Ove članke pišemo početkom godine od 2016. godine i odličan su pokazatelj trendova u zrakoplovstvu regije. Članak se piše u dva dijela. Prvi nam govori o analizi trendova, a drugi nam daje odgovore na pitanja koji su bili najbolji i najlošiji potezi u 2025.
Covid-19 je sada već vrlo daleko iza nas. Pola aerodroma regije je prešla brojke iz 2019, neki imaju i daleko više, iako još ima pola aerodroma koji to nisu uspjeli. Godina nije bila loša, regija je vrlo dobro napredovala.
Čak 39,3 milijuna putnika u 2023.
U regiji je 2023. bilo 32.586.755 putnika, dok je u 2024. imala 36.027.255 putnika. No, u 2025. regija je ostvarila skoro 40 milijuna putnika, točnije 39.327.367. Fini porast od 3,3 milijuna putnika spram 2024. ili 9,2% više. Zeru manji postotak nego je bio porast prošle godine kada je bio 10,6%. Ovo je čak 9,8 milijuna putnika više nego predcovid 2019. godine, 33,2% više.
Negativne strane globalnog prometa 2025. su bili rat Rusije i Ukrajine koji još uvijek traje, no i eskalacija sukoba na Bliskom Istoku, te napadi Izraela na niz država u okolini zbog čega je promet nekoliko puta bio zatvaran. U Africi je bilo nešto zatvaranja prometa za pojedine države, te je bio kratak sukob Pakistana i Indije koji ipak ima za cilj međusobno zatvaranje prometa ove dvije velike države. Negativne su i tenzije između Japana i Kine zbog čega je promet ozbiljno pao. Pozitivna strana je otvaranje prometa između Indije i Kine. No, sve ovo na nas ne utječe pretjerano mnogo osim nešto stanje na Bliskom Istoku, te Rusko-Ukrajinski rat za regiju izuzev Srbije gdje to stanje rezultira u ekstra profitima Air Serbie.
Ipak smanjen promet između Europske Unije i Kanade prema SAD-u, a zbog vanjske politike SAD-a, ima utjecaj na cijelu našu regiju. Negativan efekt ima i dalje zastoj u isporuci aviona radi čega niz kompanija ne mogu dobiti planirani broj aviona, te lete sa vrlo starim i neisplativim avionima. Uz to i dalje niz kompanija je imao prizemljene avione koji imaju probleme sa Pratt & Whitney motorima. Neke kompanije su i dalje imale prizemljeno i 1/5 svojih flota iz ovog razloga. Problem su i rezervni dijelovi kojih nema i koji se vrlo dugo čekaju.
U 2023. Beograd je imao 113,5% više putnika od Zagreba, 2024. 93,8%, a 2025. ima 88,7%. To je zato što je Beograd narastao 6,5%, a Zagreb je imao veći rast, 9,4%. No, u realnim brojkama Beograd je još narastao. U 2024. razlika je bila 4,05 milijuna, 2025. razlika je 4,19 milijuna. Priština je ozbiljno smanjila razliku spram Zagreba. U 2023. razlika je bila 298.817 putnika, 2024. 234.138 putnika, no 2025. samo 121.080 putnika. Nastavi li se ovaj trend, Priština će preskočiti Zagreb već 2027. godine. Split je i dalje uvjerljivo 4. Priština je još povećala razliku spram Splita. Ta razlika je 2023. bila tek 65.981 putnik, 2024. 458.331 putnik, a 2025. čak 719.298 putnika.
Dubrovnik je 2024. nakon puno godina preskočio Skoplje, no ove godine Skoplje je ponovo 5, a Dubrovnik 6. Razlika između ova dva aerodroma sada je 121.124 putnika. Iako je Sarajevo 2023. imalo gotovo 300.000 putnika manje od Podgorice, ove godine ima čak 474.842 putnika više. Zadar je i dalje ispred Ljubljane što je istinski čudno, te je Ljubljana, koja je nekada bila 3. aerodrom regije, sada spala na tek 10. mjesto.
