Hrvatska ima 78 otoka. Od njih 47 je naseljeno. No, tek 17 ih ima više od 1000 stanovnika, a 5 više od 10.000. Stoga i te kako treba pitati mogu li i trebaju li ti otoci imati aerodrome, te time omogućiti turistima lak i brz dolazak, a lokalnom stanovništvu odlaske prema Zagrebu i drugim većim gradovima kako bi mogli ostvariti svoje osnovne životne potrebe koje na otocima ostvariti ne mogu.
Koji otoci danas imaju aerodrome
Najveći hrvatski otoci su Krk (19.383 stanovnika), Korčula (15.522 stanovnika), Brač (13.956 stanovnika), Hvar (11.077 stanovnika), te Lošinj i Cres koji su spojeni mostom (zajedno 10.666 stanovnika). Ovi otoci imaju i te kako smisla imati aerodrome.
Danas tri hrvatska otoka imaju aerodrome. Najveći otočni aerodrom ima Krk. No kako je Krk vrlo blizu kopnu on je sa zaleđem povezan mostom pa de facto i nije otok. Istim je Zračna luka Rijeka zapravo na Krku. Ovaj aerodrom ima uzletno-sletnu stazu od 2500 metara, pristojan terminal i u 2024. je imao 145.148 putnika (200.841 putnika je imao 2019.). Na aerodrom redovno slijeću uskotrupni avioni svih veličina. Aerodrom zimi ima vrlo skroman promet i samo po dva leta za Osijek, Split-Dubrovnik i Minhen, ukupno 6 tjednih letova. Zimi aerodrom ima tek malo preko 1000 putnika mjesečno. Prije par godina Rijeka je imala vrlo značajan cargo radi izvoza oružja Hrvatske i Središnje Europe preko nje. 2018. godine Rijeka je imala čak 4.655,9 tona carga. No, ovaj business je stao, pa je prošle 2024. godine Rijeka imala tek 8,3 tone carga.
Drugi najveći aerodrom hrvatskih otoka je Brač. Aerodrom ima uzletno-sletnu stazu od 1760 metara (produžena 2017. sa 1440 metara) na koju mogu slijetati avioni do veličine Airbusa A319. Upravo radi toga aerodrom ima vrlo ozbiljna operativa ograničenja, te postoje planovi za produženjem staze na 2350 metara kako bi svi uskotrupci mogli na isti slijetati. Ovo se već trebalo desiti 2018. godine, pa 2021. no danas više nema rokova za ovo produženje. Ovim produženjem bi na aerodrom mogli slijetati svi uskotrupci. Kako ovo produženje košta 16,7 milijuna EUR aerodrom taj novac jednostavno nema. Aerodrom je u 2024. imao samo 22.360 putnika (najviše putnika je imao 2001. kada ih je bilo 33.759). Brač će u 2025. imati osam linija sa devet tjednih letova i to Croatie za Zagreb, Linz i Graz, SkyAlpsa za Bolzano, Bratislavu i Košice, Luxaira za Luksemburg i Private Wingsa za St.Gallen. Zimi aerodrom nema redovnih letova nego samo letove generalne avijacije i ima tek 10-40 putnika mjesečno.
Konačno treći aerodrom je Lošinj koji ima uzletno-sletnu stazu od samo 900 metara, pa na njega slijeću samo avioni generalne avijacije. Aerodrom je imao redovnih letova (Croatia, Adria, Austrian, Silver) no sa vrlo malim avionima od 15 do 50 putnika. Lošinj je 2024. imao samo 1554 putnika (najviše putnika je imao 2015. kada ih je bilo 12.287). Aerodrom već godinama nema redovnih letova nego prima samo avione generalne avijacije i broj putnika mu konstantno pada.
Zračno pristanište otoka Unije koje ima travnatu uzletno-sletnu stazu od 850 metara je od 2005. do 2013. imao redovnu liniju minijaturnim avionom North Adria Aviation, kasnije Zračne luke Lošinj, kojim su se redovno prevozili učenici i stanovnici otočića na Lošinj.
Objavljeni su planovi da se gradi aerodrom na Hvaru. Lokalni političari su aerodrom prezentirali kao već gotov projekt. Nažalost od toga nikada nije bilo ništa. Trenutno na Hvaru postoji Zračno pristanište kod Starigrada koje ima travnatu uzletno-sletnu stazu od 750 metara. I Rab je napravio neku dokumentaciju za aerodrom, dok već 40 godina postoji ideja otvaranja aerodroma na Korčuli. Vis je tijekom 2. svjetskog rata imao zračno pristanište sa travnatom pistom.
Ima li logike otvarati aerodrome na otocima?
Hrvatska ima strategiju razvoja otoka kojom nastoji otočno stanovništvo zadržati na otocima. Ta strategija raspolaže i značajnim financijskim sredstvima. Upravo otvaranje aerodroma na otocima najviše bi pomoglo lokalnom stanovništvu, te bi ga motiviralo na ostanak na otoku.
Otoci produžavaju putovanje 2-3 sata trajektom koliko traje čekanje trajekta i sam put. Pa ako netko putuje do Rijeke npr. 10 sati, do Lošinja mu treba bar 12. Trajekti su ljeti pretrpani, gužve su ogromne, čeka se i satima. Kod Visa govorimo i o 4 sata produžavanja puta. No, ako putnik dalje nastavlja put avionom iz npr. Splita treba mu i još bar 2-3 dodatna sata koliko treba za čekanje autobusa, vožnju do aerodroma i chack-in. To znači da putnik iz npr. Visa treba bar 6-7 dodatnih sati za brod i avion iz Splita, a onaj iz Brača bar 3-4 dodatna sata.
U ovim projektima trebaju sudjelovati kako lokalne turističke organizacije (općinske i županijske), lokalne hotelske kuće, tako i državna turistička zajednica. No, država bi morala i osigurati sredstva za revitalizaciju otoka jer ovakve linije ne dovoze samo turiste i obogaćuju turističku ponudu, nego i omogućuju lokalnom stanovništvu bolju povezanost, kao i razvoj svakolikog društvenog života. A što pak znači motivaciju lokalnom stanovništvu za ostanak na otocima i prestanak iseljavanja. Bez PSO ove zračne luke nemaju budućnosti.
Grčka kao turistička zemlja ima ogroman broj otočnih aerodroma. No, njihovi najveći otoci imaju i preko stotinu tisuća stanovnika. Kreta tako ima 624.408 stanovnika, dok Rodos ima 125.113 stanovnika, a Krf 99.134 stanovnika. No, i njihovi mali otoci imaju aerodrome koji imaju par stotina tisuća putnika. U prvom redu radi ogromnog broja turista. Tako Santorini ima samo 15.480 stanovnika, no ima aerodrom sa 1,3 milijuna putnika. Paros ima 14.520 stanovnika i aerodrom od 0,2 milijuna putnika. Mikonos ima 10.704 stanovnika i ima aerodrom od 0,5 milijuna putnika. OK, budimo pošteni većina grčkih otoka je udaljena od kontinenta vrlo daleko. Dočim je zračni prijevoz jedini kvalitetan način prijevoza. Hrvatski otoci su bitno bliže.
Još bolji primjer su sjevernoškotski otoci. Tamo je turizam jako slabo razvijen. No, Škotska plaća PSO za letove malim avionima na otoke kako bi lokalno stanovništvo imalo povezanost sa maticom. Otoci imaju radnim danom bar dva leta pa tako na otoke ujutro dolaze učitelji, administracija, suci, vjerski službenici, liječnici i drugi službe koji obave posao (učenici npr. u osam sati kroz dan imaju nastavu za sve razrede) i vrate se popodne kući. Nema dodanih dnevnice, nema potrebe da stanovništvo putuje u maticu, konačno jeftinije je platiti nekoliko učitelja da otputuju na otok svaki tjedan jednom ili dva puta umjesto da deseci djece budu u domovima u Škotskoj, što državu i te kako košta. Tako otok Shetland ima 18.765 stanovnika no aerodrom ima 0,4 milijuna putnika. Orkney ima 17.162 stanovnika i ima aerodrom sa 0,2 milijuna putnika. Škotska ima i aerodrome na otočićima koji imaju samo par stotina stanovnika. Primjerice Barra koja ima samo 1174 stanovnika ima aerodrom koji ima 20.000 putnika, kao naš Brač, iako je otočić deset puta manji i ima jako malo turizma.
