Da će Tirana preskočiti Zagreb tijekom 2020. bilo je jasno. Aerodrom je već godinama smanjivao razliku spram Zagreba i sustizao ga, te je 2019. došao nadomak brojke zagrebačkih putnika. Kako je u 2020. bazu u Tirani otvorio Wizz Air bilo je jasno da će Tirana preskočiti Zagreb.
No, nije osnovni razlog ovotjednog pisanja o Tirani, to što je preskočila Zagreb, nego to što se radi o uspješnom aerodromu koji je u široj regiji i samim time zona interesa i zamaaero. Konačno, Tirana otima dio putnika Crne Gore, kao i zapadnog dijela Makedonije.
Aerodrom od 1957.
Prve letove iz Tirane pokrenula je njemačka kompanija Adria-Aero-Lloyd koja je imala domaće linije prema Shkoderu, Karce i Vlore još 1926. godine. Kako su ovi letovi bili neprofitabilni kompanija je prodala prava talijanskoj kompaniji Ala Littoria, koja je 1935. pokrenula prva domaće letove. Prvu inozemnu liniju otvorio je 1938. jugoslavenski Aeroput, koji je povezivao Tiranu i Beograd sa stajanjem u Dubrovniku.
Nakon 2. svjetskog rata letove je do 1948. obavljao JAT prema Beogradu, no nakon prekida diplomatskih odnosa Jugoslavije i Albanije, Tirana je sve do 1953. imala tek dva leta mjesečno prema Budimpešti, koje je operirala sovjetsko-mađarska Maszovlet. Od 1953. do 1955. iz Tirane nije bilo letova, da bi u II. mjesecu 1955. letove pokrenuo Aeroflot prema Moskvi.
Tirana je novi aerodrom otvorila 1957. U početku su na aerodrom letjeli Aeroflot, JAT, Malev, Tarom i istočnonjemački Interflug. Aerodrom je u prosjeku imao tek dva dnevna leta. 1970. Tirana je bila jedan od prvih europskih gradova za koje je letjela kineska CAAC, sa jednim tjednim letom preko Bukurešta i Teherana za Peking. Od 1978. broj putnika je padao radi političke izolacije. Nakon ukidanja komunizma 1990. broj putnika i kompanija kreće značajno rasti. 1999. Tirana je imala 356.823 putnika na 8.249 letova.
Nakon odluke vlasti da mora krenuti u izgradnju novog terminala i osuvremenjivanje aerodroma, 2005. je koncesiju dobio AviAlliance GmbH (tada se zvao Hochtief AirPort), koji je istu prodao 2016. godine kineskom konzorciju China Everbright Limited (100%). Od 2005. u Tiranu je investirano 70 milijuna EUR. Koncesija je trebala biti do 2025, no produžena je za još dvije godine, do 2027. kako bi se koncesionaru naknadio gubitak radi otvaranja Aerodroma Kukës. Iako se Kukës ipak nije uspio otvoriti, koncesija će i dalje ostati do 2027.
China Everbright 25.12.2020. još jednom prodaje koncesiju i to Kastrati Grupi za 71 milijun EUR. Novi koncesionar je u manje od mjesec dana operiranja koncesije spustio aerodromske takse sa 12,5 EUR na 10 EUR kako bi privukao nove prijevoznike. Uz to novi koncesionar je najavio ulaganje od 100 milijuna EUR u aerodromsku infrastrukturu kako bi je povećao na 6 milijuna putnika. Koncesionar planira i produženje uzletno-sletne staze kako bi mogla primati i širkotrupne avione. U želji da se još približi LCC novi koncesionar će libaralizirati hendlanje (uvesti konkurenciju), te liberalizirati opskrbu gorivom. Sve ovo pojeftinit će operacije sa aerodroma.
Wizz Air je bazu na aerodromu otvorio 1.7.2020. i danas ima 22 linije za Tirane. Wizz Air u ovom momentu u Tirani ima bazirana 3 aviona.