Tivat koji je 11. ima preko 800.000 putnika više od 12. Pule. Banja Luka je ozbiljno skočila i došla blizu pola milijuna putnika. Niš nije dostigao niti 400.000 putnika ove godine i brojke su još uvijek daleko od 2019. Tuzla je preskočila Ohrid, no obzirom na bazu Wizz Aira ove godine za očekivati je da će u 2026. skočiti za 3 mjesta na ljestvici. Mostar ima bitno bolje rezultate nego 2024. ček 58,4% više putnika. Najmanje putnika imaju Kraljevo (14.713), Maribor (2249) i Lošinj (1990).
Prošle godine u regiji je samo 4 aerodroma imalo preko 3 milijuna putnika. Ove godine ima ih čak 6 koji imaju preko 3 milijuna putnika. 3 od toga imaju preko 4 milijuna. 11 od 24 aerodroma ima preko milijun putnika, a 7 ih ima ispod 100.000.
U regiji je 2022. samo 6 zračnih luka imalo preko 100% prometa iz 2019. U 2024. više od 2019. imalo je 11 zračnih luka. Ove godine situacija je identična, 11 luka je iznad (sa Moravom 12, no Morava je imala istinski skroman promet jer je letjele tek jedan mjesec u 2019.), i 12 ispod brojki iz 2019, pri čemu je Tivat vrlo blizu tih brojki i ove godine će vrlo vjerojatno preći 100%, dok će Tuzla značajno povećati broj putnika spram 2019.
Najbolji rezultat i dalje ima Banja Luka, koja je i povećala postotak na čak 323,8% spram 2019, slijedi Mostar sa 219,2%, Zadar sa 204,6%, Sarajevo sa 194,7% i Priština sa 193,8%. Najslabiji rezultat i dalje ima Lošinj sa 30,6%, Tuzla sa 57,0% i Pula sa 69,7%. Od velikih zračnih luka najslabiji rezultat spram 2019. ima Ljubljana sa 92,5%, te iako je 10. po broju putnika, po ovom rezultatu je na tek 16. mjestu u regiji. U realnim brojevima najveće povećanje je imao Beograd sa 2,75 milijuna putnika više, slijedi Priština sa 2,23 milijuna i Zagreb sa 1,29 milijuna putnika više nego 2019.
Najviše novih putnika spram 2024. je imao Beograd njih 547.629, slijedi Priština sa 518.003 i Zagreb sa 404.945, Sarajevo sa 404.930 i Split sa 257.036 dodatnih putnika. Najveći pad je imala Podgorica 5672 putnika, pa Osijek 2793, Brač 2093, Portorož 1271 i Maribor 81 putnika manje nego 2024. Ipak ovih pet zračnih luka su zajedno imale tek malo više od 10.000 izgubljenih putnika.
Udio putnika u prometu
Udio Beograda u ukupnom broju putnika pada i dalje. 2024. je pao sa 24,4% na 23,2% da bi u 2025. pao na 22,7%. Zagreb je ostao na 12,0%, dok je Priština porasla sa 11,3% na 11,7%. Split je pao sa 10,1% na 9,9%, dok je Skoplje ostalo na 8,2%.
U 2019. Hrvatska (11,6 milijuna) je imala daleko više putnika spram Srbije (6,6 milijuna). No, 2020. razlika se bitno smanjila pa je Hrvatska imala 2,2 milijuna, a Srbija 2,1 milijun putnika. 2021. razlika se ponovo povećala pa je Hrvatska imala 4,8 milijuna, a Srbija 3,4 milijuna. 2022. Hrvatska je imala 9,9, a Srbija 6,0 milijuna putnika, tj. razlika je bila 3,9 milijuna. U 2023. Hrvatska je imala 11,4 milijuna putnika, a Srbija 8,4 milijuna, dočim je razlika bila u 3 milijuna putnika. 2024. Hrvatska je imala 13,2 milijuna putnika, a Srbija 8,7 milijuna, dočim se razlika povećala na 4,5 milijuna putnika. U 2025. Hrvatska je imala 14,10 milijun putnika (0,9 milijuna više nego 2024), a Srbija 9,32 milijuna (0,6 milijuna više), pa se razlika još povećala na 4,8 milijuna putnika koliko Hrvatska ima više od Srbije. Kosovo je i dalje 3. sa 4,60 milijuna putnika, slijedi Makedonija sa 3,48 milijuna. Crna Gora je pala na 6. mjesto sa 3,06 milijuna, a BiH je porasla na 5. mjesto sa 3,12 milijuna. Posljednja je i dalje Slovenija sa 1,62 milijuna. Žalosno jer je Slovenija nekada 3. tržište regije po broju putnika. Nevjerojatno, ali Slovenija danas ima manje putnika nego je imala 2008. godine.
