dopisnik: Tomi Stefansson (Stockholm), foto: Concorde

Razvoj mlaznih putničkih aviona predstavlja jednu od najznačajnijih prekretnica u povijesti civilnog zrakoplovstva. Uvođenje mlaznog pogona sredinom 20. stoljeća revolucioniralo je brzinu, doseg, udobnost i ekonomiku zračnog prijevoza, čime je zrakoplovstvo postalo globalno dostupno širokim slojevima stanovništva. Ovaj članak prikazuje ključne faze razvoja mlaznih putničkih aviona, od pionirskih početaka do danas.

Prvi mlazni putnički avion na svijetu bio je de Havilland DH.106 Comet, koji je prvi put poletio 27.7.1949 i ušao u komercijalnu službu 1952. godine. Iako je Comet bio tehnološki iznimno napredan, rani problemi s metalnim zamorom trupa i niz tragičnih nesreća doveli su do privremenog povlačenja iz uporabe. Unatoč tome, Comet je postavio temelj za budući razvoj mlaznog civilnog zrakoplovstva. Na temelju njega razvijena je i vojna inačica Nimrod, koji je ostao u uporabi do 2011. godine.

Malo je poznato da je Avro Canada skoro pretekla Comet sa svojim modelom C102 Jetliner, koji je prvi put poletio 10.8.1949., ali nije ušao u serijsku proizvodnju. Međutim, taj isti avion dao je svim mlaznim putničkim avionima generički naziv u anglo govornom području “jetliner”, slično kao što se kod nas koristi kaladont za pastu za zube. Avion je kao prototip letio do 1956, i nikada nije izgrađen u više primjeraka.
Još je manje poznato da je prvi putnički avion isključivo na mlazni pogon bio preuređeni Vickers VC.1 Viking, točnije Type 618 Nene-Viking sa motorima Rolls Royce Nene, koji je prvi put poletio 6.4.1948. Kasnije je preuređen i ponovno opremljen klipnim motorom.

Dok je Comet bio u problemima, razvoj putničkih aviona se je nastavio, pa su tako sovjeti krenuli u proizvodnju Tupoljeva Tu-104, koji je prvi let imao 1955 i koji je u redovnu uporabu uveden već iduće godine. Na temelju njega proizveden je kasnije i uveden u uporabu Tu-124, prvi mlažnjak sa turbofan motorima. Nisu čekali ni francuzi, te je Sud Aviationova Caravella prvi put poletjela 1955, a u operativnu službu ušla je 1959. kod SAS-a. Ipak su Amerikanci bili ti koji su najbolje iskoristili Cometove probleme te su se u kratkom roku pojavili Boeing 707 sa prvim letom 1957, Douglas DC-8 1958. i Convair 880 1959. 880 je proizveden (sa svojim većim bratom 990) u nekih 100-ak primjeraka, DC-8 u preko 500, dok je Boeing 707 proizveden u više od 1000 primjeraka (računajući i 720), čime je osigurao prevlast Boeinga do pojave Airbusa. 707, razvijen iz prototipa 376-80 koji je prvi put poletio 1954, našao je i veliku uporabu u vojsci, te su na temelju njega razvijeni mnogi drugi vojni modeli.

U tom prvom periodu iskristalizirale su se tako osnovne aerodinamičke konfiguracije i položaj motora, koji se i danas koriste u civilnoj avijaciji. Niskokrilac sa motorima u gondolama ispod krila po uzoru na 707, niskokrilac sa motorima na repu kao Caravelle i danas su najuobičajenije, gotovo jedine konfiguracije. Avioni s motorima u korijenu krila kao Comet i Tu-104/124 više nisu aktualni. Jedan od ranijih pokušaja bio je i istočnonjemački Baade 152, proizveden u par prototipova, koji je imao visoko krilo sa motorima podvješenim ispod krila, koji će se kasnije vidjeti na Bae146. Kasnije je došla i zapadnonjemačko-nizozemska kolaboracija u vidu vfW-Fokker 614 sa unikatnim rješenjem u civilnoj avijaciji, odnosno niskokrilac sa motorima u gondolama iznad krila. Danas je takvo što moguće vidjeti na business jetu Honda HA-420.