U posljednjih petnaestak godina Tirana je imala tri ozbiljna sigurnosna incidenta, koji su više nego postavili pitanje sigurnosti aerodroma. Prvo je 3.10.2006. Hakan Ekinci oteo avion Turkish Airlinesa (TK1476) na liniji Tirana-Istanbul. U avionu je bilo 113 putnika i članova posade. Potom su 30.6.2016. tri zamaskirana kriminalca ušla u cargo terminal te su ukrali 3 milijuna EUR gotovine koji su se avionom trebali transportirati u inozemstvo. Na koncu su 9.4.2019. tri zamaskirana kriminalca upala na avion Austrian Airlinesa i ukrali 6 milijuna EUR iz prtljažnika aviona.
Aerodrom nosi ime po poznatoj katoličkoj redovnici Majci Tereziji (Nënë Tereza).
Rapidno povećavanje broja putnika
Od 2005. godine aerodrom rapidno raste u broju putnika, pa je u 15 godina povećao broj putnika za 431% (sa 785.000 na 3.338.147).
U Covid-19 godini, 2020. Tirana je preskočila Zagreb za čak 385.791 putnika, tj. za 41,7%. Isto je donekle razumljivo, obzirom da je Albanija 900 km udaljenija od Europe od Zagreba, te da je prometna povezanost vrlo loša (391 kilometra bez auto-ceste), tj. za ovu udaljenost je potrebno više od 12 sati uz dva prelaska granica. Konačno, Tirana je jedini aerodrom u Albaniji, dok Hrvatska ima 9 međunarodnih aerodroma.
Tirana najviše putnika (2019.) ima za Milano (485.615), pa za Rim (334.695), Istanbul (253.010), London LHR, LGW i LTN (223.800), te Beč (187.257). Po državama najviše putnika leti za Italiju (1.688.839), Tursku (315.4621), Njemačku (243.219), Veliku Britaniju (223.800) i Austriju (187.257). U 2019. najveći udio u broju putnika imala je Blue Panorama (21%), pa bankrotirali Ernest (17%), potom Albawings (10%), Alitalia (7%) i tek peti je bio Wizz Air (6%). Obzirom da je u međuvremenu Wizz Air ozbiljno povećao broj letova u svojoj novoosnovanoj bazi u 2020. upravo je Wizz Air skočio na 1. mjesto dok je nacionalni prijevoznik Air Albania sigurno ušao u prvih 5 top prijevoznika.
U ovom momentu najviše linija ima Wizz Air (22), pa domaći LCC Albawings (13) i nacionalni prijevoznik Air Albania (7).
Od velikih legacy carriera u Tiranu leti Aegean, Air Serbia, Alitalia, Austrian, British Airways, LOT, Lufthansa i Ukraine International. Od LCC, letove ima Albawings, easyJet, Eurowings, flynas (od 17.5.), Norwegian, Pegasus, SkyUp, Smartwings, Transavia i Wizz Air. Nacionalni prijevoznik Air Albania leti za Bergamo, Bolonju, Istanbul, Milano Malpensu, Pisu, Rim FCO i Veronu. Kompanija je ukinula letove za London. Air Albania u Tirani ima bazirana dva aviona (Airbus A319 i Boeing 737-800). Domaći LCC Albawings u tiranskoj bazi ima 3 aviona (Boeinzi 737-400).
Udio legacy carriera u broju linija u Tirani je tek 24%, što je ekstremno malo, dok je udio LCC izuzetno visokih 64%. Upravo ovi LCC akumuliraju taj velik broj putnika.
U cargu aerodrom gotovo da nije narastao u posljednjih 15 godina, čak štoviše spram 2008. izuzetno je pala tonaža carga. Cargo promet je još uvijek više nego skroman, ispod razine Skopja, Prištine i Sarajeva, te 5,5 puta manji nego što je cargo promet Zagreba. 2019. Tirana je imala samo 2372 tone carga, a te godine Zagreb je imao 12881 tonu carga. U 2020. Tirana je imala tek 1797 tona carga, dok je Zagreb imao 9852 tona carga.