Udio putnika Hrvatske je 2020. bio 29,1%, 2021. 32,4%, 2022. je bio 37,4%, a 2023. 34,9%, a 2024. 36,7%. No, 2025. je pao na 35,9%. Srbija je pak imala 2020. udio od 27,6%, 2021. 23,2%, a 2022. 22,8%, a 2023. 25,8%, 2024. 24,2%, da bi 2025. još pao na 23,7%. Kosovo je 2023. imalo 10,5%, 2024. 11,3%, da bi 2025. imalo 11,7%. Makedonija je 2023. imala 9,7%, 2024. 8,8%, a 2025. ima istih 8,8%. BiH je 2023. imala 7,5%, 2024. 6,9%, a 2025. 7,9%. Crna Gora je 2023. imala 7,7%, 2024. 8,0%, da bi 2025. pala na 7,9%. Na koncu Slovenija je 2023. imala 4,0%, 2024. 4,1%, a 2025. istih 4,1%.
U usporedbi sa brojem stanovnika i dalje je najbolja Crna Gora koja je 2024. imala 4,62 putnika po stanovniku, dok 2025. ima 4,97. Slijedi Hrvatska koja je 2024. imala 3,42, a 2025. ima 3,65. Treće je Kosovo koje je 2024. imalo 2,58, a 2025. ima 2,90. Četvrta je Makedonija koja je 2024. imala 1,73, a 2025. ima 1,90. Tek na petom mjestu je Srbija koja je 2024. imala 1,32 putnika po stanovniku, dok 2025. ima 1,42, tri i pol puta manje od Crne Gore i dva i pol puta manje od Hrvatske. Pretposljednja je BiH koja je 2024. imala 0,72, dok 2025. ima 0,98 putnika po stanovniku. Zadnja je i dalje Slovenija koja je 2024. imala 0,69 putnika po stanovniku, da bi 2025. imala tek 0,76 putnika po svakom stanovniku.
Zagreb je 2018. imao 13.675 tona carga, dok se 2024. imao 13.025 tona carga, no 2025. količina carga je pala na tek 12.408 tona, čak 617 tona manje. Ljubljana je 2024. imala 12.352 tona carga, da bi 2025. već drugu godinu imala manje od Zagreba, tek 11.910 tona, 442 tone manje nego godinu prije. Sarajevo je 2024. imalo 3159 tona carga, da bi 2025. imalo 3169 tona carga, 10 tona više. Podgorica je 2024. imala 791 tonu carga, da bi 2025. imala 665 tona, 126 tona manje. Niš je 2024. imao tek 425 tona carga, no ove godine količina je skočila u nebesa i ostvario je čak 2822 tone, čak 2397 tona više. Ovo je više i od dosadašnje rekordne 2017. kada je Niš imao 2537 tona carga. Ogromno bravo Niš. Dubrovnik je 2024. imao 25 tona carga, a 2025. 301 tonu, čak 276 tona više. Rijeka je 2024. ostvarila samo 8,3 tona carga, enormno daleko od 2018. godine kada je imala 4656 tona, da bi 2025. ostvarila 10,4 tone. Beograd ne objavljuje podatke o cargu.
U idućem nastavku odgovorit ćemo na pitanja što se najbolje, a što najlošije desilo u regiji u 2025. godini.
Direktorica neuspješne zračne luke Pula ima 5097 € neto mjesečno. Jeli to o.k. i jeli normalno da ima veću plaću od resornog ministra?
Meni je fascinantno da je u januaru p
Pristina imala 64.000 putnika vise nego Zagreb dok se Skoplje opasno priblizilo glavnom gradu Hrvatske sa samo oko 20.000 manje putnika.
Izgleda da Zagreb pocinje ozbiljno da tone.
Svake godine u I. mjesecu Priština ima više putnika od Zagreba. To nije ništa novo. U I. mjesecu 2025. razlika u korist Prištine je bila 63.257 putnika.
A kako komentarisete Skoplje koje si opasno priblizilo Zagrebu?
