair Regional Jet 900
CRJX CRK Canadair Regional Jet 1000
DC10 D10 Douglas DC-10
DC85 D8T Douglas DC-8-50
DC86 D8L Douglas DC-8-62
DC91 D91 Douglas DC-9-10
DC92 D92 Douglas DC-9-20
DC93 D93 Douglas DC-9-30
DC94 D94 Douglas DC-9-40
DC95 D95 Douglas DC-9-50
E135 ER3 Embraer RJ135
E135 ERD Embraer RJ140
E145 ER4 Embraer RJ145
E170 E70 Embraer 170
E190 E90 Embraer 190
E195 E95 Embraer 195
E75L E75 Embraer 175 (long wing)
E75S E75 Embraer 175 (short wing)
MD11 M11 McDonnell Douglas MD-11
MD81 M81 McDonnell Douglas MD-81
MD82 M82 McDonnell Douglas MD-82
MD83 M83 McDonnell Douglas MD-83
MD87 M87 McDonnell Douglas MD-87
MD88 M88 McDonnell Douglas MD-88
MD90 M90 McDonnell Douglas MD-90
Da to su kodovi.
@anon 09.19: pa do je ono što sam ja napisao: D93 za DC-9-32..
Pobogu svi koriste kraticu D93. O čemu mi ovdje raspravljam. Isus i majko božja.
@anon 12.52: taj let utorkom PUY-DBV-PUY se isključivo prodavao kao dnevni izlet za turiste i nije ga prodavao samo Yugotours nego sve agencije. U pozadini svega je stajao Atlas. Koliko se sjećam, samo let se nije mogao kupiti. U principu je taj let za AGX bio Ferry jer je on navečer došao u PUY i ujutro je onda otišao za DBV, odradio dvije engleske rotacije i onda navečer opet natrag za PUY. Uglavnom je išao 727. Avion je uvijek bio pun do vrha. Ja sam išao nekoliko puta njime – ako je bilo još mjesta u ponedjeljak kasno popodne, onda su nama vodičima davali karte.
A koliko sam ja puta rekao da bi Croatia morala letjeti PUY-DBV-PUY, RJK-DBV-RJK i ZAD-DBV-ZAD? Ujutro za DBV, navečer nazad. To bi bilo stalno puno.
Mislim da je za to “prošo voz”. Problem je da su gro turista koji su taj izlet bukirali činili engleski i njemački avio-gosti i tek nešto malo njih koji su došli autom. Iskreno ne vjerujem da bi u ovoj današnjoj konstelaciji bilo dovoljno putnika i za jedan let tjedno. Taj izlet je tada koštao 200 DM i uključivao je transfer od hotela do PUY i natrag, let PUY-DBV-PUY te transfer DBV-grad-DBV. Posebno se još moglo bukirali razgled.grada, ručak, žičara na Srđ, … Iskreno: nisam siguran da bi to danas bilo ispod 250 eura i pitanje je koliko bi se ljudi odlučilo po toj cijeni ići..
200 DEM tada je kao 250 EUR danas.
Imate pravo sto se tiče da su i ostale agencije prodavale karte . A mogle su se i dobiti , ako si otišao do predstavnika Aviogenexa ili do kapetana i nije bilo problema. Taj 727 je bio stationirana cijelo ljeto u Puli kao i jedan Tu134 .
A da?
Nisam znao da ste bili vodič. Voleo bih da slušam priče o jugoslaviji, jat-u, kulturi, muzičkoj sceni itd iz 80ih…
@anon 10.59: ja sam za studija 1983. do 1987. radio kao vodič za zagrebačku poslovnicu Slavnika iz Kopra i Putnika, pogotovo izvan ispitnih rokova i u vrijeme ferija. Od 1987. do 1990. sam radio za Inatours u Istri a do rata 1991. za TUI isto u Istri. Od tada sam u turističkoj agenciji..
Cijeli život u turizmu.