I po broju operacija Tirana je osjetno napredovala u posljednjih 15 godina. 2005. aerodrom je imao tek 15.400 operacija, 2019. broj operacija je bio 28.270, skoro duplo. 2020. broj operacija je bio 15.280, manje nego zagrebačkih 21.510. Ovo pokazuje da za Tiranu lete daleko veći avioni, što je i normalno obzirom na veliku prisutnost LCC.
Tirana ima uzletno-sletnu stazu dugu 2750 metara i široku 45 metara.
Aerodrom je 2005. imao 200 zaposlenih, a ukupno zaposlenih u svim kompanijama na aerodromu je bio 560. 2019. aerodrom je imao 567 zaposlenih, a ukupno na svim kompanijama aerodroma bilo je zaposleno 1263 osobe.
Ove godine linije obnavljaju ili otvaraju Albawings (Verona od 7.2.), LitorAli (Brindisi i Napulj od 29.3.), Lufthansa (Minhen od 30.3.), Flynas (Riyadh 17.5.), dok se British 28.3. seli sa Heathrowa na Gatwick, što je vrlo loše po konektiranost Tirane.
Aerodrom je udaljen samo 11 km od Tirane, i 32 km od najveće albanske luke i drugog najvećeg grada Durresa (Drač). Autobusne veze prema Tirani su svakih sat vremena, prema Durresu 6 puta dnevno, prema Fieru 9 puta dnevno i Vloreu 6 puta dnevno.
Tirana ima 26 check-in šaltera, te self check-in strojeve. Terminalna zgrada ima smo 7 gateova i nema zračnih mostova. Dolazni hol ima 3 belta za prtljagu. Aerodrom ima 4 bara, restoran, 6 trgovina, duty free, banku i business ložu. Aerodrom ima besplatan wi-fi. Tirana ima 12 rent’a’car poslovnica (među kojima i Herz, Sixt, Avis, Enterprise, Europacar). Aerodrom ima parkiralište za 490 automobila, od kojih je 240 parkirnih mjesta natkriveno.
Tirana je jedini aerodrom u Albaniji. 2006. godine u Kukësu (sjeveroistočna Albanija) je otvoren i drugi aerodroma sa uzletno-sletnom stazom od 1800 metara koju izgradnju su financirali Ujedinjeni Arapski Emirati sa 17 milijuna EUR. Aerodrom je dobio dozvolu za međunarodne letove 2016. godine nakon što se sa koncesionarom Tirane dogovorilo produženje koncesije do 2027. radi otvaranja drugog albanskog aerodroma. Aerodorm je dat u koncesiju kompaniji Bami SHPK koja je obečala investirati dodatnih 6,8 milijuna EUR u povećanje terminala i manevarskih površina kako bi LCC mogli slijetati u Kukës. Prvi letovi se planiraju ove godine. Ove godine se planira početak izgradnje i trećeg aerodroma u Vlorëu (južna Albania) koji bi se trebao otvoriti do 2024.
Ne bih da me neko smatra za nacionalistu, ali meni je Albanija uvijek nekako zaostala. Ne znam uopšte otkud toliki da putuju.
Nije mi jasno kako Drač ili ti primorski gradovi nemaju bolji promet.
Ako malo bolje pogledate, omjer putnika i stanovnika u 2019. godini nije ni premašio 1.2 naprema 1 (stanovnika). Sto i nije nešto bajno za državu poprilično daleko od Zapadne Europe. Nee znam na što se mislili u ovoj zadnjoj recenici.
Drač je blizo Tirane. Nekih 35 km. Nije mi jasno da sam Drač ne može privuću veći broj turista.