U šezdesetim godinama prošlog stoljeća britanci su izbacili 3 modela u kratkom roku, zajedno proizvedenih u manje od 500 primjeraka, a to su Vickers VC10, sa 4 motora montiranih na trup aviona, slične konfiguracije kao i uspješniji Iljušin Il-62, BAC One-Eleven (kasnije proizvođen pod licencom u Rumunjskoj) i Hawker-Siddley Trident, prvi komercijalni trijet koji je poletio, a kojeg će nadmašiti konkurent Boeing 727 sa više od 1800 proizvedenih primjeraka i Tupoljev 154 sa više od 1000 proizvedenih primjeraka. Međutim, ono što je uistinu važno za to desetljeće prvi su letovi čak 3 ikone zrakoplovstva: Boeing 737, Boeing 747 i Concordea. 737 je dugo bio najproizvedeniji putnički mlazni avion, i tek ga je ove godine prestigao A320, a avion koji je to postigao bio je A320neo dostavljen saudijskom Flynasu. 747 prvi je širokotrupac napravljen, i sa svojim ikoničnim dizajnom ostaje možda najprepoznatljiviji avion u svijetu, uz Concorde, koji je, jasno, bio daleko najbrži.

U sedamdesetim godinama dolaze i drugi širokotrupci Lockheedov L-1011 i McDonnel-Douglasov DC-10, oba trijeta, a tada je poletio i prvi sovjetski Iljušin Il-86. Međutim, tu na scenu stupa i dvomotorni Airbus A300, prvi istinski međunarodni projekt, koji je otvorio put paneuropskom konzorciju koji svi danas znamo kao Airbus. Zanimljivo je da i sam naziv Airbus dolazi od generičke upotrebe riječi “Airbus” koja je označavala relativno velik putnički avion u to vrijeme.

Osamdesete nisu donijele neke velike novosti, tek prvi Boeingov dvomotorni širokotrupac 767, i pojavu Airbusa 320, tada revolucionarnog dvomotorca sa fly-by-wire kontrolama. Kao kuriozitet valja spomenuti da su kinezi razvili Shanghai Y-10, avion koji izrazito podsjeća na 707, ali malo manji.

U devedesetima vrijedi zabilježiti prve letove i ulaske u uporabu kanadskih regionalaca Bombardiera CRJ100/200 početkom odnosno CRJ700/1000 krajem desetljeća, Embraerove ERJ obitelji regionalaca koji su prvi put poletjeli 1995, te najvećeg dvomotorca Boeing 777, koji je do danas najisporučeniji širokotrupac u svijetu.

Dvijetisućite su vidjele ulazak najvećeg širokotrupca u povijesti, Airbus 380, prvog double-deck širokotrupca, koji je istinsko tehnološko čudo ali financijski nije bio isplativ. Svakako vrijedi spomenuti i prvi ozbiljniji pokušaj Kine sa Comac 909 (tada ARJ21), ruski Superjet 100, i te Boeing 787, prvi putnički mlazni avion kojem je trup primarno izgrađen od kompozitnih materijala. Kasnije smo vidjeli i prvi let (2013.) Bombardierovog C-series, danas pod Airbusom i oznakom A220, Airbusov 350, te kineski novitet C919 koji ima za cilj razbiti duopol Airbusa i Boeinga.

Naj, naj, naj… Najteži civilni avion po kriteriju MTOW je Airbus 380, sa 575 tona, a on je i jedini koji može prevesti više od 600 putnika, te ima i najveću površinu i raspon krila. Najveći broj putnika ikada prevezen avionom na jednom letu ipak drži 747 sa više od 1000 prevezenih (prema nekim izvorima točna je brojka 1087) kada je 1991. godine ElAl-ov 747 toliko putnika prevezao prilikom evakuacije etiopskih Židova u Izrael. Najduži, kad uđe u upotrebu, bit će 777X sa 76.73 metra, danas je to Boeing 747-8 koji je oko 50ak cm kraći. Najbrži koji je ikad poletio bio je Concorde, a prvi koji je ušao u uporabu bio je već spomenuti Comet. Danas najdalje može preletjeti Airbus 350 u varijanti 900ULR sa doletom od 18000km. Najmanji civilni putnički avioni su Dornier 328JET i Jakovljev Yak-40.

Povijest mlaznih putničkih aviona odražava kontinuiranu težnju čovječanstva za bržim, sigurnijim i učinkovitijim putovanjem. Od pionirskog Cometa do suvremenih visokotehnoloških letjelica, razvoj mlaznog zrakoplovstva duboko je utjecao na globalnu mobilnost, gospodarstvo i povezanost. Daljnji tehnološki napredak i ekološka odgovornost oblikovat će sljedeće poglavlje ove zanimljive industrije.