Nije se opako približilo Zagrebu. ni u I. ni u II. mjesecu, a bogami ni prošle godine kada je Skoplje imalo 1,5 milijuna putnika manje nego Zagreb.
20.000 putnika nije malo?
Nazdravlje.
Pa i nije. To je 10-tak posto. kao što rekoh u 2025. je bilo 1,5 milijuna putnika razlike. Što vam to govori?
Meni vise govori da se razlika izmedju ZAG i SKP opako smanjila.
Smanjila se je. Za sada. I?
Istu priču ste pričali i za Prištinu…
Jesam li. I?
Znači “loša bila dva’espeta”…
?
Alen odlicna analiza.
Hvala.
Beogradu stalno pada udio u broju putnika regije. Kako to. Zagrebu ne pada.
Istina pada konstantno. Zagreb je ove godine zadržao isti postotak.
Jer rastu i drugi aerodromi regije, a ako pricamo o postotku, neki rastu postotno vise od beg, oa to utjece na udio. Beograd i dalje dobiva nove putnike, i to solidnu kolicinu. Nista strasno.
Istina.
Iznenadjujuce Zagreb i Beograd imaju gotovo isti postotak povecanja putnika sprem 2019. Ocekivao sam da je tu Beograd daleko ispred.
Da, to je istina.
Beograd je povecavao brojke putnika. Nike isto rast od 10% na 100 i na 50. Ovaj na 100 doda 10, a ovaj na 50 doda 5. Oba porastu za 10% ali ovaj na 100 ima vecu korist od toga.
Na tu se foru mnogi ljudi zeznu na investicijama i kreditima.
Neosporno, ali vjerujte da je i jednom i drugom jako teško postići 10%. Ovom sa 100 je jednako teško povećati za 10, kao i ovom sa 50 povećati za 5.
Da, izgledalo je da je Beograd bitno ispred, a nije.
A da.
Nije.
Samo skoro duplo.
Govorimo o postotku, pobogu.
Gledanje postotka je besmisleno kada je jedan aerodrom duplo veći od drugog. Ako ZAG ima rast od 10%, a BEG od 8%, da li to znači da ZAG brže raste od BEG? Naravno da ne, jer u tom scenariju BEG i dalje dodaje daleko više putnika.
Neosporo, ali postotak je postotak. Budite sigurni da je aerodromu sa 50.000 putnika jednako teško dobiti 10% novih putnika ili njih 5000, kao inom sa 5.000.000 dobiti 500.000 novh putnika ili 10%.
Svaka cast za clanak. Istinski jako dobar.
Hvala.
Alen vrlo dobra analiza. Bravo.
Hvala.
Trenutno san blokiran u Perzijskon zaljevu pa iman vrimena za komentare, a zamaaero.com mi je doša ka naručen , taman za ubit dosadu.
Osjećan se ka nekadašnji rukovodioci SKJ, placa ide, samo šta san ja malo limitiran po pitanju šetnje 🥵.
Njima bija cili grad, meni paluba i dva kruga po palubi.
Ova analiza najbolje pokazuje koliko je Croatia Airlines jadna, a koliko je Serbia Airlines uspješna.
Pošteno govoreći; vrime je da se cili taj uhljebarski orkestar lagano isprati s bine. Ne tribaju im otkazi, nego karta u jednom smjeru… bez povratne.
Pokazuje i koliko je Hrvatska razvijenija od Srbije. A kako to pokazuje? Lipo.
Hrvatska, koja je zapadnije i umrežena autocestama ka špageti bolonjez, ima 5 milijuna putnika više od Srbije.
Beograd, koji je više nego duplo veći od Zagreba, ima, ajmo reć i duplo više putnika.
I to je realno, nema tu filozofije.
Ono šta je ohrabrujuće za Hrvatsku je da Split i Dubrovnik ne kaskaju puno za Zagrebom, šta baš i nije slučaj kod susjeda.
Pa Brač ima više putnika od Morave 🤣🤣🤣 e moj živote, šta dočeka.
Zadar isto respekt 👏
Pula i Osijek mogu i moraju puno više, nema izmotavanja.
Sve skupa, ovo je lip pokazatelj i ekonomskog stanja u državama.
Bravo turističkim zajednicama i zračnim lukama 👍
a upravi Croatie jedno veliko: BUUUUUUU 👎
A novine… ma novine pišu svašta, ka i uvik.