U tom kontekstu i te kako bi imalo logike na našim otocima otvarati aerodrome. I ovdje se kose dvije koncepcije. Da li imati minijaturni aerodromčić sa uzletno-sletnom stazom od tek 1000 metara, sa malim terminalčićam za pedesetak putnika u satu i dvije parkirne pozicije, sa petnaestak radnika ili graditi aerodrom poput Brača sa četiri parkirne pozicije, relativno velikim terminalom koji prima 400 putnika u satu i stazom od 2350 metara, te tridesetak radnika. Sve ovisi što netko želi postići.
No, stava sam da je logičnije graditi ovakve male aerodrome, te zadužiti Croatiu Airlines ili otvoriti novu kompaniju koja bi sa minijaturnim avionima primjerice Cessnom 280 Caravan koja prima desetak putnika i ima tek jednog pilota, povezali otok sa Zagrebom ili Splitom dva to tri puta dnevno u sezoni, te tijekom zime dva puta dnevno radnim danom, bez letova subotom i jedan let popodne u nedjelju. Takav avion bi mogao odraditi i neki turistički let za Italiju, Beč, Budimpeštu, Osijek, Beograd ili Sarajevo iz takvog malog aerodromčića. A ako bi postojala veza sa kontinentom dva puta dnevno to bi omogućavalo liječnicima, učiteljima i ostalima dolazak na otok i povratak isti dan. Naravno takvi letovi bi morali ući u valove Croatie Airlines u Zagrebu i pokrivati konekcije preko Zagreba za dalje destinacije. Takva veza bi značila kapacitet od nekih 9000 sjedala u jednu stranu ili nekih 12.000 putnika u obije strane godišnje uz load faktor od 70%. Sa toliko putnika minijaturni aerodromčić sa malo radnika mogao bi biti i samoodrživ, pa čak i komercijalno isplativ. Brač koji je bino veći to jest.
Naravno takvi aerodromi bi imali i generalnu avijaciju, tj. osim sportskih letova, mogli bi na otok dolaziti i putnici dubljeg džepa sa svojim privatnim avionima. A takvi donose ozbiljan novac.
Jasno neke linije mogu biti sa 1 ili 2 stopa, primjerice Vis-Hvar-Zagreb ili Korčula-Brač-Zagreb. Još logičniji bi bili letovi Brač-Zadar-Zagreb i Lošinj-Pula-Zagreb umjesto sadašnje nonsens linije Zagreb-Zadar-Pula. Time bi se smanjio rizik letova, potreban broj putnika, a 1 ili 2 stop nije problem za otoke, jer sadašnja alternativa bus-trajekt-bus ili bus-trajekt-avion je istinski jako loša, duga i nepraktična. Da bi se smanjio rizik i povećao broj dnevnih letova isti bi mogli biti Korčula-Hvar-Rab-Zagreb, Vis-Brač-Zadar-Zagreb, Lošinj-Pula-Zagreb, tj. za ove linije trebala bi samo tri Cessne 280 Caravan. Takve linije bi se mogle letjeti u top sezoni četiri puta dnevno primjerice: Vis 05:30 – 05:50 Brač 06:05 – 06:30 Zadar 06:45 – 07:30 Zagreb 08:15 – 09:00 Zadar 09:15 – 09:40 Brač 09:55 – 10:15 Vis 11:00 – 11:20 Brač 11:35 – 12:00 Zadar 12:15 – 13:00 Zagreb 14:00 – 14:45 Zadar 15:00 – 15:25 Brač 15:40 – 16:45 Zagreb 17:30 – 18:15 Zadar 18:30 – 18:55 Brač 19:10 – 19:30 Vis 20:00 – 20:20 Brač 20:35 – 21:00 Zadra 21:15 – 22:00 Zagreb 23:00 – 23:45 Zadar 00:00 – 00:25 Brač 00:40 – 01:00 Vis. Jasno od 1.5. do 15.6. i od 15.9. do 30.10. letjelo bi se manje, tek 3 dnevna leta, a od 1.11. do 30.4. samo dva dnevna leta, subotom ne bi bilo letova (osim za Zadar), a nedjeljom bi bio tek večernji let.
Kada bi takvi aerodromi imali uzletno-sletnu stazu od 1450 metara i mali terminal za 75 putnika u satu i dvije parkirne pozicije mogao bi na aerodromu letjeti npr. SkyAlps sa Dash 8-400, ili neka druga slična kompanija, a tu bi se onda mogli otvoriti i letovi za Švicarsku, Njemačku i Francusku.
Stoga sam stava da uz sadašnje aerodrome na Krku, Braču i Lošinju treba još sagraditi aerodrome na Hvaru, Korčuli, Rabu i Visu (posljednji jer je jako daleko od kopna).
Aerodromi na otocima nisu stvar komercijalizacije ili pomodarstva. Oni su istinska i nasušna potreba. Kako za lokalno stanovništvo, tako i za stotine tisuća turista koji tamo dolaze. Da se takvi aerodromi naprave otoci bi imali i bitno više turista. A lokalno stanovništvo bi bilo puno zadovoljnije i ne bi imalo razlog za iseljavanje. Danas otoci odumiru, stare, ljudi iseljavaju na kopno i inozemstvo. To treba hitno prekinuti. Hrvatske ima projekt revitalizacije otoka koji znači investiranje značajnih sredstava u školstvo, zdravstvo i društveni život otoka. Tu bi zrakoplovna povezanost uz školstvo i zdravstvo bio glavni prioritet. Stoga Hrvatska mora iznaći snage da izgradi aerodrome na otocima, te da pokrene PSO letove kojima bi se otoci povezali sa unutrašnjosti, poglavito Zagrebom. A isto bi omogućilo i druge letove prema inozemstvu, više turista, te zadovoljavanje potreba lokalnog stanovništva.
Pa zar vec niste objavili bruku u Zagrebu:
https://www.vecernji.hr/vijesti/zagrebacka-zracna-luka-otvorena-za-promet-zrakoplov-koji-je-iskliznuo-s-piste-je-uklonjen-1867875
Da imate članak o tome na zamaaero već odavno.
Manje-više da CA tijekom sezone otvori na svakom otoku (bliže destinacije Dash, dalje A220) prolazilo bi:
Zagreb 7pw
Munchen 3pw
Beč 3pw
London 2pw
Beograd 2pw
+ možda još koja destinacija: Zurich, Frankfurt, Osijek
Van sezone (Saab, Trade Air):
Zagreb 4pw (dva dana jutro-večer)
Da istina,ja bi nadodao i amsterdam i beograd
Pozdrav svima, tema se jako ljepo razvila u komentarima, pa da i ja nešto dodam. Prije svake rasprave trebamo podijeliti potencijalne korisnike tih aerodroma:
– high end lux putnici koji bi dolazili privatnim avionima: za većinu današnjih corporate jet treba ozbiljna pista, za ovakve putnike puno bolja varijanta sletanje u Split, Dubrovnik, Zadar, Pulu/Rijeku te VIP transfer helikopterom do otoka na postojeće heliodrome koje ima svaki otok.
– lokalno stanovništvo otoka, potpuno stoji komparacija sa Škotskim otocima gdje bi bilo nekoliko PSO letova dnevno no tu dolazimo do problema šta kada stignu na kopno, na primjer jako puno ljudi sa Brača radi u Splitu i trajekt koriste kao što neko u Zagrebu koristi tramvaj, kada dođu u trajektnu luku iz bilo kog razloga posjete već su u centru grada, do bolnica Firula ili Križina 5-10min, sud, policija itd sve je tu, i po završetku poslova vraćaju se na trajekt, dolaskom na SPU tom potencijalnom PSO avio linijom imaju još minimum 50min busem do grada 50 min nazad do SPU security putovanje traje puno duže… Mislim da isto važi i za stanovnike Hvara, to bi samo Višanima potpuno promijenilo život no tu dolazimo do trećeg problema a to su meteo uvijeti, zimi bi sigurno bilo jako puno otkazivanja pa čak i u sezoni, popodnevni maestral ili tramontana na Visu je redovno 20kts što ne vjerujem da manji avioni mogu podnijeti…
– masovni turizam: kao što mu i ime kaže masovan, jasno je zašto tui za DBV leti sa 787 a letio bi i za SPU da može, ne vjerujem da bi takvi aranžmana sa embraerom ili a319 imali poslovne logike, njima treba katamaransko pristanište blizu aerodroma (na primjer Divulje kos SPU).