E da.. Ako računam 1983. kao početak, onda 40 let.. 😭
Za nas neinformisane, zasto nije moglo da se leti iz Zadra? Znam da su DBV i OSI zatvoreni jer su bili blizu liniji konflikta ali za ZAD nisam znao
Zadar je bio potpuno okupiran. Pobunjenici su držali aerodrom u svojim rukama. I potpuno ga devastirali. Bio sam na jednom od prvih letova nakon oslobođenja aerodroma, doslovce smo izlazili iz aviona na kiši uzimali prtljagu na stajanci i odlazili kroz ogradu van, bez ikakvog terminala. Kod odlazaka je bio jedan jako mali kontejner postavlje gdje smo prolazili. Tih dvadesetak putnika nije imalo gdje biti unutra. Ogromna gužvetina, sve jako provizorno. A oko nas potpuno uništena terminalna zgrada, kao da je doživjela nuklearni udar.
OSI je bio blizu linije bojišnice, ali DBV je bio duboko unutar okupiranog područja. Agresori su na pistu postavili topnička oruđa i od tud uništavali Župu dubrovačku i sve prema Dubrovniku.
Također aerodromske zgrade su služile kao zatvor i mučilište. Sve je ovo objašnjeno u više knjjiga te dokumentirano pisanom i foto građom. Najmonstruozniji slučaj na aerodromu je bilo razapinjanje jednog umobolnog stanovnika Konavala na stub na pisti…
O kasnijoj pljački, potpunoj devastacije i razaranju, neću trošiti prostor i isto tako o nesmiljenim napadima hercegovačkih pobunjenika na pistu kroz period 93-95. koji imaju sve karakteristike terorističkih napada.
Osijek nije bio blizu linije bojišnice, nego unutar. Aerodrom je držao UN.
Ko su hercegovacki pobunjenici?
Čitatelj misli na Srbe iz Trebinja koji su granatirali aerodrom i bitno nakon što je isti vraćen u hrvatske ruke.
Pobunjeni hercegovacki pravoslavni živalj personificiran u vođi Božidaru Vučureviću. Osoba koja je rekla da ce srusiti Dubrovnik i napraviti potom stariji. U svome primitivizmu hvalila da je “dubrovački ministar turizma” jer on s haubicama određuje kad ce i hoće li koji avion s turistima sletjeti.
Primitivizam…
Vazduhoplovni je portal pa me mrzi da spamujem ista na tu temu. Za te ljude dole imam dosta pozitivnih rijeci ali za te vucurevice i lokalne patriote i glqvonje ni jedne jedine. A vala bilo ih je na svim stranama. Sve moj do mojega.
Ni nemojte ih ovdje spominjati. Ovo je zrakoplovni portal.
Da, nemojte, napatio sam se zbog tih monstruma….
Možete li navesti te knjige u kojima se govori o zatvoru i mučilištu na dubrovačkom aerodromu? Zanima me zbog istraživanja…
Sjecanja dubrovackih logorasa. U Gnjezdu ljepote, ZLD 1936-2006. Za početak bi vam to moglo biti dovoljno.
Kako je Adria letela iz Dubrovnika u Mostar?
Koliko je trajao let i sa kojim tipom aviona?
Let je bio JP1886. Letio je srijedom sa Dash 7.
Polijetao je u 7:00 iz Dubrovnika, slijetao u 7:40 u Mostar.
Povratni let je bio JP1887, također srijedom sa Dash 7.
Polijetao je iz Mostara u 19:30 i slijetao u Dubrovnik u 20:10.
Ovaj let je prvenstveno služio za feedanje radničkih letova iz Zagreba jer je letio Dubrovnik-Mostar-Zagreb-radnički letovi-Zagreb-Mostar-Dubrovnik.
Jednom prilikom sam letio OMO-ZAG
U OMO su krcali burek i servirali ga toploga sa jogurtom..
E to je za respect.
Bome je
Je to su bila vremena.
Ne za usporediti sa taralinima 😂 ..
🙂
Ovo je izvrstan siže koji moze biti izvrsna osnova za daljni rad. Hvala puno.
Hvala vama što ste na zamaaero.
Da je OU normalna kompanija, odnosno da nije leglo politickih poltrona danas bi trebala imati barem 100% vise letova (538) u odnosu na 1996, a ne tek 88. A ako ne i vise od toga.
To je apsolutno točno
Extra !Bravo !
Hvala.
Bome ste se potrudili za ovaj članak 🙂
Jako puno sati posla.