Nije baš nešto atraktivan grad barem u usporedbi sa turističkim gradovima poput Splita, Dubrovnika, Kotora, Budve, i Ohrida. No Drač je za razliku od navedenih atraktivna morska luka sa solidnim brojkama u prijevozu tereta. Ali imaju oni turizam tamo.
Putnike u prvom redu akumulira dijaspora, poglavito prema Italiji. Ima nešto turista i vrlo malo poslovnjaka.
Kako god malo mi turista. doduše ne znam uopšte kako stoji albanka obala, ali logikom ne bi trebalo da je loše.
Nevezano za ovu temu – Aerodrom Tuzla ima ulaganje od oko 800 000€. Prave atrijum.
Albanska obala ne stoji inače loše. Imaju oni nešto turista. I to sve, naravno, ide preko Tirane. No, ove godine ih je Covid-19 unakazio, kao i sve.
moram se našaliti spram njihovog mora
moj pradeda je 1915 išao u albaniju na more i nije bio zadovoljan. nisam ga zapamtio ali je u porodici ostalo sjećanje na njegovo prvo i poslednje ljetovanje na moru.
Hehehe… koja je egzotika to morala biti.
Moj autobusni prijevoznik ima i putničku agenciju, te organiziraju godišnje u Albaniji. Kaže da su hoteli sa 4 i 5 zvjezdica daleko povoljniji od Hrvaske, pa čak i od Crna Gore i da je usluga full ok. Da se fakat isplati potegnu do dolje. Oni imaju tri autobusa tjedno za Albaniju (prije Covida-19).
Alene,mislim da niste baš razumeli Dembelanov sarkazam.
Planira Albanija izgraditi međunarodni aerodrom kod Vlore (Valone), drugi aerodrom pored Tirane. Danas su reagovale nevladine ekološke organiizacije po tom pitanju, jer je mesto, na kom se planira izgraditi aerodrom, stanište ptica. Reaguju i zbog ptica, ali je i nonsens da se gradi aerodrom na mestu koje je puno ptica, pre svega nebezbedno za avione. Ceo svet beži od ptica, a oni aerodrom planiraju u epicentru.
Ma sa tim aerodromom ima puno toga čudnog. Prvo su ga htjeli radit Turci pa su podvili rep i otišli glavom bez obzira. Onda su Albanci sami rekli da bi to radili, ali se sve prolongiralo… nekako se bojim da će to biti kao i sa Kukesom.
Drač u sezoni najviše privlači domaće turiste, te Albance iz okolnih država (Kosovo, Makedonija, Srbija). Oni čine glavninu turista te dijaspora koja dođe u obilazak svoje porodice i usput svrati malo na more. Oni svi (osim jednog dijela pomenute dijaspore) dolaze autima ili organizovano busevima na ljetovanje. Vlora te pogotovo Saranda, koja je na samom jugu (preko puta Krfa), su privlačnije destinacije za ljetovanje i tu dolaze češće stranci koji nemaju albansko porijeklo. Zbog toga Drač ljeti ne privlači turiste u tolikoj mjeri koliko bi druge dvije destinacije da su geografski bliže Tirani. Ne moram govoriti da je od Sarande do Tirane nekih 3-4 sata vožnje ako ne i više.
Hvala na ovim informacijama. Meni je to tržište potpuna nepoznanica.
Zapravo je sramota kolko je Zagreb zaostao za regijom. I to ne samo za Tiranom. Nego činjenica da je Priština preskočila Zagreb, da je Beograd imao toliko više putnika, pa u usporedbi sa Sarajevom, Tuzlom, Splitom. Iskreno nešto tu jako ne valja u Zagrebu.
Kao što je Alen napisao kako to da Austrian leti na masu destinacija, a ne i za Zagreb. Kako to da su Turkisheve karte bitno jeftinije u Beogradu, Sarajevu, Podgorici, Skopju, a tako skupe u Zagrebu. Kako to da Qatar ima toliko više letova za Beograd a uvijek je Zagreb imao bitno više. Kako to da FlyDubai leti 5 tjednih letova za Beograd, a za Zagreb ništa do svibnja. Nešto tu jako smrdi. Jako!!!!