Svakako jako dobra tema za razmišljanje i analizu ali analizu koju treba obaviti država na jako jako ozbiljan način koji sližit ćemo se nije modus operandi bilo koje vlasti…
Kao što vidite u članku nismo predvidjeli letove iz Brača i Hvara za Split. Upravo iz tog razloga. Nego za Zagreb.
Da, ali njima ZG ne treba, možda 2-3 puta godišnje (posjeta rodbini, bolnica, advent) u tome i je stvar. A da je turistima iz ZG brač avionom ok opcija bila bi dnevna linija OU ili malo bolji lf zar ne?
Braču Zagreb treba iz brda razloga: lječenje, školarci i studenti, posjet rodbini i prijateljima, turizam, administracija i birokracija… Evo čak je i direktorica PR ZL Zagreb iz Brača i dolje putuje više puta godišnje avionom.
Da vise letova za zagreb braci itekako treba
Treba
Prva recenica Hrvatska ima 1244 otoka, od toga je 78 vecih
Pomislio sam isto, pa sam istrazio i pronsao podatak da otok mora imati povrsine od bar 1 km^2. Ostalo su otocici, hridi, plicine itd
Alene znam da nije tema. ali što misliš o planovima za aerodrom u Bjelovaru i Šibeniku?
Od naših otoka, Korčula, Hvar i Vis svakako trebaju aerodrome čisto iz tehničkih razloga.
Gluposti Šibenik ili Bjelovar.
Ja sam za Šibenik jer su tu i Split i Zadar. Bjelovaru je samo Zagreb tu 🤣🤣🤣🤣🤣
🙂
Iako samo usput, Bjelovaru su tu i Beč i Budimpešta.
Norveška ima 5.5mil stanovnika, hrpetinu aerodroma, bogatije stanovništvo, ali bitno manje turista. Voze im linije mali Dashevi i prolazi. Možda se ugledati na takav sistem.
Istina.
Ako jedan Brač koji je skoro 4,5 puta veći od Visa i ima 4 puta više stanovnika, nakon 32 godine od otvaranja i dalje muku muči s 20-30.000 putnika godišnje, koliko bi onda Vis imao? Niti 5.000. Vis ukupno godišnje ima oko 60-70.000 gostiju i u suštini nema kapaciteta za više, niti Višani žele više. Položaj piste iz 2. Svj. rata zbog vjetrova i okolnih brda je navodno jako nepovoljan za slijetanje i polijetanje. Jedina alternativa na Visu je prostrano Dračevo polje koje je potpuno zasađeno vinogradima i maslinicima koji su nakon turizma Višanima glavni izvor prihoda… Postoji inicijativa da se postojeća pista uredi za sportske letjelice i eventualno male privatne avione, no veliki otpor stanovništva i to koči, uopće ne želim ni pomišljati što bi bilo kad bi im netko samo spomenuo zračnu luku i asfaltiranu pistu… Alene, kada ovako nešto pišete onda morate sagledati širu sliku i stvarne potrebe ali i uvjete.
Zato što ne postoji baš nikakva logična strategija otočnih aerodroma. Ovo je sada čista stihija. Da postoji budite sigurni da bi ti aerodromi imali putnika kao što ih imaju i Škotski, Grčki i drugi aerodromi.
Nažalost, vlast u RH je ipak populistička i jako pazi da se ne zamjeri svojim biračima i glasnoj lokalnoj zajednici. Brojni odlični turistički projekti (golf tereni i luksuzni smještaj na Srđu…) su zbog toga propali. Bojim se da bi bilo slično i sa otočkim aerodromima.
Za one koji tvrda da nema novaca – za PSO letove bi bilo sasvim dovoljni ovi novci koje država ulupava u Croatiu, tako da tvrdnja da je skupo nikako ne stoji. Smatram da bi se to moglo sasvim solidno organizirati. Naravno da financijski nije isplativno ali smisao države je, između ostalog da razvija svaki dio, a s ovim bi se sigurno sacuvali otoci. Moja nneka ideja je da se leti turbopropom i to:
Zagreb – Brač 5x tjedno ljeti, 3x zimi
Zagreb – Hvar 3x tjedno ljeti, 2x zimi
Zagreb – Vis 3x tjedno ljeti, 1–2x zimi
Zagreb – Korčula 3–4x tjedno ljeti, 2x zimi
Drugim recima, sto je sagradila Jugoslavija, to postoji. Posle toga samo rezgovori, dogovori, pregovori, planovi
Brac je sagrađen nakon Jugoslavije
Novi terminal Zagreba je sagrađen nakon Jugoslavije.
I Splita
I Dubrovnika
I Zadra
I Sarajeva
I Ljubljane
I Beograda
I Skopja
I Podgorice
I Pristine
I Tivta
I Mostara
I Niša
I novi aerodrom Morave
I novi aerodrom Tuzle.
Sve nakon Jugoslavije, pa ne pričate svasta.
Aman, covek je govorio o novim aerodromima (i u pravu je!) a ne o novim terminalima.
Aman i tri su nova aerodroma u regiji: Brač, Morava i Tuzla.
A novi terminali koji koštaju par desetaka ili stotina milijuna, neki i više od cijelih aerodroma su nebitni? Zanemarivi?
Niva 3 a starih 23!
Bas bih voleo da znam kako terminal koji je deo aerodroma moze da kosta vise nego sam aerodrom!
I te kako košta više i novi terminal Splita nego neki majušni aerodrom kao Morava. O zagrebačkom novom terminalu koji je koštao 300 milijuna EUR da i ne govorimo. Za taj novac se već može napraviti i veći aerodrom.
ZAG novi terminal kostao 300 mil. €?
Mozda u koncesionarevim papirima za zadovoljavanje potrebnog ulaganju u koncesiju…
Vi sami ste pisali o tome u mnogim tekstovima o koncesijama.
Da koštao je.
Jel Niva Lada trojka? 🙂
Za ostale ne znam ali Tuzla nije novi aerodrom.
“Nova” zracna luka mozda, jer je bila potpuno vojni aerodrom u SFRJ.
Dakle sva operativna infrastruktura je vec bila tamo.
Stajanka i zgrada su dogradjivane.
To je bio vojni aerodrom, koji je postao civilni tako da se dogradila sva infrastruktura. Pobogu.
To je naravno netacno. Tuzla i Ladjevci su bili vojni aerodomi u SFRJ, Tuzla zapravo najveci. Aerodrom Brac je vrhunsko dostignuce zaista
Istina, ali Tuzla nije imala ni terminal, ni civilne putnike. Cijeli aerodrom za civilne putnike je napravljen nakon raspada države.
Brač je mila majka spram Morave, Lošinja ili Maribora. Mali aerodrom koji je profitabilan. Što mu fali?
Zaboravili ste aerodrom u Plocama, koji je imao par letova
On je jako kratko funkcionirao. Sad je skladišni prostor za kontejnere.
Ajme majko mila, ovo je u rangu superiornih ruskih zrakoplova
?????
Aman, u Hrvatskoj nije izgradjen novi aerodrom od vremena bivse Jugoslavije, cak nicmali sportski, i to je fakat.
Ne to nije istina. U Hrvatskoj je izgrađena Zračna luka Brač. Ona za vrijeme Jugoslavije nije postojala.
Uz to Zagreb, Split i Dubrovnik su dobili nove terminale, Osijek i Zadar to upravo dobivaju. Na sve te terminale potrošeno je 550 milijuna EUR.
Od sportskih aerodroma napravljena je Pisarovina. Ne znam jel još neki.