Evo baš danas pišu da se svi hrvatski državljani u zateceni na Bliskom Istoku mogu javit ambasadi jer će se preko Omana organizirat povratak kući.
Mi uredno nazvali, čisto iz znatiželje a kad ono hladan tuš:
“Vi ste u radnom odnosu, to se odnosi na turiste.”
Znači, turisti spašavanje, radnici snađi se druže 😅
Realno, više smo zvali iz radoznalosti, jer ode situacija nije ni blizu kako je novine pumpaju, bar za sada je mirno.
Malo dramatike za naslovnicu, kako to ide.
Nek vama zamaaero ubija dokolicu. Pošteno.
Što radite u Perzijskom zaljevu?
Fakat, što radite tamo?
🤦♂️🤦♂️🤦♂️🤦♂️🤦♂️ ako Vas baš zanima nisam išao na eskort dame.
Hrvatska ima 30000 pomoraca i veliki broj ljudi koji rade na naftnim busotinama.
Dobrim dijelom pune zrakoplove Croatie, podižu BDP drzave jer novac uzimamo od stranaca.
Zamaaero.com sam počeo čitati jer sam imao strah od letenja i sad sam se navukao, posebno me navuku komentari 🙂🙂🙂
Na brodu ste HŽV?
Drago mi je da ste redovno na zamaaero.
Da, na brodu sam. Zato i imam vremena gnjavit ljude komentarima 🙂
Pohvale za članke.
Hvala.
Majke mi, ja bi skupio krpice, ukrcao bi se na brod i otputovao. I mozak na pašu.
Alen super analiza. Svaka čast.
Hvala.
Zasto ne pisete o kriminalu,krsenju zakona i iskoristavanju radnika u Pleso prijevozu?
Tehnicki neispravna vozila,umorni vozaci,minimalne place,neplaceni prekovremeni sati,gubitak poslova(Split,Lufthansa,posade odlaze na privatne kartice)
Pisali smo o tome.
Pa bio je nedavno članak.
Je.
Ma ta kompanija se treba prodati što prije. Najbolje Flixbusu.
Nisam ja baš siguran da je Flibco (Flixbusova kompanija za prijevoz do aerodroma) najbolja stvar za MZL Zagreb. Ali Pleso prijevoz svakako nije dobro rješenje.
U cisto statistickom pogledu broja putnika po zemljama, ocito je da Air Serbia radi odlican posao, jer da nema JU ne bi srbija imala ni 6mil putnika godisnje.
Da Srbija nema JU, da Hrvatska nema more, da Sarajevo nema turiste iz Bliskog Istoka. Pobogu, ali imaju pa je resprava totalno bespredmetna.
Ma da. E da nema. Al ima! The end.
Jasno.
Ovdje sam mislio na to da JU radi odlican posao u beogradu, to se valja podvuci. Croatia to u zagrebu ne radi.
To je neosporno i to smo puno puta napisali.
Alen jako dobra analiza. Puno brojki i truda!
Hvala. Trudio sam se.
Srbija ima samo 1,42 putnika po stanovniku. Jako jako loše. Pa to je lošije i od Makedonije i duplo lošije od Kosova, koji također nemaju more.
Da nevjerojatno da Makedonija ima više, a Kosovo duplo više.
Nije cudno. Dijaspora iz Evrope u Makedoniju i na Kosovo ide avionom. U Srbiju dosta njih ide autom, blize je.
Ali za Zagreb to nije izgovor koji je još bitno bliže Europi.
Alene, šah – mat ste dali.
Nac ce oni izgovor 😊😊😊
Ma da.
Bravo Alen, touche.
😉
👍👍👍👏👏👏
Ma da, jako mi na živce idu ovi dvostruki kriteriji.
Stvarno je nevjerojatno da Makedonija ima više, a da Kosovo ima duplo više.
Istinski je.
Ovo su jako loše brojke za Srbiju. A tako je godinama. Al neka mi slučamo kako su oni Tigar i kako im je zrakošlovstvo na razini Singaporea.
Da to su loše brojke.
nisam siguran koliko je metrika “putnika po stanovniku” vazna u bilo kom pogledu. luksemburg? malta? zaljevske zemlje do rata? island? a onda ideu njemacka, usa, kina, brazil, nema koristi. mada grijesim, bi li mi netko objasnio?