A ne zaboravimo da Zagreb ima benefite clanstva u EU.
Za razliku od Beograda, Skoplja, Podgorice ili Sarajeva
entuzijasta:
Da, tako je. Nešto tu jako smrdi. Mislim da će to biti tema jednog od članaka u doglednoj budućnosti.
Anonymous:
Da, i to je danas ogroman benefit. Zagreb je, iskreno, trebao imati više putnika od Beograda u periodu III-XII mjesec. Nema opravdanja da nije tako.
To su zemlje sa samo jednim aerodromom gdje je prometna povezanost sa razvijenijim zemljama katastrofalna pa su ljudi upućeni na jedini vid prijevoza koji funkcionira, pogotovo u ovoj situaciji. To smo pričali i za Crnu Goru – oni moraju imati prijevoznika. Srbija to radi umjetno gurajuci Beograd.
Hrvatska i Slovenija nemaju takav geografski a ni prometni problem, plus šta u okolini imaju na izbor aerodroma. A Hrvatska ima daleko vece potrebe na jugu nego u Zagrebu, Zagrebu ostaje domaće stanovništvo i tu guranjem CA aerodrom samo gubi putnike.
“Umjetno gurajuci Beograd”? 🙂
Vama je Beograd trn u oku i kad se u tekstu isti nigde ne pominje. Taj isti Beograd ima vezu auto putem sa Skopljem, Sofijom, Zagrebom i Budimpestom i ne moze se nikako porediti po putnoj infrastrukturi sa situacijom u Crnoj Gori na primer. Ali eto kod Vas sve moze.
Kad se pomaze Nis sa PSO linijama onda je to vestacko pomaganje Air Serbiji…Kad se gradi Kraljevo onda se neki pitaju sta ce Srbiji jos jedan aerodrom i zasto se “bespotrebno” trosi novac.
Dajte dogovorite se bar i uskladite price. Nije Vam Beograd kriv sto Tirana ima po prvi put u istoriji vise putnika nego li Zagreb.
Naravno da je Beograd “umjetno guran” kada nema većih aerodroma. Ni jedna zračna luka u Srbiji osim Beograda nema više od pola milijuna putnika jer se u bivšoj i sadašnjoj državi daleko više investiralo u Beograd nego u ostale aerodrome.
Mozda zato Sto Srbija nema more? Nije Vam to palo na pamet? Koji kontinentalni aerodrom u Hrvatskoj osim Zagreba ima vise od pola miliona putnika?
Sluzeci se Vasom logikom Zagreb je sto se tice kontinentalnog dela Hrvatske “umjetno guran”.
Pričamo o zračnim lukama, a ne morskim ako se nevaram. I ne vidim po čemu bi Zagreb bio “umjetno guran” na kontinentu?
Da, “zracne luke” ali na morskoj obali. Ni blizo isto kao “zracna luka” bez morske obale.
Ali sto bih Vam objasnjavao kad vi to vec znate, samo Vam nije u interesu da to i pokazete.
Prosto nevjerovatno koliko su ljudi opsjednuti Beogradom, pričinjava im se i tamo gdje ga nema!
Max:
upravo tako, a to piše i u tekstu.
Anonimyousi:
Ajde malo ohladite. Primjedba uz Beograd je usput spomenuta, nije nešto bitna u raspravi i ne vidim razloga da se sada koncentrirate na nju. Iskreno, nije se trebao spomenuti Beograd u ovom konetekstu, spomenuo se, nije krajnje netočno to što je napisano, a sad ćete vi levitirati kroz desetke komentara “čiji je veći”.