@anon 19.45: ne znam dokle ćemo više slušati “u Jugoslaviji ovo ili ono”, ” za vrijeme Jugoslavije” i slično. Te zemlje više nema 35 godina, još 10 i više je nema nego što je bila! Ali postavimo ipak neke stvari na svoje mjesto. Kao prvo i osnovno: aerodrome nije gradila “Jugoslavija”, već su oni svi građeni hrvatskim novcima ( u oni doba SRH). Čak i činjenica da su devizna sredstva dolazila iz Beograda, to su bila sredstva koje je ionako SRH zaradila i morala predati centralnoj banci koja je onda te iste devize dijelila po “republičkom ključu”. Od početka je SRH bila neto davaoc u savezni budžet! Kao drugo “Jugoslavija” je preko tih aerodroma i turista koji su tamo dolazili crpila prijeko potrebne devize koje su opet išle u Beograd a lokalna poduzeća su dobivala bezvrijedne dinare. I što bi mi trebali sada napraviti? Porušiti sve što je sagrađeno u to doba i raditi novo? Da ne bude iz “Jugoslavije”? U Hrvatskoj je od 1995. odnosno 1998. napravljen ogroman posao u infrastrukturi. Pogledajte samo ceste! O tome smo za vrijeme te bajne države mogli samo sanjati! A sada je na redu željeznica. I ima tu još puno što se mora napraviti. Ako pogledate turistički sektor, od onih hotela za masovni turizam koje je gradila “Jugoslavija” ostali su samo kosturi: iznutra je sve novo. A bogme dio je porušen i napravljen je novi hotel (recimo Parentium u Poreču ili Park u Rovinju). I stoga svi novi terminali ili pregradnja odnosno modernizacija starih sa Jugom nema veze..
Jasno.
Da pojasnim ja neke teze koje se ticu Jugoslavije i aerodroma tada i sada. Nema nikakve veze ima li je ili nema, sustina je ta da sada (skoro) nista sto je tada izgradjeno, cesto od nule, ne stizu ni da kvalitetno okrece, a ne da naprave od nule.
Nije uopste pitanje para, uvijek to nekako “svi mi” platimo. Jugoslavija nije bila (samo) Beograd, pa da pare stizu samo od tamo ili da idu samo tamo. To je vrlo povrsno gledanje na sve.
Sustinska razlika je bila sistem, tada je sistem bio takav kakav jeste, sa manama i vrlinama ali je bio sistem. Vrlo razlicit od sadasnjeg stanje nedostatka istog, sto omogucava puno vece razlike u svemu, pa i u odgovornosti u kriminalima i “pretvorbama” uz odgovarajuce partijske organizacije… U takvom ne-sistemu vec je i izgradnja novih teminala zbog veceg kapaciteta vrlo pohvalna i vise je obavljena usprkos sistemu nego zahvaljujuci njemu. Vecinom su takve projekte izgurale neke lokalne “usijane glave” koje su se zbog toga morale i zamjerati Premijerima, barem u startu jer su trazili novca za to, a to se ne daje tako lako. Kada je vec doslo do slikanja, onda su se volili i slikati uz “svoje vizionarske projekte”…
Ko bi i kako sada stigao uraditi to sve od nule? Realno? Ima li iko i za jednu lokaciju meteo podatke statisticki za 50 god. , ruze vjetrova i tako to? Ni tada to ne bi bilo toliko uradjeno da nije trebalo vojsci, a sada vidimo drugu krajnost, mediji moraju najaviti pucanstvu da ce Rafali letjeti, da se “ne prepadnu”….? WTF? Sta je sljedece?
“Danas ce u vojarni u XY doci do paljena motora 3 kamiona, da im ne zaribaju motori, i da se akumulatori dopune, molimo susjedstvo da se ne uzbudjuje, sve je pod kontrolom!”?
Jasno je da je sve gradjeno “zajednicki”, ali jako bode oci da je u Hrvatskoj sagradjeno 7 aerdoma, a u Sloveniji 2, Srbiji 3, Crnoj Gori 2, BiH 3, Makedoniji 2. Tako da je tesko da je Hrvatska to gradila parama koje su otisle, pa se vratile iz/u Beograd, vec su svi tu dobro morali da zapnu. Spocitavalo se ovde kako je JAT posle raspada povukao sve avione u Beograd, sto je i normalno kada neko hoce svojevoljno da se iskljuci iz zajednickog posla. Zato su aerodromi, hoteli, odmaralista, putevi, pruge ostali tamo gde jesu.
Te terminale koje pominjete su valjda najmanji trosak pri gradnji aerodoma. Pre toga treba prvo i verovatno najskuplje eksproprijacija zemljista, pa gradnja piste i pristupnih rulnica, stajanki, kontrolih tornjeva, fuel depoa, vatrogasnih i drugih utlitija, prikljicenja struje, vode i ostale infrastrukture, hangara odrzavanja, vatrogasnih, medicinskih sluzbi itd. Sve
Hrvatska je gradila svoje aerodrome svojim novcem. Ne zajedničkim. Terminali su skupi. I te kako. Poglavito ako se radi o velikim terminalima poput zagrebačkog. I da oni vrijede kao sva ostala infrastruktura.
Svojevoljno iskljuci iz zajednickog posla….
Jel ovo neka zafrkancija. Ili provokacija?
Aerodromi su se radili tamo gdje je bilo potrebno pa iz toga zakljucite zasto je 7 u Hr plus izgled drzave koja je nepravilnog duguljastog oblika. Skupa eksproprijacija u Yugi? U ondasnjem rezimu?
Eksproprijacija tada nije bila skupa.
@anon 20.17: zajednički posao?????? Vi ste to zaista napisali i tako i mislili?????? I zato što smo se povukli iz “zajedničkog posla” trebalo je pola Hrvatske razoriti. Uz sve ostalo – dalje neću jer to ovdje ne spada. A o ekonomskom ustrojstvu Jugoslavije očito ne znate ništa! Aerodromi u Hrvatskoj su sagrađeni ISKLJUČIVO zbog turizma i vojske (PUY, ZAD i ZAG su dijelili pistu sa vojskom, RJK, SPU i DBV su izgrađeni najvećim dijelom zbog turizma. I to hrvatskim sredstvima. Drek je napravljen “zajednički”! Slovenija i Hrvatska su bile jedine neto nositeljice budžeta federacije, kako se to onda zvalo. A svi ostali su se služili. Hrvatska je na turizmu zarađivala milijarde koje su onda išle u Beograd (pod Beograd ovdje ne mislim grad Beograd kao takav, već kao sjedište federacije i ondašnje “narodne” banke!) koje su onda dijeljene po republičkom ključu i Hrvatska je za svoje investicije gdje su bile potrebne devize morala čekati na dozvolu Beograda! Ma dajte!!
Jasno mi je da kritizirate ono što su JNA i paravojske radile po Hrvatskoj. Jasno mi je i da ste protiv načina kako su dijeljena sredstva u Jugoslaviji. Dijelim Vaše mišljenje i potpuno ste u pravu. Ali sam jako žalostan da ne vidite stvarnu sliku Hrvatske danas i da stajete u obranu onih koji su je uništili, raselili, pokrali, prodali, ponizili, i materijalno a pogotovo mentalno i duhovno, i vratili desetljećima unatrag. Jer sve ono što je bilo negativno u ex-yu, danas je još gore, razvitak je minimalan a ogromne količine novca za razliku od ondašnjih vremena idu u privatne džepove, kako domaće tako i strane. I ako je Vama u redu da nas danas kradu i uništavaju “naši”, daleko više i jače nego su to prije radili “srbokomunisti”, onda se trebate ozbiljno zapitati jeste li u pravu. Ja tvrdim da niste.
Pobogu čovječe ovo je zrakoplovni portal, a atemaje aerodromi hrvatskih otoka. Zašto mislite da vam ovakve stvari ovdje trebam odobravati???
Da je u infrastrukturi napravljen ogroman posao je jako kriva slika koju imate, pogotovo ovaj dio s cestama.
Naime na Fakultetu prometnih znanosti, koji je, iako je imao svega i svacega i nije najprestiznija hrvatska obrazovna ustanova(afera Index i slicno), napravio jednu jako dobru studiju u koje bi vidove prometa trebalo ulagati da se potakne gospodarski rast i sve ostalo sto je bitno za razvoj drzave. Na nekom osmom-devetom mjestu su bile autoceste. Ispred su bili razno razni kanali i sirenje plovnih rijecnih puteva, zatim pomorski promet kao i mreza zeljeznica. Ali nekome na vlasti je odgovaralo graditi ceste i farbati tunele.
@anon 20.25: e našli ste instituciju koju ovdje prezetirate kao mjerodavnu! Najjača privredna grana je turizam i auto ceste su tu od enormnog značaja. Za željeznicu se slažem, ostalo je bedastoća. Graditi kanale i širiti riječna korita? Za koga? I gdje? Da bi Sava bila plovna do Zagreba? Ma dajte. Za željeznicu se slažem ali i tu se polako ide naprijed..
Jasno.
To je bilo u 90ima gospodine Foglar.