Vi ste spomenuli tržišta koja imaju ogromanu količinu transfernih putnika. Island ogromnu večinu putnika ima u transferu. O Zaljevskim zemljama da i ne govorimo. Regija nije ni blizu tome. I da ovdje je to i te kako argument.
I beograd ima, za regionalne standarde, ogroman broj transfera.
Nema. Ima 40%. To je jako daleko od Icelandaira, Emiratesa, Etihada, Qatara…
Sto znaci da su ostatak domaca traznja i gastosi.
S obzirom da se nove linije otvaraju iz BEG ka destinacijama gde uglavnom nema dijaspore (Tenerife, Sevilja, Santorini, Tromzo) ovo je vrlo jasan dokaz da je domaca traznja u rastu.
Uz to dodati da su u 2025 otvorene i 2 nove linije za domacu traznju – Mikonos i Algero, donekle i Firenca.
E ako ti je Makedonija bolja onda si stvarno dno.
Da, iznenađujuće je bolja.
1,42. Pa to je jako lose. Jako jako lose. Iznenadjujuce lose.
Da to je jako loše. Ozbiljno ispod prosjeka regije.
Kada ovako pogledamo Srbija koja je duplo veća od Hrvatske zapravo ima tragično loše brojke. Da ima iste brojke kao Hrvatska to bi bilo jako loše. A da ima još i 4,5 milijuna putnika manje to je zapravo ekstremno loš rezultat.
Istina.
Da, ali Hrvatska ima višestruko više turista nego Srbija. Srbija se ne oslanja ni približno toliko na turizam kao Hrvatska.
Bilo bi zanimljivo usporediti da se pogleda koliki promet čini lokalno stanovništvo pa to onda usporediti…
Jer s obzirom na sve, Hrvatska bi trebala imati daleko više putnika…
Pa Hrvatska ima bitno više putnika. Iako je pola manja.
Ne može broj putnika po stanovniku da bude dobar pokazatelj za države koje su izrazito turističke i za one koje su kontinentalne. Ako bi Hrvatsku uporedili sa drugim mediteranskim zemljama mislim da hrvatske brojke ne bi bile sjajne. Hrvatska je turistička sila koja treba da se poredi sa Grčkom, Francuskom, Španijom a ne sa Srbijom kojoj na broj putnika isključivo utiče dijaspora i odlazni turizam.
Da Srbija ima velik broj odlaznih turista. Nešto što Hrvatska uopće nema.
Da se gleda samo lokalno stanovnistvo onda mislim da bi pristina tu razvalila. Mozda ne u aosolutnim brojkama, ali relativnim sigurno.
Bi.
😅😅😅
Frogs and grandmothers.
A jel? Neki argument možda?
Argument je da su to 2 potpuno neuporediva tržišta, jer je jedno drajvovano turizmom, kog Srbija nema.
Da je to tako se vidi u rezultatima aerodroma poput SPU i DBK u npr. prva dva meseca 2026. (ili bilo koje druge godine), gde ovi aerodromi imaju 30-40 hiljada putnika mesečno, dok u sezoni imaju po 700-800 hiljada što nam govori da domicilno stanovništvo ne leti, nego lete turisti.
Što dalje vodi ka tome da veličina jedne ili druge zemlje nije presudna za broj putnika, nego turizam te je onda inicijalni komentar potpuno promašen.
Da turizam je činjenica. U Hrvatskoj inbound, ali bogami u Srbiji outbound koji i te kako bilda broj putnika. I?
I upravo zato ta tržišta nikada neće biti uporediva jer hvataju potpuno različite target grupe.
Tržišta su krucijalno i te kako usporediva.
A Beograd 95,62 posto svih putnika u Srbiji. I onda se citatelji ljute kad se kaze da je Beograd de facto jedini aerodrom u Srbiji.
Ma da.
Zašto bi se neko ljutio na nešto što je činjenica?
Srbija ima jedan ozbiljan aerodrom, što zbog geografije i njegovog položaja najviše smisla i ima.
INI je vrlo mali, ali hajde ima neku priču.
KVO je budalaština.
Da KVO je budalaština od prvog dana.
INI jeste mali, krenuo je fino, dok ga država nije preuzela, pa ga koči zbog Vincija.