Nije mi jasno zasto u svakoj analizi morate da spominjete Beograd. I skoro uvek u losoj konotaciji. Kompleksi su cudo…
Mislite što ste vi opsjednuti svakim spominjanjem Beograda kada se ne opisuje sa superlativima i pohvalama?
Mislim da ova rasprava ne treba ići dalje u ovom smjeru.
Ne, mislim da ste opsjednuti Beogradom jer ga spominjete u temi koja ga se apsolutno ne tiče.
Stvarno vas nešto opasno pere to uzdizanje Beograda u nebo, a de facto je to po svim statistikama samo još jedan mali regionalni aerodrom kao svi i ostali na ex-yu području. Opaska je bila vezana na zemlje koje imaju de facto jedan jedini aerodrom. A tu je i Srbija. Umjetno guranje se vidi iz toga kako je država brzo preuzela Niš čim je počeo rasti – možda zbog koncesijskog ugovora Bg a možda zbog egomanije vlade. Na kraju bespotrebno pošto je kasnije covid ionako sve uništio.
Trla baba lan da joj prodje dan
Još jednom pitanje, kakve veze uopšte Beograd ima sa člankom? I ko ga uopšte uzdiže?
Stvarno ne razumijem čemu ova rasprava?
Mislim da je prednost Beograda što je geografski nekako u sredini (ili blizu) sredine države. Dosta drugih velikih gradova su jako blizu Beograda i prilično dobro povezani (južni deo Vojvodine uključujući i NS), Mačva, Šumadija, Čačanska regija, Braničevo (Požarevac). Jednostavno ogroman procenat stanovništva Srbije prirodno gravitira aerodromu Nikola Tesla.
Jug i istok Srbije su jako slabo naseljeni (deo koji pokriva aerodrom Konstantin Veliki) i siromašniji je od ostatka zemlje tako da je i ovaj saobraćaj koji se odvija trenutno prilično dobar rezultat. Pre 10-15 godina nismo imali ni to.
Za poredjenje Zagreba i Tirane ne znam šta pametno napisati. Mislim da svi mi imamo neko visoko mišljenje o sebi (u pogledu nacija). Odrastao sam slušajući priče koliko smo bili (kao SFRJ) razvijeniji od Poljske, Bugarske, Rumunije i dok smo mi “kukali” nad svim što nas je snašlo drugi su nas prešišali. Te i na ovu temu imam pitanje: što je vest ako Tirana ima više putnika od Zagreba ili sutra od Beograda. Oni svakako imaju pravo da se razvijaju. Zašto Zagreb ne raste tom brzinom, zašto nije bolje iskoristio prednost predsedavanja EU, i činjenicom da za razliku od ostalih nije morao prekidati operacije unutar EU, to je veliko pitanje.
Još jedan zanimljivost koju sam već jednom pisao, iz Berlina mogu putovati do manje više skoro svih ex-yu aerodroma sa Ryanom, Wizz-om, EasyJet-om, Eurowingsom i AirSerbiom. Čak i do Banja Luke (doduše u nekovid vremenu), a do Zagreba nemam opciju. Njabliža opcija mi je Ljubljana. Što neko kaže, nešto tu ozbiljno ne štima. Berlin je prestonica najznačajnije države EU, prilično je popularan turistički, a Zagreb nije povezan sa istim.
Beograd niti je tema ovog teksta niti je u istom pomenut.
Pomenut je samo od strane jednog diskutanta ogorcenog zbog cinjenice da je jedna Tirana presla ozbiljno Zagreb u brojkama pa uspeva utehu da nadje u cinjenici da je Beograd jedini u Srbiji sa preko pola miliona stanovnika?!
Svako ima pravo da se razvija ali nema pravo da razloge svog zaostajanja u razvoju trazi na mestima gde uzroci tih problema ne leze. Pogotovo ne kod onih od kojih moze nesto da nauci u poslovanju, kako kriznom tako i normalnom.
Treba da pogleda u svoje dvoriste i tu otkloni uzroke svog zaostajanja.