A temeljiti gospodarstvo na turizmu je bedastoca, ako bas hocete. Najranjivija grana gospodarstva. Rijecni i pomorski prijevoz tereta je jos uvijek najjeftinjji vid prijevoza. Normalno, za tako nesto treba industrija koju su isti ti koji su gradili ceste unistili. Sad normalno da vise nema smisla.
@anon 17.11: što je to bilo u 90-tim? Rat i razaranje Hrvatske? Da li vi znate koliko je taj rat koštao Hrvatsku? Teške, ali fakat teške milijarde dolara. I to samo direktne ratne štete kroz razaranja. Još je veća šteta bila zbog nemogućnosti privređivanja. Konkretno turizam: godina 1990. je zbog balvana bila loša (a i od te je noćas išao u Beograd), 1991.-1996. ga uopće nije bilo, tek od 1997. su se turisti počeli vraćati. Ali polako, jako polako! Tek negdje oko 2000. se turizam počeo vraćati na velika vrata. Dakle realno je RH samo u tih 10 godina izgubila oko 75 milijardi dolara!!!!! O ljudskim resursima da i ne govorim! Slažem se da nije pametno temeljito gospodarstvo na turizmu (iako, istine radi, nismo jedini), ali ako već to radimo, onda je najbolji potez IKADA bila gradnja autocesta.
Pomorski prijevoz nikada u RH nije bio problematičan, a riječni dalje graditi za teške milijarde je glupost. Sava je plovna do Siska i trebalo je napraviti kvalitetnu prugu Sisak-Karlovac koja bi se spajala na brzinsku prugu za Rijeku i time bi roba vrlo brzo mogla biti tovarena na brod. Možda, ali samo možda je mogao kanal Sava-Drava-Dunav imati neki smisao, iako bi troškovi gradnje bilo gigantski pa je vjerojatno i dalje bolje da se ide Savom do Beograda pa na Dunav. Drava je plovna od ušća u Dunav do mjesta Čadjavica, oko 90 km. Nažalost ne poznajem baš tok Drave, tako da ne znam da li ima realnih mogućnosti učiniti je plovnom i kako daleko, ali ne mogu se sjetiti da je ikada o tome bilo riječi.
O tome tko je i zašto i da li uništio industriju, ne bih, jer to ovdje ne spada u temu (čak niti kao OT)..
Gospon Foglar, poslije rata, koji ste ispravno naveli kad je zavrsio, su jos uvijek 90te godine. I 96.-ta i 97.-ma i 98.-ma i 99.-ta.
Dakle nakon rata su se radile studije kako najbolje unistenu zemlju revitalizirati gledajuci dugorocno. Ceste nisu trebale biti prioritet, radio tu studiju Prometni fakultet ili neka institucija koju vi cijenite, isto ce vam reci. Ako su Jugoslaviji devize dolazile iz turizma, to sigurno nije bilo dugorocno rjesenje za novonastalu drzavu, ali drugovi koji su zamijenili kapute su samo znali tako i tamo su vidjeli osobnu korist. Drugi put je zahtjevao puno posla, a malo para za njih. Da, pomorski prijevoz nije kritican, ne bi sada bilo ove teme na portalu niti bi se ljudi odseljavali s otoka. Turizam da, ali kao sto mu i ime kaze, kao tercirajna djelatnost, a ne kao oslonac gospodarstva.
Za pogledati razvoj rijecnih puteva preporucam NN 87/2022 (27.7.2022.), Strategija razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2022. do 2032. godine. Nije se puno promijenilo od 90tih.
A za zeljeznicu cu samo reci da smo prve zeljeznicke kilometre dobili nedavno nakon vise od 50 godina.
Nakon Jugoslavije je napravljeno jako puno i potrošeno je preko 2 miliarde EUR na terminale i ostalo.
Možda ne baš toliko ali nije ni daleko od te brojke.
Primjer aerodroma Lošinj pa i Brač je da to u Hrvatskoj ne funkcionira. Kad bi država sagradila (i održavala) te aerodrome (s gubitkom) opet ne postoji neki uspješan PSO u hr da netko leti na te aerodrome. Došlo bi nešto generalne avijacije, ali premalo da aerodrom bude profitabilan (smislen).
Nažalost ni turistićki nije moguće uspoređivati jedan Santorini sa Bračom/Hvarom/Visom jer usluge tamo turistima su na jednoj potpuno drugoj razini.
Pa to i je poanta. PSO + aerodromi. U protivnom.to nema smisla.
Pa gospodine sami ste si odgovorili: neka brac i hvar ponude usluge kao santorini, uzmu turistima pare i aerodrom/i ce biti puuuuuno prometniji.
Svako selo želi svoj aerodrom. Protiv sam uništavanja prirode, a gradnja aerodroma to svakako jest. Aerodrome treba graditi samo tamo gdje su nužni i gdje bi se mogli samofinancirati. Imam dojam da je kod nas često zračni promet sam sebi svrha umjesto da bude dio nečeg većeg. Prvo iskoristiti postojeće aerodrome, a tek potom razmišljati o gradnji novih. Smiješno je da jedan mali Rab želi aerodrom, a velika Rijeka zjapi prazna. Ali tako je u svemu kod nas, svaka interesna skupina gura svoje i ne mari za interese drugoga. Kapitalizam u svom najsurovijem i najsirovijem obliku.
Znate li vi koliko aerodroma ima jedan Francuska, Italija, Španjolska, Grčka, Rumunjska? I kakve male sredine imaju aerodrom? Znate li vi da je po europskim državama imati aerodrom na otoku nasušnja potreba da se tamo zadrži stanovništvo? I ta se takvi aerodromi i avio linije opako financiraju od država!
Stanovništvo je razmaženo. Praktički mu sve treba servirati na gotovo da bi odlučilo negdje ostati. Još kad bi im i djecu netko drugi rađao, odgajao i financirao. Nisam za podilaženje takvim hirovima. Ako jedan Brač nije sposoban pozitivno poslovati, čemu razmišljati o drugim gubitašima? Inače Brač bi komotno mogao imati promet od 200 tisuća putnika godišnje.
200.000. Je baš.
Ne moze dok ne napravi turizam. Onda moze.
200.000 ne može ni sa megaturizmom.
Vi ste prvi protivnik Kraljeva, Trebinja, Bihaća, Ohrida, ali u Hrvatskoj može jer je Hrvatska bitno bogata?
Vi usporedjujete otočje aerodroma sa Trebinjem, Bihacem i Moravom. Čestitam.
@anon 13.51: principijelno sam protiv da svako selo ima svoj aerodrom, ali vi ne možete usporediti neko selo sa otocima gdje je dobra veza sa najbližim lokalnim centrom životno neophodna. Neće priroda puno stradati ako se sagradi jedna pista dovoljna za Cessnu Caravan kako je prijedlog u članku. Pa ne grade se vele-aerodromi tipa Trebinje (🤣). S druge strane će i priroda otoka, time što će ljudi ostajati, profitirati. Ljudi će uzgajati masline, smokve, imati vinograde, održavati će kuće i saditi ukrasno bilje i drveće. Nije sve to tako crno-bijelo..
Jasno
Najs.
Zamimljiv članak. Jesino se ne slažem da otoci povezani mostom vise nisu otoci. Po tom mjerilu ni UK vise nije otok.Zna se definicija itoka,poluotoka,primostena.
Nije tu stvar definicije otoka nego činjenice da možete mostom automobilom proći bez stajanja i potrebe za trajektom.
Odličan članak Alen.
Hvala.
Hvar nema prostora za aerodrom.
Svašta govorite. Hvar ima sportski aerodrom kod Starigrada. Okolo njega su polja. Ovdje se može napraviti i uzletno-sletna staza od 3500 metara i ogroman terminal sa parkiralištima.
Gluposti. Hvar ima nekoliko lokacija gdje može napraviti aerodrom, a najlogičnije bi bilo da ga napravi na mjestu sadašnjeg sportskog aerodroma.
Da, tako je.
Bravo kralju. Ajde pokušaj napravit i aerodrom na Circusu u Rimu.
Starigradsko polje je pod zaštitom UNESCO-a. Tamo aerodrom ne možete graditi.
Pa što je onda sada tamo aerodrom?
To je travnata površina, a ne betonska pista od 3500 metara
Ma da? Stvarno?