Da.
Čovječe 96%. Pa mi u Hrvatskoj tako što ne možemo ni pomisliti. Pa tako nije čak ni u BiH, još manje u Crnoj Gori.
Istina mi to ne možemo ni pomisliti. Zagreb je ove godine imao tek 33,3% putnika u Hrvatskoj.
A sad zamislite još da imamo nacionalnu kompaniju koja koristi potencijale tržišta i da transferni promet dobrog dijela Balkana i šire ide sa OU preko Zagreba prema zapadu i sjeveru Europe, Americi i Aziji, i da dio turista za regiju sa Dalekog Istoka i iz Amerike kao dolaznu i/ili odlaznu točku putovanja umjesto Budimpešte, Beča, Beograda, Rima, Atene ili Venecije ima Zagreb.
E da, ne mogu to čak ni zamisliti više.
To samo pokazuje kakvo je tržište Srbija. Imaju oni puno odlaznih turista, svi Srbi ljetuju u Grčkoj, Turskoj, Egiptu, Tunisu, Španjolskoj, Portugalu… Pa svejedno imaju daleko manje putnika nego Hrvatska, a duplo su veći.
Da
90% Srba ide u Grčku kolima
Kajgot. Prošle godine za Grčku Air Serbia:
– Atena 14 letova tjedno
– Cephalonia 2 leta
– Chania 2 leta
– Krf 3 leta
– Heraklion 4 leta
– Kavalla 1 let
– Mykonos 2 leta
– Preveza 1 let
– Rodos 4 leta
– Skiathos 3 leta
– Solun 9 letova
– Zakhintos 1 let
Wizz Air
-Heraklion 3 leta tjedno
SkyExpress
– Heraklion 1 let tjedno
– Rodos 1 let
Aegean
– Atena 6 letova tjedno
Dakle 57 letova tjedno na 16 linija. Baš malo, zar ne?
Šah-mat. Svaka čast Šćuric začepili ste mu usta.
😉
Da, eto malo letova, malo ljudi putuje avionom. Kako su neki ljudi nerealni.
Da da, baš malo :-).
Ljudi su uvijek bili nerealni.
Vi ste 200% u krivu.
Potencijal avio saobracaja kod Srbije lezi u domacim putnicima odnosno u 6.5 miliona Srba i manje dijaspore nego sto je ima Hrvatska.
Sa druge strane potencijal avio saobracaja u Hrvatskoj su strani putnici koji letuju na moru (koje Srbija nema) i gde tih putnika samo u EU ima 450 miliona kao i veca dijaspora nego srpska.
I onda neko nalazi da poredi broj putnika koje imaju Srbija i Hrvatska a to cak nije ni duplo vise.
Ljudi, da li vi imate uopste malo realnosti u svom razmisljanju ili je u pitanju samo provokacija susjedskih botova da bi se nakupio odredjeni broj komentara?
Ja sam 200% u krivu? Ma što sam to krivo napisao?
To su stvarno loše brojke. Srbija bi morala imati bitno više putnika nego Hrvatska. I tu turizam nije izgovor jer Srbija ima prilično turista (ne kao Hrvatska, ali ih ima), no ima ogroman broj odlaznih turista koji svi idu u Tursku, Grčku, Crnu Goru, Egipat, Tunis, Maltu, Španjolsku, Portugal idr.
Slažem se.
Imala… Naravno da od kako se centar Beograda pretvorio u nehigijensko naselje ćacilend nema više ni približno toliko turista… Centar Beograda je sada nebezbedan i za Beograđane, a kamoli za strance.
A smanjio se broj turista u Beogradu?
A koliko je Beograd imao turista 2025?
1,47 milijuna. Što je manje nego 2025. kada je u Beogradu bilo 1,54 milijuna turista.
Pa i nije neki pad obzirom na kaos koji se dešavao.
To najbolje pokazuje kako se ovdje napuhavaju potencijali. A duplo veća država ima 4,5 milijuna putnika manje od Hrvatske.
Da imaju 4,5 milijuna manje.
Malo ljudi putuje u Srbiji. Previse siromasno stanovnistvo. Ima nesto turista ljeti, nesto dijaspore, malo poslovnjaka i politike. Obicna raja za to nema novaca.
Bojim se da niste u krivu.