Uff, što ste ljuti zbog jednog najobičnijeg komentara koji nije imao namjeru povrijeduti ili omalovažavati niti jedan aerodrom ili komentatora. Na kraju ste vi taj ogorčeni.
Max,Crna Gora je povezana sa razvijenim zemljama,preko Hrvatske.Ne znam zbog čega se to uporno zaboravlja.Zapravo,čim krenete prema Dubrovniku,eto vas u EU.
Miloš, to što ste napisali je više nego razumno. Da, na 100 km od Beograda su i Novi Sad, i Zrenjanin, i Pančevo, i Vršac, Smederevo, Požarevac, Aranđelovac, Valjevo, Šabac, Ruma, Sremska Mitrovica. Upravo zbog te gravitacije sam i napisao koliki je nonsens izgradnje Morave.
Jug Srbije jest siromašan, no ne slažem se da je slabo naseljen. Nišu gravitiraju distrikti: Jablanica, Nišava, Pčinja, Pirot, Toplica, kao i dio Rasine i Zaječara. Ukupno 1.100.000 stanovnika. Upravo radi siromaštva ovaj dio ima ogromnu dijasporu koja akumulira putnike. No, slažem se da je ovo što je sada u Nišu vrh i da se tu nema previše prostora za napredak. Da je iskorišten zamah Wizz-Ryanair pa da je jedna od tih (ili obije) kompanije dolje stacionirala avion onda bi to bilo bitno drugačije, ovako…
Nije veliko pitanje zašto je Tirana prešišala Zagreb, ali je i te kako relevantno pitanje zašto Zagreb toliko stagnira i zaostaje za regijom već desetak godina? Zašto je najlošiji aerodrom Europe po broju LCC koji bi bez imalo problema mogli akumulirati milijun do dva milijuna dodatnih putnika. Zašto mu Ljubljana otima charter putnike? Zašto je Croatia toliko troma, ima samo 19% udjela u prometu i ne koristi svoje potencijale?
Ovo za Berlin (ali i Dusseldorf) je jednako tako relevantno pitanje. I za ne povjerovat, zar ne?
Anonymous:
Ne razumijem ovo Vašu napomenu vezanu uz Crnu Goru i u kojem je ona kontekstu stavljena ovdje?
Alene,odgovorio sam Maxu,koji je pomenuo Crnu Goru.Zaboravih da dodam da je tu i trajektna veza sa Italijom.Dakle,nije Crna Gora baš tako nepovezana,kvalitet unutrašnje putne infrastrukture je nešto drugo.Pozdravljam Vas.
Aha, vidim da je on spomenuo Crnu Goru u komentaru. Hvala na pojašnjenju.
Crna Gora jest katastrofalno povezana. Njima treba 11 sati više do Europe nego putnicima iz Zagreba. Ceste su užas, željeznička povezanost još gora (jedan vlak dnevno prema Beogradu koji putuje satima. Brod prema Italiji dugo putuje, ima rijetke polaske (mislim da do daljnjega uopće ne prometuje). Hrvatska i nije neka opcija. Dubrovnik je imao vrlo malo letova prošlog ljeta, ove zime ima tek dva dnevna leta prema Zagrebu (i dva tjedno prema Splitu-Rijeci).
Daleko je to od prihvatljive, čak i minimalne povezanosti.
Ma,slažemo se potpuno.Crna Gora je tamo gde jeste i to je to.Mislim da je Hrvatska itekako opcija prema EU,mislim na auto-cestu.Očigledno da je većina zadovoljna statusom quo,za par putovanja godišnje snaći će se i izdržati.Stanovnike koji ne žive od turizma to ne pogađa previše,a takvih nije malo.Lp.
BTW,ovde je ipak previše Anonimusa,Evo,jedan manje.Moje ime je Đelo,od sad pa nadalje.E-mail
sam dodao u rubriku.Pozdrav..
Slažem se 🙂