Starogradski aerodrom ima svoju oznaku LDSH i nalazi se tamo od prije Unescove zaštite!Prostora za širenje piste ima prema zapadu gdje su sad zapuštena polja i šikara nikakav reprezentativni dio “Unescovog agera”Zanimljiv je podatak da je na isti aerodrom tj. livadu prilikom proglašenja unescovog agera u Starom Gradu sletio glavni glavešina Unesca sa privatnom cesnom!Gospodinu se valjda nije dalo drndati dva sata ko mi ostali smrtnici trajektom od Splita do Starog grada!
Na Hvaru se mijenja klijentela otvaraju se i grade novi hoteli privatni Francuski”Maslina”,”Valamar”,”Sunčani Hvar” je sada pod arapima,dolazak” Four seasons “u Starom gradu.Krajnje je vrijeme da se posvetimo i pitanju aerodroma za buduću imućnu klijentelu a i na korist nama lokalnom stanovništvu!
Hvala za info
Ne govori se ovdje o travnatoj posti već o asfaltiranoj. Gradnja takvog aerodroma vam neće nikada proći.
Živim u Starom Gradu, i ne nisam za nikakav komercijalni aerodrom. Neka ovaj ostane kakav je, ali neka se Polje ne betonira!
Ovakav aerodrom kakav je sad je ruglo i za travnatu pistu koju zagovarate sa dva limena radnička kontenjera i za ime otoka Hvara!Pa može i da ostane ovakav ali malo uređeniji sa nekakvim sadržajem i pristojnim objektom za privatne male zrakoplove i sportske aktivnosti tipa padobranstvo.Lokacija na Hvaru ima gdje nije Unesco,Poljica ili Plošnik poviše Starog Grada!Planovi su nekad postojali još u doba izgradnje bračkog aerodroma!Otok Hvar treba pristojnu sletno uzletnu stazu u današnje doba elitnog turizma to i zaslužuje!
Samo treba malo promjeniti zatucano mišljenje nekih lokalnih glava koji koče to zadnjih 30 godina i svi bi bili na koristi!
Ja zagovaram takav aerodrom? O moj bože.
Ajmo betonirati otok na max. Jednostavno genijalno.
Je je, staza od 1450 x 30 metara, minijaturni apron i minijaturni terminal će ubiti otok. Što onda gradimo hotele na otocima, restorane, trgovine, parkirališta, marine… Sve to treba prestati zidati i postojeće treba porušiti te zasaditi travu.
Hvar je udaljen 1h55min sata od Splita i treba aerodrom a Morava je udaljena 1h40min od Beograda i ne treba aerodrom.
Komedija.
Da 1:40 autoputom i 1:55 brodom, nakon čega do aerodroma trebate još bar 3 sata bogami nije isto.
Hahahaha, ovo moze reci samo netko tko se nikad nije vozio brodom. Covjek, u auto sjednes i dovezes se. Na brod moras doci bar 15 ili cak 30 minuta prije. Moras kupit kartu i ukrcat se. Pa onda izlazis iz broda u Splitu, pa onda voznja kroz grad do autoceste. Ili na autobus za aerodrom koji cekas, pa 45 minuta autobusom do aerodroma gdje moras doc bar sat i pola prije. To je nekih 3 sata dodatnog puta. Uz to u top sezoni budu guzve pa morate propustiti jedan ili dva trajekta.
Stoga ne pricajte svastarije.
Upravo tako.
Kupovina karte na brodu oduzima jako puno vremena. Otprilike koliko i placanje putarine.
Vreme od 1h55min daje Google do aerodroma Split.
Dakle, ne pricajte vi svasta.
Kao što rekoh vi očito niste nikada putovali trajektom. Da bi kupili kartu za brod vi morate stati, izaći, prošetati bar 20-30 metara, kupiti i vratiti se. To ni u ludilu nije isto.
Nakon toga se trebate i ukrcati na brod. Što i te kako traje. I te kako!!! Za tako velike brodove i po 20 i više minuta. U nadi da brod nije pun i da ga ne morate propustiti te se ukrcati na slijedeći.
Na brod ne možete doći u zadnji čas. Morate na brodu biti bar 30 minuta prije, eventulano 15 minuta prije, ali tu onda opako riskirate. Ako je top sezona morate doći i sat vremna ranije da budete sigurni da ćete ući na brod.
Zbog 20 metara hoda sada treba graditi aerodrom na svakom otoku? Bravo.
Zbog 20 metara hoda? O moj bože.
Aerodrom Rijeka je ostao u 1980.
Više nije. Terminal se ozbiljno sredio. Sad je to sladak i funkcionalan mali aerodrom. Glave managementa jesu ostale u 1980.
Ima se tu stosta za napraviti, ali da uredjen je, to vise nije onaj terminal iz 2017.
Slažem se.
Samo vanjskom fasadom. I to mu je enorman plus samo obrazovana gospoda manageri to ne znaju kapitalizirati.
Iznutra je malo renoviran i u principu solidan aerodrom. Ni blizu potencijala, al onak, da se raditi sa njime.
Upravo tako.
Da bi bilo isplativo i da bi se uopšte razmišljalo u pravcu aerodromske infrastrukture na otocima trebalo bi prvo stvoriti turističku ponudu. I to exržtrq dobru. Drugo HR bi morala da mnogo više poradi na brodskim vezama između kopna i otoka. To mora biti mnogo mnogo brže i bolje nego sad. Nisu u stanju kako treba povezati Split/Makarsku sa Bračem nego se čeka satima.
Već sada otoci imaju hotela i brdo apartmana, te nekoliko stotina tisuća turista. Dakle već sada tu ima potencijala.
270.000-580.000 turista po svakom od otoka. To je puno. I te kako tu ima mjesta za mali aerodromcic sa 20.000 putnika. Ili cak i bitno vise.
Tako je.
oprostite ali to naprosto nije istina! U sezoni voze tri trajekta subotom i po potrebi doslovno bez voznog reda između Splita i Supetra, na svim drugim linijama je isto. Otoci su dobro povezani sa kopnom. Pa ne možete graditi trajekte koji će onda veći dio godine stajati bez posla. Ono što bi Jadrolinija trebala uvesti je online rezervacija mjesta za konkretni polazak a ne samo za određeni dan. Time bi se izbjegle gužve a Jadrolinija bi imala bolji pregled i po potrebi mijenjati planirani brod..
Ono što nije dobro je da Jadrolinija ima prevelike katamarane. To su grdosije koje primaju par stotina ljudi. Umjesto da imaju manje brodiće od 50-tak putnika (kao autobus) i da takvi katamarani plove svakih pola sata-sat. To bi rasteretilo i trajekte. Trajektne linije su OK, iako bi i tu moglo biti poboljšanja. Tragično je da npr. iz Splita trajekti za Vis idu u 11:00 i 18:30. Umjesto da se više razmaknu, pa da idu u 9:00 i 21:00. Isto je tako glupost da za Supetar ima 14 vožnji ali zadnja iz Splita ide u 23:59, a iz Supetra u 22:45 te da nema tijekom noći niti jedan polazak. Iz Starigrada su četiri važnje izvan sezone, idu i sa po tri sada razmaka, a zadnji trajekt ide u 17:30, što je megaglupost. U top sezoni na sedam vožnji zadnja iz Splita ide u 20:30. Jako glupo. Itd, itd…
gle, vremena polaska trajekata je stvar dogovora lokalne zajednice i Jadrolinije. Ja imam prijatelje na Hvaru koji u principu vele da su polasci sa Starigrada za i iz Splita za Starigrad i više no OK za Hvarane. E sada, da li je to subjektivno ne znam – mogu samo prenijeti. Preklani u Supetru sam.isto razgovarao sa domaćima, i rekli su da je OK. Za i o katamaranima (osim Jelsa-Bol-Split i Split-Lastovo) ne znam apsolutno ništa i ne mogu komentirati. Moj komentar se odnosi samo na tvrdnju “broja 7” da veze nisu dobre o da se čeka satima..
Vremena mogu i moraju biti daleko logičnija
Vi pricate o sezoni…al to nije cijel godine tako..
Ja sam neki dan sletio u split u 07.15 i tek u 12 h sam bio na bracu,
Nemojte da pricate gluposti…nije uvijek sve zako savrseno kako prezentirate
Cudno, brod ide svakih sat vremena sada
Ja sam sletio 02.05
U niskoj sezoni (2.5.) trajekt ide svakih 1:15 do 2:15 sati, ukupno 12 dnevnih polazaka.
Ne ide…
Jos uvijel je izmedu nekih polazaka razlika od 2 sata…
Pa tako joa uvijek nemate trajekt izmedu 09.ujutro i 11 ujutro
Da, ima nekih polazaka svakih 2 sata, ali ima i svakih 1:15 sati.
@anon 17.19: strahota! Trebali su uvesti brod samo za vas! Čovječe, da svakoga pitate, brodovi bi morali ići svakih 15 minuta! A i onda bi bilo likova koji bi se bunili da moraju čekati! Postoji red vožnje i ako se ne želi predugo čekati, treba ostatak putovanja prilagoditi polascima. A ako to nije moguće, sjednite na kavu, uživajte u pogledu na more i predahnite!!
Da strahota je da vam od sljetanja u splitu do braca treba vise od 5 sati,da u zracnoj luci split vise od sat vremena nije bilo autobusa pleso prijevoza…r
Gradskim busom putovanje traje jos duze…
Poanta je tome da vi svi prezentirate drugu, pricu od onog sto zapravo je,jer ne zivite tamo ne putujete tamo vise puta godišnje i ne poznajete problematiku otocana,a zato ste svi jaki i glasni a da o tome neznate nista…
Ako može Grčka, Škotska, Španjolska, Irska, Njemčaka onda mora moći i Hrvatska sa svojim otocima.
Upravo tako. Ne treba izmišljati toplu vodu, samo kopirati kako to rade drugi.
Škotska i Grčka su tu najbolji primjeri.
Jesu iako takvih letova ima i Irska, Portugal, Španjolska, Njemačka, Danska, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Italija…
Alen odlična analiza. Bravo.
Hvala.
Dal postoji mogucnost da Croatia npr uvede Pso linije sa braca uz zagreb i za nekoliko medunarodnih odredista?
Npr frankfurt,brussel,bec beograd?
Brač-Zagreb je PSO, postoji teoretska šansa za međunarodne PSO linije, no ne i realna.
Brač-Zagreb trebaozbiljno povećati broj frekvencija. A međunarodnih linija već ima. Čak 7.
Upravo tako.
Nazalost tako je.
Brac sa zagrebom mora biti povezan cak i cijelu godinu, ali ostale su linije point-to-point turisticke, i tako bi moralo ostati.
Opcija je dovesti nekog jakog carter igraca, npr TUI, pa preko jjega kupovati ne samo paket aranzmane, nego damo aviokarte. Druga realnost je LCC, ali mogu li oni napuniti avion do isplativosti?
LCC ne mogu letjeti na Brač jer ima prekratku pistu.
Kalo ne mogi easyyet imao aviona za to…eurowings takodeer…mogu i veci avioni slijetitati
Ne mogu. A319 je najveći avion koji tamo može sletjet
@anon 10.01: njemački TUIFly ima samo 737-800 i tu nisam siguran da on može bez ograničenja letjeti na BWK (Alene?). Isto je sa britanskim. Mislim da samo Belgijanci imaju Embraer. A letjeti sa 737-800 sa ograničenjima nije baš neka opcija za leisure kompanije jer im to znatno povećava cijenu po paxu a što ih onda čini nekonkurentnim..
Sa 737-800 ne može. Ali ima TUI i E195 u Antwerpenu.
zar nisu njima već letjeli za BWK??
Je jednom, ali to je moglo biti samo sa ogranicenjima.
Tui ima i 737 700
Takoder je vec slijetao na brac sa 737 800 i 737 max
Jednom je polijetao skorz pun
737-800 ne može polijetati pun putnika, tereta i goriva.
Imate na youtube vise videa sljetanja i poljetanja 737 800 i 737 max sa Braca…
S vise od 150 putnika avioni mogu da slijecu na vlastitu odgovornost…
Prema ostalim komentarima, izvedivo.
Pitanje je: ima li kapaciteta za trazenje takve minirne poslove prilike u tim kompanijama koje bi mogle.
@anon 01.57: ako sam ispravno shvatio vaše pitanje, onda je moj odgovor da ima. Hvar je high yield destinacija, a ni Bol baš nije jeftin. Stoga bi/je i yield visok. Znam da Gruber Reisen koji drži chartere iz GRZ/LNZ za BWK ima poprilično visoke cijene. Uz to dolazi faktor vrijeme za koje su ljudi spremni platiti. Ponudi ljudima let za SPU i onda užasno dugi transfer za Hvar (minimalno 4 sata), ili mu ponudi let za Bol za recimo 100 eura više ali transfer od manje od dva sata. Ja vam garantiram da će velika većina platiti tih 100 eura..
Zasto ne i realna?
Npr na taj nacin croatia bi legalno uzela dodatni novac za kompaniju,i donekle smanjila minuse koje ima….
Zato što su u EU međunarodne PSO linije jako velika rijetkost. Ima ih jako malo. Niti 1% svih linija.
Nakupila bi još više gubitak
Onda je najbolje da uopće ne leti. Tako bi napravila najmanji gubitak.
Sa takvim pso linijama ne bi nakupila gubitka vec bi imala i dobit…
Bi, ali to se neće desit
Osobno smatram da brac treba malo bolje povezati sa hvarom,i na taj nacin bi se rijesio problem aerodroma na hvaru,
Da, pisali smo o tome.
U prvo vrijeme katamaran Bol-Jelsa. On danas leti jednom na dan. Staviti bitno više polazaka i dobili ste dva otoka sa 25.000 stanovnika i 600.000 turista.
Jasno. Bar 4 polaska dnevno i spojili bi se otoci.
Kada bi na brac dolazilo 1000-2000 turista avionom dnevno, a to nije puno, onda bi svakako bilo isplativo imati brzobrodske linije za hvar. Ima i sada, ali je rentabilnost upitna.
2000 turista dnevno, 60.000 putnika mjesečno ili 350.000 putnika godišnje? Ajmo biti racionalni. To nije puno??? Kajgot.
To je puno, jako puno, skoro na granici megalomanstine. Al ako i prepolovimo tu brojku, onda nije nezamislivo.
Ma kakvo prepolovljavanje. To bi značilo da bi Brač imao više putnika od Rijeke. Kajgot. Brač bi mogao biti presretan da napravi 50.000 putnika, 100.000 je nezamisliva brojka.
pa gle: ako produže pistu da mogu slijetati 737-800 i 320, pa ako onda organiziraju transfer preko Bola za Jelsu katamaranom, i dalje za Hvar busom siguran sam da bi mogli doći i do tih 100.000 putnika. Dobar dio avion gostiju za Hvar ide upravo kako si gore opisao: u sezoni i do sata busom na rivu, pa čekanje na brod, pa 2 sata do Starigrada, pa opet busom do Hvara. Za čas si na 5 sati. U povratnom transferu još i više. Ovako na Braču sve ide brzo i bez čekanja. Sigurno veliki plus. Ali bi se svi turistički faktori Brača i Hvara plus lokalne zajednice trebale sjesti za jedan stol i dogovoriti se. I to onda i realizirati..
A što je nemoguća misija
@anon 08.33: “malo bolje” je vrlo optimistična izjava. Zapravo je jedina direktna veza Brača i Hvara popodnevni katamaran Bol-Jelsa a u obrnutom pravcu jutarnji Jelsa-Bol pa dalje za Split. Za sve ostalo se mora ići preko Splita. Da se uvedu linije kako je Alen gore napisao, mislim da ne bi bilo problema uvesti autobus iz Hvara za Jelsu, pa na katamaran za Bol pa onda bus do BWK tako da putnici bez problema stignu na valove prema ZAG. Iz ZAG naravno u obrnutom smjeru. Ali mislim da ćemo se na to načekati..
Nažalost da.
U doba SFRJ Vis je imao vojni aerodrom. Da li ga koristi vojska Hrvatske? Da li on može da se iskoristi u komercijalne svrhe?
Vis je imao vojni aerodrom za vrijeme 2. svjetskog rata. Mislim da je on napušten nakon toga.
Taj aerodrom je odavno napušten. Tamo više nema ništa.
Da to i ja kažem.
Tamo su vinogradi i sl
Da
To je bila Travolta pista najverovatnije sa PSP pločama kao većina tih savezničkih aérodrome.
Vis nije bili mesto za neki aerodrom tokom SFRJ, mnogo izložen vazdušnim i pomorskim napadima.
Ista pista se može poncho napraviti za neke C208, C408 il onaj novi Tecnam STOL compter.
Let do Zageba u takvim avionima ispod 10000 ft upressurised neznam zimi koliko je baš prijatno.
Nije ni nešto neprijatno. Što je alternativa? Drndanje brodom 2:30 sati, pa autobus do aerodroma i onda avion. Sve zajedno 7-8 sati puta.
@anon 08.12: taj aerodrom nikada nakon WW2 više nije bio u upotrebi. Meni su svojedobno na Visu pričali, da su za aerodrom raskrčili neke vinograde da bi dobili tih 1000 metara piste. Danas je dobar dio bivše liste opet pod vinovom lozom (barem je bilo kada sam ja zadnje bio na Visu prije 20-tak godina)..
I ja mislim da je tako.
To je bio improvizirani aerodrom za vrijeme rata za vojne klipne avione (koji mogu slijetati u svakakvim uvjetima). Danas je to privatno zemljište/vinogradi na kojem nema nikakvih naznaka aerodroma.
Tako je.
Sjajna analiza.
Dodao bih da je jedna od najvaznijih stvari ulaganje u otoke u vidu hotela i resorta koji bi mogli raditi duze od sezone, mozda cak od 1/3 do 15/11 recimo. Jasno, to bi morali pratiti i drugi komercijalni sadrzaji. Tada bi bilo znacajno vise zaposlenih po otocima, koji bi takodjer imali koristi od aviolinija, ne bi se osjecali “izolirano”, kao ni stanovnici. Jer recimo slete 3-4 puna aviona na brac u trecem mjesecu… Di ce ic turisti? Prosirenje kapaciteta donosi rjesenje za izgradnju/prosirenje ili odrzavanje aerodroma.
Hvala.
I jasno, u pravu ste.
Hrvatska otočna strategija je smo mrtvo slovo na papiru. To treba istinski krenuti funkcionirati.
Upravo tako. Ne postiže se ništa ni na kom planu. Svaki otok mora imati osnovne i srednje škole, osnovnu lječničku skrb, crkve i osnovnu administraciju, sportske dvorane, kulturne sadžaje, pošte, banke, FINA-u… A avionom iz unutrašnjosti svaki tjedan trebaju dolaziti učitelji, specijalizirani lječnici, administracija, suci…
Jedan Mali Losinj u biti ima sve ovo navedeno. S tim da je lijecnicka skrb zbilja osnovna. I naravno osim letova. Ali i dalje otoku fali znacajan broj stanovnika da bi se sve to dizalo na jos vecu razinu.
Aj sve drugo ok, ali Finu? Pa to je potpuno nepotrebna institucija čije poslove može obavljati i obavlja svaka banka. To je davno trebalo ukinuti, ali onda manje vjerodostojnih zna se glasača. Pa tako nešto je zadnji relikt sfrj i ukinuto je čak i u Srbiji. Za sve drugo se slažem.
Fina obavlja neke poslove koje ne možete drugdje odraditi.
Nije ni samo u Hotelima. Losinj ima hotele koji rade cijelu godinu. Ima i kamp koji je i kroz zimu aktivan.
Ali sve drugo na otoku se tek sad kroz 5. i 6. mjesec polako otvara.
Kako god, očito ima par stotina tisuća turista po tim otocima, zar ne?
Komentar na pocetak teksta 😊.
Republika Hrvatska ima 1.244 otoka koji se geografski dijele na 78 otoka, 525 otočića i 641 hridi.
Mislim da su dovoljna ova dva na Bracu i Krku. Zračne luke povezat sa katamaranima je sasvim dovoljno.
Država koje imaju otoke povezuju ih aerodromima. Najbrži, najefikasniji i gospodarski najlogičniji način prijevoza.
Mislim da je Alen u pravu, manji aerodromčići na svakom od većih otoka su nužnost.
Upravo tako.
Apsolutno ne. Neisplativo je to.
Kod revitalizacije otoka nije princip isplativost, nego revitalizacija. A ona košta.
Neisplativo je imati i skole na otoku. Pa sto ih imamo? I zdravstvene ambulante. Pa sto ih imamo?
Jasno.
Neisplativo je imati i Maglev između Valpova i Donjeg Miholjca.
Je. Za razliku od škola i ambulanti Maglev ne trebamo imati.
Alene, vi stvarno volite zrakoplove to nije niti malo sporno i pohvalno je. U toj silnoj ljubavi prema zrakoplovima mislim da ste nerealni po pitanjima aerodroma na otocima.
Aerodrom košta i novaca a i okoliša. Uništili bi otoke. Mala smo zemlja, imamo sasvim dovoljno zračnih luka, koje još imaju prostora za napredovanje. Zračna Luka Split npr kao sta je po planu ima prostora za napraviti pristaniste katamarana a i na Krku pretpostavljam ima tih mogućnosti ( nikad u ZL na Krku nisam bija ). Sa 4-5 katamarana pokrivati otoke, izbjegli smo gužvu u centru Splita, sačuvali prirodu i svi sretni. Samo da nam se Croatia riješi uhljeba i dovede ljude koji vole zrakoplovstvo. Lako ćemo mi za ZL po našim otocima.
HR je lipo pokrivena sa zračnim lukama i sve lipo rade. Nije npr. ko u Srbiji gdje je samo BG a ostale ZL služe za ukras.
Svagdje otoci imaju aerodroma. Ali baš svagdje. Oni su nasušna potreba za otoke.
Poštovani Alene, pokusali smo sa hidro avionima ali se nismo bas proslavili. Ja sam bija optimista kad je u Splitu, neznan dali danas uopće i postoji. Katamaransko pristanište i par hidro aviona i to je to.
Hidro avioni nemaju potencijala, puno je to preskup business. A još je i ECA to napravila katastrofalno loše.
Hidroavioni su svakako skup business, ali kroz PSO bi funkcionirali pozitivno. Država sufinancira i državne trajektne, katamaranske i brodske linije (samo 5 ih je profitabilno), lokalna zajednica sufinancira i bus/vlak/avion i ne samo na otocima nego u većem dijelu države…. I u ZG se itekako ZET dodatno financira… Tako može financirati i hidroavione …
Svakako se slažem da Korčula, Hvar, Lošinj, Brač, Rab… trebaju imati (ili već imaju) zračne luke, ali za Vis, Lastovo, Mljet, Dugi otok bi hidroavion bio logično i efikasno rješenje. npr. linije Mljet – Korčula (preko Korčule bi putovali i stanovnici SZ Pelješca – i danas tako idu transferi na katamaran u Korčuli) – ZL Split/Zagreb, Lastovo – Vela Luka (Hvar) – …
E sad…. funkcioniranje valova Croatije je jedna od prvih pretpostavki takvog sustava….
Kvalitetan javni prijevoz prije svega treba zbog lokalnog stanovništva, a turisti su bonus koji itekako puni taj javni prijevoz…. Pa kad putujete automobilom Lastovo – ZG dolaskom do Splita ste prešli već više od pola vremena potrebnog za putovanje…..a od Lastova do Dubrovnika (županijskog središta) Vam treba bar 5 – 6 sati izuzev onih dana kada ide katamaran.
Hidroavioni su nepouzdani, ultraskupi, puno preskupi za ono što daju.
Imaju li? Pa i ne. Imaju tamo gdje je nužno, a nije baš da stanovnici naših otoka pate za aerodromima i avionima
Da imaju u cijeloj Europi. I veliki i mali otoci imaju aerodrome.
Stanovnici naših otoka ne pate za aerodromima jer nemaju tu mogućnost. Da imaju…
Čemu raditi aerodrome ako ih lokalno stanovništvo ne smatra esencijalnim?
A vi znate da ih lokalno stanovništvo ne smatra esencijalim? Ako je to tako kako to da postoje planovi za aerodrome na Hvaru, Korčuli i Rabu za koje je lokalna zajednica već uložila prilično novaca?
Ajde ostavite se tih floskula. Tamo su aerodromi čisto dio wishliste, a ne realnih budućih projekata.
I ja smatram da ti aerodromi u današnjem momentu nisu realni. A morali su već odavno biti.
Neka se poboljša povezanost sa ZL Split i gotova priča. Nikakvi aerodromi.
Zašto? Koja je to logika? Znači po vama je dovoljno dobra alternativa da se putuje brodome 3 ili više sati?
Apsolutno. Jednostavno je to bolje za turizam.
Svašta. Kako to može biti bolje za turizam?
Da.